Intervju s Darkom Rundekom

Otkriva zašto nikad ne priča o Novom valu i što radi da ne bi uvrijedio ljude u Zagrebu! Supruzi Sandi pomaže u njezinom poslu i tako koristi svoje pravo zvanje!


Ines Madunić
13.11.2019.19:10
Otkriva zašto nikad ne priča o Novom valu i što radi da ne bi uvrijedio ljude u Zagrebu! Supruzi Sandi pomaže u njezinom poslu i tako koristi svoje pravo zvanje!
Boris Kovačev/Cropix

sažeto

Pričali smo s Darkom Rundekom koji će sa svojom Ekipom nastupiti na 15. Pozitivnom koncertu u petak, 22. studenog


Ines Madunić
13.11.2019.19:10

Na posljednjem Pozitivnom koncertu, 15. po redu, ove će godine ponovno nastupiti Darko Rundek, ovog puta sa svojom Ekipom. Glazbenik koji je na sceni aktivan već više od 30 godina okupio je sjajan bend od vrsnih kolega, a s njime na pozornici u Domu sportova naći će se Ana Kovačić, Silvio Bočić, Miro Manojlović, Roko Crnić, Igor Pavlica i Isabel.

Rundek kaže kako su oni "vrlo draga i kreativna zajednica".

"Novi album je pri kraju i mislim da će biti veliko iznenađenje", misteriozno kaže glazbenik, najavljujući ponovno nešto sasvim novo u svojoj karijeri.

Ipak, kaže kako je srž njegove glazbe zapravo uvijek ostala ista, iako drugačije zvuči.

"Pa kad malo bolje pogledam, imam dojam da se moje poimanje glazbe nije promijenilo. Kao ni poruka, ako se to može tako nazvati", kaže.

No, iako ga najviše znamo kao glazbenika, Rundek je prilično svestran umjetnik. Po struci je kazališni redatelj, a iako se režijom više ne bavi, skladao je glazbu za predstave i za film.

"To je uvijek izazov i avantura. Kako pomoći kazališnoj magiji? Nekad je to sugestija vanjskog, nekad unutarnjeg prostora, podrška emociji, song, energija, ples, pokret...", priča Rundek, koji je ove godine ušao i u novo područje umjetnosti. Asistirao je svojoj supruzi Sandi Hržić, koja je prevela poemu "Jezik ptica" perzijskog pjesnika Faridudina Atara.

"To je bilo skoro cjeloživotno iskustvo. Sudjelovanje u tom prevođenju bilo je dragocjena razmjena. Radili smo zajedno na više, uglavnom kazališnih projekata i vrlo cijenim Sandinu sposobnost i znanje", rekao je.

Jakov Prkić/Cropix

Njih dvoje većinu vremena provode u Zagrebu i u Povljama na Braču, iako je glazbenik jedno vrijeme živio u Parizu i Beču. Kaže da se u Zagrebu osjeća prilično domaće, no jedna ga stvar živcira, iako ona nema veze s gradom nego više njegovom slavom.

"Svi imaju telefone s ugrađenim foto-aparatom i vole se slikati s tobom. Ne razumijem tu potrebu jer je nikad nisam imao. Ipak, slikam se s ljudima da ih ne bi uvrijedio, ali mi je gnjavaža", priznaje.

Rundek je, svi znamo, glazbenu karijeru započeo u Haustoru, no već neko vrijeme o tom vremenu nema volje pričati. Ističe da, iako ponekad za ponečim požali, ne gleda puno unatrag.

"Toliko mi prežvakano zvuči svako pripovijedanje o Novom valu da ne bih još dodavao. Nikad se nisam osjećao glasom generacije. Ne privlači me biti ni pripadnik niti glas tako nečeg", zaključuje Rundek. Pitam zato osjeća li se kao buntovnik, no odgovor je i tu negativan.

Ipak, njegove pjesme i danas se probijaju u prve redove na prosvjedima. Snimio je obradu "Ay Carmele", antifašističke pjesme koja potječe iz španjolskog građanskog rata, a koja se pjevala na beogradskim prosvjedima "1 od 5 miliona", između ostalih.

"Ta je pjesma nastala u ozračju borbe za slobodu, toleranciju i solidarnost. U situaciji kada se za njih treba boriti nekako je prirodno i dobro sjetiti se te pjesme", kaže. Jer možda ne misli da je buntovnik, ali u posljednjih nekoliko godina istaknuti je aktivist te osim što je redovan na manjim i većim prosvjedima, otvoreno progovara o gorućim problemima, kako lokalnim, tako i onim većim, kao što je ekologija te klimatske promjene.

"Te teme dolaze u prvi plan jer se svijet upravo nalazi na prekretnici. Ljudski utjecaj na Zemlju, klimu, prirodu i sav živi svijet postao je presudan. Ako nastavimo živjeti, proizvoditi i trošiti kao sad, vrlo uskoro i naglo ova će se civilizacija urušiti uz mnogo patnje. Sve nas više to vidi i zna. Industrijska proizvodnja mesa je jedno od najvećih mučilišta, zagađivača, uzroka nestanka šuma, osiromašenja tla, proizvodnje metana i drugih stakleničkih plinova pa je ne jesti meso i mliječne proizvode, u svim podnebljima gdje je to moguće, a ovdje jest, jedna od prvih stvari koje možeš učiniti. Možeš bitno smanjiti količinu smeća koje proizvodiš, kompostirati ostatke od pripremanja hrane, snabdijevati se lokalno, popravljati, a ne bacati, razmjenjivati i dijeliti stvari umjesto kupovanja i gomilanja, manje putovati avionom, koristiti javni prijevoz itd.", poručuje.

Na njegovom posljednjem koncertu u zagrebačkoj Tvornici kulture pozvao je sve da sa sobom ponesu čašu kako se ne bi koristile plastične i kako bi se smanjila količina smeća.

Kaže da se ne smatra nikakvim -istom kad pitam je li feminist.

Arhiva/Cropix

"Poštujem žene koliko i muškarce i to mi se čini toliko notorno da se čudim što se to pitanje danas uopće postavlja", kaže Rundek, dodajući da misli da bi umjetnici morali osjećati obavezu ne da budu društveno angažirani nego da, u najmanju ruku, ne šire laži i ne potiču na zlo.

Vraćamo se opet u osamdesete jer me zanima čini li se i njemu da je društvo u odnosu na tad postalo konzervativnije po nekim pitanjima. On ima svoju teoriju.

"Ono što nazivate konzervativnošću meni više liči na neznanje i manipulaciju. Ne poznajem dovoljno današnje školstvo, ali imam dojam da je školstvo osamdesetih, naprimjer, bilo okrenutije razvoju kritičnog mišljenja nego današnje. Javni, politički i medijski prostor često posežu za loše sklepanim mitovima i predrasudama prije svega, čini mi se, da bi stvorili maglu za lov u mutnom", zaključuje.

Scena intervju

glazbenik

Darko Rundek

Pozitivan koncert

Podijeli članak

newsletter

Prijavite se na Newsletter