Oni su više za autotune

Hrvati vole cajke više od Srba: Kod nas nitko ne bi znao nabrojati tri pjesme Sandre Afrike, malo nam je čudno što to slušate jer kod nas je taj trend prošao


Ines Madunić
24.07.2019.14:00
Hrvati vole cajke više od Srba: Kod nas nitko ne bi znao nabrojati tri pjesme Sandre Afrike, malo nam je čudno što to slušate jer kod nas je taj trend prošao
Zvonimir Barišin/Cropix

sažeto

Pitali smo upućene kako to da je turbo folk popularniji u Hrvatskoj nego u Srbiji


Ines Madunić
24.07.2019.14:00

Da vam je netko prije pet godina rekao da ćemo pratiti javnu prepirku Hloverke Novak Srzić i Jelene Karleuše, slatko biste se nasmijali. Međutim, prošli je tjedan to postala stvarnost.
Bivša HRT-ova urednica i novinarka požalila se što u Makarskoj stalno nastupaju izvođači iz Srbije koji sviraju turbo folk, na što joj je Karleuša poručila da se "obrazuje o tome tko je ona".

Rasprava nije išla dalje, nažalost, jer ne sumnjamo da je ovo mogla biti velika svađa ljeta 2019.

Hlo je ipak dobila vijesti prilično kasno, da ne kažemo iz rubrike 'Posljednji doznajemo'. Cajke su prodrle do nas davnih dana. Podsjetimo, već imamo i radio koji pušta isključivo turbo folk, a i nekako sumnjamo da bi u nedostatku turbo folka klinci slušali tamburice i klape jer se to nije dogodilo nikad u povijesti.

U svakom slučaju, fenomen turbo folka uvijek će, valjda, biti zanimljiv, a uvijek će biti i onih koji se nad time zgražaju. Prije nekoliko mjeseci neki su glazbeni menadžeri bili na aparatima jer je Maya Berović nastupala u splitskoj Areni.

"Čestitam srpskoj folk industriji na uspješnoj zauzimanju Hrvatske! Sućut upravljačima hrvatske glazbe što su ovaj rat izgubili!", napisao je pjevač Matko Jelavić. Još jedan iz rubrike 'Posljednji doznajemo'. Hrvatske Arene odavno već pune Lepa Brena, Saša Matić, Aca Lukas, Boban Rajović...

Ali, kao što smo rekli, uvijek će biti iznenađenih i šokiranih. Turbo folk, dakle, apsolvirali smo, sluša se naveliko u Hrvatskoj već godinama, već, zapravo, više od desetljeća.

A ovaj put osvrnut ćemo se na sve češća šuškanja o tome kako se ta vrsta glazbe više sluša u Hrvatskoj nego u Srbiji.

Čuli ste sigurno te priče: kako se na splavovima u Beogradu, tom simbolu turbo folka, toj utvrdi cajki - barem u glavi mnogih koji žive u Hrvatskoj - zapravo više sluša elektronska glazba, a nerijetko i hrvatska zabavna, u stilu Magazin i slično.

I dok izvođači i izvođačice iz Srbije već godinama redovno pune klubove diljem Hrvatske, a neki i velike dvorane, Srbi više, navodno, ne otkidaju na te iste ljude.

Pitali smo zato kolege iz Srbije kakvo je, zapravo, stanje i je li naš dojam stvaran.

"Pojedini izvođači, poput Sandre Afrike ili Bobana Rajovića, koji su u Hrvatskoj velike zvijezde i često nastupaju kod vas, u Srbiji nisu ni približno toliko popularni. Evo, kad bismo radili anketu na ulici i pitali ljude da nabroje tri pjesme Sandre Afrike, nitko ne bi znao ili bi postotak onih koji znaju bio zanemariv. Ljudima u Srbiji je pomalo čudno to što se turbo folk toliko sluša u Hrvatskoj, jer je to muzički pravac koji je kod nas prevaziđen, sigurno prije pet-šest godina", kaže nam Ivan Ercegovčević, novinar Kurira iz Beograda koji prati showbiz scenu.

 
 
 
View this post on Instagram

A post shared by Sandra Afrika (@sandraafrika) on Jul 2, 2019 at 2:01pm PDT

S njim se dijelom slaže i Ljubica Krstić, freelance novinarka iz Beograda.

"Generalno, te malo starije generacije turbo folkera jesu izgubile na popularnosti, ali zato danas ta muzika i te kako pronalazi svoju publiku kroz izvođače poput Maye Berović i te mlađe ekipe. I te kako se sluša, što po klubovima koji puštaju takvu muziku, što po kućnim žurkama, posebno kod mlađih generacija. Mi malo stariji smo i dalje u fazonu starog, dobrog turbo folka, tipa Seka Aleksić i 'Crno i zlatno'", smije se Ljubica.

Dodaje kako ne zna kakvo je točno stanje u Hrvatskoj s turbo folkom pa o tome ne može puno pričati.

"Ali znam da mi se nikad nije dogodilo da netko ode u Hrvatsku, vrati se i kaže: 'Au, oni mnogo više slušaju turbo folk od nas.' Jer od ovog kod nas teško da može više ali, hej, uvijek se možemo natjecati", kaže Krstić.

Oboje se slažu u tome kako je najpopularnija glazba u Srbiji, posebno među mladima, trenutno neka nova inačica popa, folka i trapa, a sve se najjednostavnije svodi na zajednički nazivnik: autotune.

"Što se klubova tiče, i uopće muzičke scene u Srbiji, kod nas je trenutno popularna takozvana "autotjun muzika". Zbog toga se većina izvođača odlučuje surađivati s autorima poput Stefana Đurića Raste, Cobija, Jale i Bube", kaže nam Ercegovčević.

Novinarka i glavna urednica domaćeg glazbenog portala Sound Report, Maja Trstenjak, ističe kako se radi ne samo o regionalnom, nego i svjetskom fenomenu.
"Hrvati se oduvijek vole isticati kao fin i kulturan narod, bježati glavom bez obzira od činjenice da je balkanski mentalitet ipak sastavni dio njihovih krvnih zrnaca te da im srce ipak zaigra svaki put kada čuju zvuk istočnjačkog melosa. Narodnjaci već dugi niz godina pošteno i uspješno rade svoj posao na regionalnoj glazbenoj sceni, prateći pritom i svjetske trendove za kojima naši kulturnjaci, ruku na srce, ipak zaostaju. Ako uključite BBC-ev Radio 1X, moguće je da će vam će učiniti da slušate naš Extra FM.

Upravo zbog toga srpski pop izvođači visoko kotiraju kod hrvatske mladeži, čemu u korist idu i statistike zabilježene na svim streaming servisima. Balkanton je poharao. Milijunski pregledi, prepuni klubovi, ogromne zarade, no istovremeno i velike kontroverze. Iste su trendove prihvatile i hrvatske glazbene zvijezde, no na nešto lošijoj razini kvalitete, a za svaki veliki hit 'bježe' do Beograda. Jednom kada dođeš u Beograd ili, još bolje, Novi Sad, rijetko ćeš gdje čuti prepoznatljive trilere ili usred bijela dana doživjeti kafansku atmosferu.

Rijetko ćeš isto čuti i u Zagrebu ili bilo kojem urbanom središtu u Hrvatskoj, no čut ćeš lošije izvedenice u obliku Severine, Lidije Bačić ili Jelene Rozge dok ćeš u Beogradu čuti Olivera, Gibonnija ili Arsena", kaže Trstenjak.

Riječ je, zapravo, o glazbi za generaciju Z, koja odrasta uz autotune, a mi stariji možemo se zagrliti s Hloverkom i plakati nad sudbinom tamburica i klapa do prekosutra. Autotune nije turbo folk, ali je odbojnost mnogih prema tom žanru jednaka kao i prema cajkama.

A čini se kako smo tu na istoj stranici s istočnim susjedima.

"Čini mi se da većina ljudi na turbo folk gleda s gađenjem, a skloni su je i kriviti za loš utjecaj na omladinu i tako dalje, ali opet mnogi od tih ljudi, čim malo popiju, luduju uz Anastasiju Ražnatović", kaže Ljubica Krstić.

Kad treba osuđivati, dakle, vodimo se onom "ko nas, bre, zavadi", a činjenica je da svi slušaju sve. 

Jelena Karleuša

turbo folk

Hloverka Novak-Srzić

Sandra Afrika

Podijeli članak

newsletter

Prijavite se na Newsletter