Treća sezona dokumentarne serije “Velikani hrvatskog glumišta” emitira se od 7. prosinca na Prvom programu Hrvatske televizije u 23.15. Priče o životima i karijerama najvećih glumaca 20. stoljeća, junaka naših djetinjstava i mladosti, bit će u trećoj sezoni posvećene izrazito popularnim glumcima.
Gledat ćemo epizode o Peri Kvrgiću, Špiri Guberini, Mustafi Nadareviću, Neli Eržišnik, Miji Oremović i Veri Zimi. Seriju je za HRT proizvela producentska kuća Menorah film, scenarist i producent je Fran Juraj Prižmić, a redatelj Igor Prižmić.
U prvoj epizodi nove sezone gledat ćemo portret Pere Kvrgića, majstora geste i grimase. Rođen u Moravicama 1927., Pero je bio Gavellin glumac, jedan od onih koji otimaju Malo kazalište i osnivaju Gavellu. Bio je nezaboravan i nenadmašan, poglavito u tumačenju Držićevih junaka, a više od pola života posvetio je dugovječnim “Stilskim vježbama”. Baš je u toj predstavi na početku s njime igrala druga junakinja serijala, samozatajna Mia Oremović, široj publici najpoznatija kao Mina iz Golikova filma “Tko pjeva zlo ne misli”.
- Miju Oremović su gotovo pa plebiscitarno smatrali najvećom damom i divom hrvatskog glumišta, nema nijednog kolege ili kolegice s kojima je radila, a na koje nije ostavila veoma pozitivan dojam, svatko joj je pristupao s najvećim poštovanjem - kaže Fran Juraj Prižmić, scenarist i producent serijala. S druge strane, imala je, nastavlja, relativno tužan život, pogotovo u poznijim godinama, u kojem je platila visoku cijenu prevelikog sjaja svoje glumačke zvijezde.
Gospođa Maras
- Nakon ‘Tko pjeva zlo ne misli’, zbog čijeg je snimanja otišla iz stalnog angažmana u kazalištu, više je nikad nisu zvali u podjelu neke predstave, što je nju jako boljelo. Kad je pak riječ o kultnim ‘Stilskim vježbama’, koje su postale najdugovječnija kazališna predstava na svijetu, istina je da je u prvoj podjeli s Perom Kvrgićem bila upravo Mia, prije Lele Margitić, a iz nje je otišla navodno jer se teško nosila s Perinom popularnošću i činjenicom da je on bio glavna zvijezda te predstave, a ne ona, no to je samo jedna od mnogih teorija koju su nam u epizodi o njoj ispričali sugovornici - otkriva scenarist serije.
Veliko mu je zadovoljstvo što mu se u epizodu o velikom Špiri Guberini odazvao njegov sin jedinac Boris koji će otkriti mnoge dosad nepoznate informacije iz bogatog života i karijere svog oca, te je za potrebe serijala ustupio mnoštvo nikad viđenih privatnih fotografija.
Tako će gledatelji doznati da Špiro nije bio prvi izbor za ulogu Škovacina u Velom Mistu, koja je njegovom maestralnom izvedbom od relativno male uloge postala maltene jedna od glavnih. Ekipa RTV-a Zagreb već je počela snimati s jednim sarajevskim glumcem, ali su se u zadnji čas predomislili i angažirali Špiru, a ostalo je povijest. Doznat ćemo i zašto je Špiro imao toliko veliku tremu da je na pozornicu i općenito u kazalište dolazio doslovno nekoliko minuta prije nego što predstava počne, tek toliko da stigne staviti kostim na sebe, te kako se uopće i upisao na Akademiju s tim svojim mucanjem i brzim govorom - o svemu tome je Boris Guberina detaljno govorio u serijalu.
Treća protagonistkinja je Nela Eržišnik, pionirka stand-upa u Jugoslaviji. Imala je muža koji je kao protunarodni element 1945. pobjegao na Floridu, bila je poznata komičarka, ali i velika miljenica druga Tita.
- Nevenka Maras, poznatija kao Nela Eržišnik, jedna je od najzanimljivijih pojava u cjelokupnoj povijesti hrvatskog glumišta. Žena s tri imena i jednako toliko života, bila je najdraža komičarka maršala Tita te jednako popularna i u Jugoslaviji kao i u Lijepoj Našoj, devedesetih iznimno domoljubno nastrojena. Riječ je o glumici koja je prije svoje tzv. komičarske faze bila veoma ozbiljna dramska umjetnica, s ulogama o kojima se i dandanas priča, a dio kojih je, Bogu hvala, ovjekovječen na filmskoj traci. Riječ je o naslovima bez kojih niti jedan ozbiljan filmolog i povjesničar filma ne može napraviti top-listu najznačajnijih hrvatskih filmova 20. stoljeća: Nela je igrala u, po mnogima najboljem hrvatskom filmu, ‘H-8’ Nikole Tanhofera pa u Belanovu ‘Koncertu’, sve do uloga u ‘Brezi’ Ante Babaje ili ‘Svoga tela gospodar’ Fedora Hanžekovića. U svim tim klasicima hrvatske i jugoslavenske kinematografije Nela Eržišnik ima zapažene uloge i zato je i ona dio ovog serijala o velikanima hrvatskog glumišta, a ne zbog Marice Hrdalo ili Babe Ikače, o kojima također ima govora u epizodi o njoj - ističe Fran Juraj Prižmić.
Vera Zima i Mustafa Nadarević prerano su nas napustili. Ona je djelila svoj život s javnošću, ali Nadarević vrlo rijetko.
- Ja mislim da kad bi se - kako bi pokojni Ćiro rekao - raju pitalo tko im je najdraža hrvatska glumica od konca devedesetih do danas, da bi Vera Zima nedvojbeno odnijela pobjedu. Upoznali smo je kao prelijepu mladu djevojku u ‘Mećavi’ Antuna Vrdoljaka koncem sedamdesetih, i otada je njezina karijera putovala samo ulaznom putanjom, pa čak i u poznijim godinama, kad je očaravala i nasmijavala generacije ulogom Ruže Kosmički, zajedno sa najdražim joj glumačkim partnerom Ivom Gregurevićem, u HRT-ovoj seriji ‘Odmori se, zaslužio si’. Vera je bila jako ponosna na svoje slovačko podrijetlo i tečno je govorila slovački, a doznali smo i da je jako voljela recitirati poeziju te da je bila vjerojatno i najbolja kuharica među glumicama. Što se pak tiče Mustafe Nadarevića, bio je jedan od najvećih talenata koji su ikad kročili na daske što život znače domaćeg teatra, ali zanimljivo, u samim počecima karijere nisu ga prepoznali, dapače, mislili su da je promašio profesiju. Onda je došao njegov ‘Dundo Maroje’, u kojem je sav taj talent poput vulkana eruptirao i odonda je Mujo postao pojam kako glumca, tako i čovjeka, u čijim smo maestralnim ulogama uživali desetljećima - reći će o glumcu koji je pod starije dane ušao u TV komičare, što je isprve bio šok za gledatelje koji su ga navikli gledati u najozbiljnijim dramskim ulogama.
Termin emitiranja treće sezone serijala “Velikani hrvatskog glumišta” drugačiji je od prethodnih, naglašava scenarist i producent.
- Ne mogu dati objašnjenje za činjenicu da će premijerno prikazivanje treće sezone jednog od najhvaljenijih i najgledanijih dokumentarnih serijala HRT-a u posljednjih desetak godina ići četvrtkom u 23.15 h, a ne kao dvije prethodne sezone nedjeljom u prime timeu. Mi smo nove epizode počeli predavati početkom godine. Zadnju, šestu, isporučili smo 4. travnja i otada kao i svi ostali vjerni gledatelji HRT-a čekamo da doznamo termin emitiranja novih šest epizoda. Kasno noćno vrijeme pomalo je čudno, ali ponajviše govori o statusu kakvog protagonisti glumišta imaju na HRT-u, jer ne možete mi reći da Aleksandar Stanković, Dubravko Merlić ili Martina Validžić, uz poštovanje prema njima i njihovom radu, mogu ići u prime time sa svojim emisijama, ili npr. biografski film o Luki Paljetku, dok Pero Kvrgić, Špiro Guberina, Mustafa Nadarević, Mia Oremović, Vera Zima i Nela Eržišnik to isto ne zaslužuju. U zemlji u kojoj su mnoge vrijednosti izokrenute, naopako je i to, te mnogi njihovi kolege i kolegice, ali i obični gledatelji, pišu i zovu već tjedan dana jer će morati ostati budni do iza ponoći ne bi li pogledali nove epizode ‘Velikana glumišta’ - protestira Fran Juraj Prižmić.
Producentska kuća Menorah film imala je ove godine na HTV-u serijal “Diplomatska oluja”, u kojem smo, među ostalim, razne pikanterije čuli od Petera Galbraitha.
- Iznimno mi je drago da je ‘Diplomatska oluja’, koju također potpisujem kao scenarist i producent, od premijernog prikazivanja u veljači, već tri puta reprizirana te da je postala jedan od najgledanijih dokumentarnih sadržaja HRT-a uopće, što najbolje govori o kvaliteti posla koji smo Kristijan Milić kao redatelj, Mate Granić kao autor knjige, po kojoj je serija nastala, moj otac Igor i ja kao producenti te ostatak našeg tima napravili kroz dvije godine mukotrpnog rada na tom projektu. Već neko vrijeme razmišljamo o novim povijesnim temama koje bi valjalo obraditi te se nadamo da ćemo u HRT-u kao glavnom partneru u realizaciji ‘Diplomatske oluje’ i ovaj put naići na odgovarajuću podršku - ističe sugovornik.
Već dugo u “Velikanima” želi obraditi neka imena koja apsolutno zaslužuju dobiti audiovizualni spomenik kakav je napravljen za šesnaestero protagonista dosadašnjih triju sezona.
- Ima ih zaista još puno koji zaslužuju dobiti epizodu, od Zlatka Crnkovića, Bobija Marottija, Izeta Hajdarhodžića, Miše Martinovića, Slavka Brankova, Zdenke Heršak, Semke Sokolović i da ne nabrajam dalje jer ne želim izostaviti nikoga, a ima ih dosta koji su zaslužili - zaključuje.