Kako biste od ovog grada uzeli i doživjeli najviše, donosimo vam osam važnih mjesta i doživljaja koji jesen u Ljubljani čine očaravajućom i posebnom!
Slijedite tok rijeke! Ljubljanica nekad glavna prometnica za trgovinu i opskrbu još od rimskog doba pa sve do uspostave željeznice sredinom 19. stoljeća, danas je pravi zeleni biser koji protječe kroz centar ovog prekrasnog grada. Nazivaju je i rijekom sedam imena koje nosi od svog izvora. Tamo se, na izvoru ispod Snežnika zove Trbuhovica, potom mijenja ime u Obrh, pa Stržen, Rak, Pivka, Unica, da bi na nekoliko izvora u Vrhniki i okolici, nakon dugog putovanja kroz krško podzemlje, ponovo ugledala svjetlo kao Ljubljanica. U koritu rijeke Ljubljanice pronađeni su brojni podvodni arheološki nalazi iz različitih razdoblja, a današnji su Ljubljančani ponosni na to da je rijeka plovna i čista, obilata ribom, ali i odličan mamac za ljetno osvježenje. Vožnja brodom po Ljubljanici jedna je od turističkih atrakcija ovog grada i na vama je samo odabrati brodić koji vam se sviđa - cijena karte je jednaka kod svih, a za one koji žele malo romantike, uz plovidbu se poslužuje i večera.
Prođite po brojnim mostovima! Ono što Ljubljanu čini posebnom, a Ljubljanicu premostivom su svakako mostovi. Ima ih 10 u samo centru grada (inaće ih ima 25) - Čevljarski, Fabianijev, Hradeckega, Mesarski, Prulski, Riblji, Žitni,Trnovski, Zmajski i vrlo popularno Tromostovje. Svaki od njih ima svoju priču ali i zadatak u povezivanju obala, a za njihovu brojnost zaslužan je arhitekt Jože Plečnik. On je svojim idejama oblikovao sliku stare gradske jezgre Ljubljane, a projektirane zgrade i šetnice s drvoredima koje prate tok rijeke povezao mostovima. Njih možete istražiti pješice, ali i čuti priču o njima dok plovite Ljubljanicom, ali i kombinirati - nizvodno mostove pogledajte vodenim, a uzvodno pješačkim putom. Najpopularniji most svakako je Tromostovje koje je isprva bio klasičan drveni most koji je spajao sjeverozapadnu i jugoistočnu Europu a kojem je Plečnik dodao još dva pješačka mosta stvarajući arhitektonsku posebnost Ljubljane. Umjesto klasične ograde, Plečnik je mostovima dodao kamene balustrade na koje je dodao svjetiljke, te stepenice koje s bočnih mostova vode na terase s obje strane rijeke. U glavnom projektu (što je zadržan i danas) s desne je strane suvenirnica koja spaja most s Tržnicom, a na lijevoj obali kiosk koji i danas radi, a koji je isprva služio arhitekti za opskrbu duhanom ako mu usfali dok stvara.
Ljubljana putevima Jože Plečnika! Spomenuti arhitekt je uvelike svojim radom oblikovao Ljubljanu, pa joj se vrlo često tepa riječima “Plečnikova Ljubljana”. Samozatajan lumen, bio je učenik slavnog Otta Wagnera, a djelovao sve do 50-tih godina prošlog stoljeća. U projektiranju Ljubljane, nove prijestolnice nacije, Plečnik je pokušao koristiti moderne pristupe dok je grad modelirao po uzoru na drevnu Atenu. Njegov stil, inovativan čak i za današnje standarde, karakterizira korištenje klasičnih arhitektonskih elemenata, poput stupova, nadvoja, balustrada i koloneta, redizajniranih i kombiniranih na suvremeniji način. Plečnik je tijekom svog stvaranja pazio na to da ne upadne u zamku trenda, boreći se protiv slijepog praćenja postojećih trendova. Pobrinuo se da njegovi radovi budu bezvremenski te da uvijek izazivaju divljenje i burne rasprave, a da je u tome uspio govori činjenica kako je mnogo njih uvršteno na UNESCO-ov popis svjetske baštine. Kad krenete u razgled Ljubljane, svaki će se turistički vodič pohvaliti biserima s njegovim potpisom a ono što morate vidjeti su Nacionalna sveučilišna knjižnica, Tromostovje, crkva sv. Michael u Ljubljani/Barje, Plečnikova kuća, Groblje Žale, Čevljarski most, Trnovski prsten, Tržnica, ljetno kazalište Križanke....
Tržnica na kojoj ćete moći ručati! Impozantna zgrada na desnoj obali rijeke Ljubljanice, u strogom centru grada naziva se Tržnica. Projektirao ju je Plečnik, a danas ona predstavlja žilu kucavicu ove metropole. U potpunosti je otvorena suvremenom čovjeku koji će na njoj kupiti svježu hranu i lokalne namirnice, ali i zastati te u arkadama potražiti okrjepu. Na raspolaganju vam je mnogo domaćih restorančića koji svaki dan na sredini dana (najčešće od 12:00-15:00) nude ‘malcu‘, slovenski naziv za gablec. Sve što ovdje možete isprobati je napravljeno tog dana, za pripremu su korištene namirnice iz lokalnog uzgoja, a posebno dizajnirani tanjuri pričaju priču o slovenskoj gastronomiji. Zvijezda u arkadama zasigurno su ‘Moji štruklji‘, Slovenski brend koji svakodnevno nudi više od 20 različitih vrsta štrukli – kuhanih savijača – s kremastim ili klasičnim nadjevima i preljevima. Klasična štruklja je ona sa sirom i krušnim mrvicama, a pravo remek djelo na tanjuru kombinacija čokolade i pistacija. Štruklje, kao i variva (koja možete pojesti uz njih) rade i bez mesa, vegetarijanske, a sve što kušate možete začiniti lokalnim vinima, pivom ili prirodnim sokovima. Uz ponudu na Tržnici, Ljubljana ima i odličnu gastronomsku ponudu koju možete doživjeti kroz čitav niz festivala. Ove jeseni tako ne propustite Ljubljana Gourmet, Martinovanje, posjetite Ljubljansku vinsku cestu, ali i rezervirajte stol u trenutno najpopularnijem restoranu Jaz by Ana Roš (otvorenje 12. listopada) u AS Boutique Hotelu popularne slovenske chefice Ane Roš čiji je restoran Hiša Franko u Kobaridu (Posočje) ove godine dobila treću Michelinovu zvjezdicu.
Znate li gdje je najljepši pogled u Ljubljani? Do njega ćete stići iz strogog centra grada (u blizini tržnice) pješice, vlakićem ili panoramskom uspinjačom koja će vas oduševiti i prije nego li nogom stupite na Ljubljanski grad! Ovo i mjesto koje je najčešće mijenjalo svoju namjenu - u 11. stoljeću je to bila srednjovjekovna utvrda obrambene namjene, u 12. stoljeću je Stari grad doživio rekonstrukciju, a građevine koje ga danas čine sagrađene su u 16. i 17. stoljeću. Bio je sjedište gradskih vladara, zatvor, bolnica, stambena zgrada, pa opet vojna utvrda, zatvor, te skladište municije i oružarnica. Danas je spomenik kulture, turistička atrakcija i mjesto kulturnih događanja u Ljubljani. Kako istražiti Ljubljanski grad? Krenite u razgled uz pomoć audio vodiča, stanite na mjesto gdje se vide sve četiri strane svijeta, a gdje dominira Triglav, a onda krenite u razgled zelenog prstena oko dvorca gdje se krije još jedan biser - Grajski vinograd! Na mjestu starog vinograda, 2016.godine zasađen je novi s 1050 loza - 500 bijele sorte belpin, koja je na osnovu križanja sorti grožđa beline i pinota postala slovenski sinonim za chardonnay i 550 loza crvene sorte rdečegrajec, nazvane po prijevodu prvobitnog imena sorte rotburger i preimenovane u zweigelt, 1975. godine. Briga oko vinograda zadatak je Poljoprivrednog instituta Slovenije, razgledati ga možete uz posebnu najavu, a ono što oduševljava je to da možete postati pokrovitelj jednog trsa. Sa svojim vinogradom Ljubljanski dvorac zaokružuje vinsku priču o događajima, povezanim s kalemom najstarije vinove loze iz mariborskog Lenta, koja raste na samom ulazu u Stari grad.
Raj za ljubitelje umjetnosti i kulture! Ljubljana je 2016 godine postala Prijestolnica kulture, a njegovi kulturni biseri svakako su Kino Šiška, Metelkova, Cukrarna, Centar Rog koji će imati otvorenje u zadnjem tjednu listopada! Budući da u tijeku 35. Grafični bienale Ljubljana (stariji od Venecijanskog), dio postava možete razgledati u Cukrarni, impozantnoj Galeriji otvorenoj za javnost u rujnu 2021.godine. No, zgrada u užem centru Ljubljane živi još od 1828. godine kad je u njoj otvorena tvornica šećera. Početak je bio skroman (22 radnika, radila su na jednom kotlu za šećer), ali ubrzo ova je šećerana postala najveća rafinerija šećera u Austro-Ugarskoj. No, 25. kolovoza 1858 u tvornici je izbio razorni požar i zaustavio proizvodnju šećera u Ljubljani, vlasnika bacio u dugove što ga je natjeralo da iznajmi prostor. Tijekom sljedećih desetljeća u zgradi su živjeli vojnici i tvornički radnici, ponekad u isto vrijeme, ali i siromašniji Ljubljančani, kojima je nekadašnja tvornica pružila krov nad glavom nakon potresa 1895. godine. U zgradi su se naselili i književnici Dragotin Kette i Josip Murn, a njihovi prijatelji, Ivan Cankar, Oton Župančič i drugi književnici, u njoj su se često sastajali ili povremeno boravili. Ovi pisci, koji će zauvijek biti vezani uz žanr slovenske moderne, bili su najpoznatiji stanari Cukrarne, au svojim su djelima ostavili zapažena svjedočanstva o zgradi i njezinim stanarima. Grad Ljubljana je 2008. godine otkupio zgradu i njezino zemljište od prijašnjeg vlasnika, a od 2018. do 2021. zgrada je obnovljena i renovirana pa je tako Ljubljana dobila mjesto za izlaganje suvremene umjetnosti.
Nedaleko Curkarne nalazi se Centar Rog, koji će biti otvoren 25.10., a koji je smješten u prostore nekadašnje tvornice bicikala Rog. Danas je u vlasništvu Grada Ljubljane, a predstavlja ključan dio industrijske baštine 20. stoljeća u Ljubljani. Ono što oduševljava je da se sam oblik nekadašnje tvornice u potpunosti prilagodio zahtjevima 21. stoljeća s osnovnim zadatkom - postati javni prostor za proizvodnju kulturnih i kreativnih industrija, s naglaskom na primijenjenu umjetnost i dizajn. Prostire se na 9.000 m2 kreativnog prostora s pratećim programima, te novih 8.000 m2 parka dostupnog građanima za svakodnevno korištenje i javna događanja. Prostirat će se na četiri etaže - prizemlja s proizvodnim pogonima i prostorima za radionice, prvim katom s knjižnicom i višenamjenskom dvoranom, drugim katom na kojem se nalaze pojedinačne projektne sobe, a u potkrovlju će se nalaziti uprava centra s višenamjenskom eksperimentalnom prostorijom te stambenim i individualnim projektnim sobama. Prostori s pogledom na Ljubljanicu rezervirani su za kafiće i trgovine.
Podržite zelenu inicijativu! Kad je davne 2007. godine centar Ljubljane zatvoren za motorizirani promet započela je zelena inicijativa u ovom gradu! Danas, toliko godina kasnije Ljubljanu karakterizira najveća pješačka zona u Europi koja se prostire na čak 17 hektara. U Ljubljani je 542 m2 javnih zelenih površina po stanovniku kojima se može pristupiti iz svih zbijenih dijelova grada, a 46% površine grada prekriveno je autohtonim šumama, 75% svih površina je zeleno, a više od 20% je zaštićeno. Zeleni dio Ljubljane obuhvaća gradski park Tivoli te šumsko područje Rožnika, Šišenskog hriba i Koseškog boršta ukupne površine 459 hektara. Područje zaštićeno 1984. godine važno je kako sa stajališta zaštite prirodnih vrijednosti i krajobraznih obilježja, tako i sa stajališta očuvanja biološke raznolikosti, a ne na kraju i za javno zdravlje (ovo je također značajno poboljšalo kvalitetu zraka i smanjilo buku). Ljubljana je također grad prijatelj biciklista s čak 300 km uređenih biciklističkih staza pa ne čudi kako je upravo ona uvrštena na popis najboljih biciklističkih gradova na svijetu (Copenhagenize Index). Bicikle je moguće iznajmiti u Turističko-informativnom centru Turizma Ljubljana (projekt Ljubljana Bike), a više od 800 gradskih bicikala dostupno je i u sustavu samoposlužnog najma BicikeLJ koji ima više od 80 postaja u svim dijelovima grada. Iznenadit ćete se koliko je povoljno iznajmiti bicikl te koliko ulica možete istražiti s budžetom od nula eura. Zelenu inicijativu, isto besplatno za stanovnike Ljubljane i brojne turiste nudi, podržava i još jedna odlična usluga koju nudi Ljubljana. Riječ je o mini električnom vozilu Kavalir koji prometuje po šetačkoj zoni Ljubljane s kojim možete u razgled Ljubljane, ali i na brzinu doći s jednog kraja užeg centra na drugi. Usluga je potpuno besplatna, u Kavalir je tu za sve, a vožnju možete naručiti putem poziva na broj (+386 31 666 331 ili +386 31 666 332) ili jednostavno dignuti ruku i uskočiti u prazno vozilo.
Doživljaj Ljubljane za sve generacije! Suvremeni turizam sve češće u fokus stavlja doživljaj kroz kojeg se najbolje priča priča o gradu kojeg posjećujete, ali i trajno čuva uspomena. Kako biste Ljubljanu zapamtili po mnogočemu, u strogom centru grada na raspolaganju su vam brojne kreativne obrtničke radionice. Tako vam je na raspolaganju posjet jedinog ljubljanskog kišobranara, zlatara ili srebrnara, lončara, tkalca, tiskara koji će vam pomoći da se odlično zabavite i da kroz učenje naučite puno toga o Ljubljani. Ne možete na sve radionice odjednom - odaberite ono što vam se čini najzanimljivijim i ostavite si vrijeme. Mi smo isprobali radionicu ‘budi tiskar na jedan dan‘ u Studiu tipoRenesansa uz Ljubljanicu. Idealna je za sve uzraste, a priča priču o stoljetnom tiskarskom obrtu. U drvenim ladicama vidjet ćete stotine malih olovnih i većih drvenih slova, interpunkcijskih znakova, citata, razmaknica..., lutat ćete oko tiskarskih strojeva koji bi mogli biti muzejski eksponati. Shvatit ćete koliko je svijet analognog tiska bio zahtjevan. I težak, doslovno, težio je tonama. Iznad svega, stvarat ćete. Uz pomoć majstora prekapat ćete po drvenim slovima i stvarati s njima, što će vam zbuniti maštu. Uzet ćete valjak i nanijeti boje na slova. Nakon toga su valjkom za tisak prevukli papir i ugledali jedinstvenu kreaciju! Moći ćete se nastaviti igrati s njim, s oblicima, bojama, sjenčanjem. I stvorio vrlo posebno sjećanje na iskustvo.
Ljubljana card - odlično rješenje za povoljan razgled grada! U ovom ste vodiču već mogli zaključiti kako je Ljubljana uređen grad po mjeri čovjeka, a sadržaji koje nudi brojni. Zato planirajte vikend putovanje, prespavajte u jednom od hotela u strogom centru grada, računajte na Kavalira da će vam pomoći u bržem istraživanju grada i putujte s obitelji. Kako biste uštedjeli novac i kontrolirali vlastiti budžet, nabavite Ljubljana card - službenu karticu grada. Ovisno o tome odaberete li onu za 24, 48 ili 72 sata, istražujte grad uz brojne pogodnosti. Evo i primjera - kupite li onu najmanju, za 24 sata (cijena joj je 36 eura) s njom imate besplatan ulaz u više od 20 atrakcija, besplatno se možete koristiti javnim prijevozom, razgledati grad u društvu vodiča, voziti se uspinjačom, besplatno krstariti turističkim brodom po Ljubljanici, unajmiti bicikl na 4 sata... Puno povoljnije nego da plaćate sve stavke posebno, pogotovo putujete li s obitelji gdje svi članovi plaćaju ulaznice i atrakcije (djeca starija od 7 godina).