Krajem prošlog stoljeća, studente fotografije na Sveučilištu u Floridi jako je iznenadilo ono što im je na početku jednog semestra rekao njihov profesor. Jerry Uelsmann, poznati američki fotograf, podijelio je studente na dvije skupine i zadao im dva različita projekta na temelju kojeg će biti ocijenjeni. Studenti na lijevoj strani učionice imali su zadatak predati samo jednu fotografiju za vrijeme cijelog semestra. Mogli su si uzeti vremena koliko god im je bilo potrebno kako bi proizveli najbolju fotografiju koju mogu.
S druge (tj. desne) strane, ostatak studenata imao je zadatak snimiti stotinu fotografija. Pritom kvaliteta fotografija uopće nije bila bitna. Neovisno o tome kakve su te fotografije, svaki student koji preda sto fotografija, dobit će odličnu ocjenu.
Kao što lukav čitatelj već može naslutiti, rezultati ovog eksperimenta bili su iznenađujući.
Prstohvat YouTubea, žličica Snapchata
Ako ste ikad kreirali sadržaje na Instagramu ili YouTubeu, perfekcionizam vam vjerojatno nije stran. Fotografije velikih influencera na Instagramu naizgled su napravljene s jednakom brigom za detalje kao najljepši izlozi dizajnerskih butika u ulici Champs Élysées u Parizu. Isto tako, videa poznatih kreatora na YouTubeu odlikuju se kvalitetom produkcije koja se čini nedostižnom običnim smrtnicima.
No gledajući viralne sadržaje na TikToku nerijetko ćete doživjeti nešto potpuno drugačije. Vidjet ćete nered u pozadini sobe, gramatičke greške, minimalnu montažu, loše osvjetljenje i još puno stvari zbog kojih bi gore spomenute kreatore oblio znoj. Upravo se ova aplikacija diči titulom najbrže rastuće platforme. Je li to unatoč ili zahvaljujući takvom pristupu?
TikTok se rodio kao kombinacija zanimljivih aspekata platformi prije njega - prvenstveno YouTubea i Snapchata. YouTube je naime približio medij videa širokoj populaciji, a Snapchat ga je okrenuo u vertikalnu orijentaciju i učinio ga bržim, kraćim i potrošnijim. Upravo to je preuzeo TikTok.
No za razliku od sadržaja na Snapchatu, videa na ovoj platformi dostupna su i nakon 24 sata, ali za razliku od videa na YouTubeu, mala je vjerojatnost da će ih algoritam prikazivati nakon prvog vala pregleda. Upravo ta prolazna priroda (i kratko trajanje) videa dala je poticaj pionirima TikToka da stvaraju content bez puno pripreme, da eksperimentiraju s različitim formatima i objavljuju puno više sadržaja nego kreatori na drugim platformama - naime i po nekoliko videa dnevno. Drugim riječima, razvio se pristup vrlo sličan onomu koji je Jerry Uelsmann zadao svojim studentima.
Ponavljanje je majka kvalitete
Kada je na kraju semestra profesor donio kući stotine i stotine fotografija dobivene od svojih studenata, došao je do neobičnog zaključka. Iako je zadatak studenata s lijeve strane bio napraviti što kvalitetniju fotografiju, najbolje fotografije u cijeloj grupi studenata ipak su došle iz skupine s desne strane - čiji je jedini cilj bio ispuniti kvantitativnu normu.
Studenti koji su morali ispuniti kvotu dopuštali su si puno više eksperimentiranja s kompozicijama, osvjetljenjem, motivima i drugim aspektima fotografije, te su tako puno više naučili i u konačnici napravili znatno kvalitetnije rezultate nego ostali koji su “triput mjerili, jednom rezali.”
Nije teško zaključiti da je slučaj TikToka vrlo sličan. Mnogi uspješni kreatori pokrenuli su svoje profile bez ikakvog znanja video produkcije, snimajući mobitelom i uređujući videa u TikTokovoj aplikaciji. No kroz stotine i tisuće pokušaja, pronašli su dobitnu formulu.
Pouka ove priče nipošto nije da je uspjeh leži samo u praksi, bez ikakve teorije. Lakše ćete i brže doći do uspjeha ako steknete neka teorijska znanja - zato, naposljetku, i čitate ovu podrubriku. No najbolji način da izgradite uspješan TikTok profil jest da gradite TikTok profil - bez obzira na uspjeh. Jedino kroz eksperimentiranje i isprobavanje možete zaista ustanoviti što funkcionira i dobiva preglede, a što ne. Pritom ne morate biti sveučilišni profesor kako bi zaključili da je ovakav pristup ujedno i daleko zabavniji.