Europska komisija opomenula je Hrvatsku zbog nepoštivanja pravila o otvorenim podacima.
Ovo je treća 'packa' Hrvatskoj od Komisije u posljednjih tjedan dana zbog sporosti prenošenja direktiva u nacionalno zakonodavstvo.
Podsjetimo, 24. rujna Bruxelles je Hrvatskoj uputio dva obrazložena mišljenja jer ih nije obavijestila o potpunom prenošenju pravila EU-a o audiovizualnom sadržaju i elektroničkim komunikacijama.
Obrazloženje mišljenje je drugi od ukupno tri koraka koje Komisija može poduzeti protiv država članica. Prvi korak je službena opomena, a treći korak je pokretanje tužbe pred Sudom EU-a.
U četvrtak je Komisija poslala službenu opomenu Hrvatskoj i 18 državi članici, uključujući Sloveniju, Bugarsku i Rumunjsku, jer vlasti nisu poslale potpune informacije o tome kako se revidirana pravila EU-a o otvorenim podacima i ponovnoj upotrebi informacija javnog sektora prenose u njihove nacionalne zakone.
Rok za prenošenje, odnosno za obavještavanje Komisije o mjerama prijenosa, bio je do 17. srpnja. Države članice sada imaju dva mjeseca da odgovore na dopise i poduzmu potrebne mjere. U slučaju da to ne naprave, Komisija može odlučiti pokrenuti sljedeći postupak.
Kako se navodi u priopćenju EK-a, Direktiva EU-a o otvorenim podacima i ponovnoj upotrebi informacija javnog sektora usvojena je 20. lipnja 2019. Cilj Direktive jest koristiti prednosti podataka i omogućiti ponovnu uporabu vrijednih skupova izvora podataka koje proizvode javna tijela.
Direktivom će se potaknuti razvoj inovativnih rješenja kao što su aplikacije za mobilnost, povećati transparentnost otvaranjem pristupa javno financiranim istraživačkim podacima i poduprijeti nove tehnologije, uključujući umjetnu inteligenciju.
Europski parlament je Direktivu o otvorenim podacima i ponovnoj upotrebi informacija javnog sektora odobrio 4. travnja 2019., a trenutačno rade na Aktu o upravljanju podacima (DGA).
Akt o upravljanju podacima nadopunjuje Direktivu o otvorenim podacima i to tako da uspostavlja mehanizam kojim će se omogućiti sigurna ponovna uporaba određenih kategorija podataka javnog sektora koji podliježu pravima drugih. To uključuje, na primjer, podatke zaštićene pravima intelektualnog vlasništva, poslovne tajne i osobne podatke. Tijela javnog sektora koja dopuštaju tu vrstu ponovne uporabe trebat će biti tehnički opremljena kako bi se osiguralo potpuno očuvanje privatnosti i povjerljivosti.
Osim toga, DGA utvrđuje pravila za pružatelje usluga razmjene podataka, sa svrhom omogućavanja razmjene podataka među tvrtkama, potiče stvaranje zadruga koje bi ojačale položaj pojedinačnih ispitanika te potiče „altruizam podataka” pojedinaca stvaranjem standardiziranog obrasca za pristanak ispitanika da svoje osobne podatke učine dostupnim u svrhe od općeg interesa te osnivanjem organizacija kako bi udružili te podatke i učinili ih privlačnima za korisnike podataka.
Države članice su 1. listopada postigle dogovor o pregovaračkom mandatu u vezi s prijedlogom akta o upravljanju podacima. Vijeće i Europski parlament morat će postići dogovor o konačnom tekstu.
