kucaju na naša vrata

Virus Zapadnog Nila odnio je ljudski život. Stručnjaci upozoravaju da nam idućih godina stižu denga groznica i zika virus. Hoćemo li ih dočekati spremni?


Daniel Radman
04.09.2018.19:00
Virus Zapadnog Nila odnio je ljudski život. Stručnjaci upozoravaju da nam idućih godina stižu denga groznica i zika virus. Hoćemo li ih dočekati spremni?
Goran Sebelic / CROPIX

sažeto

Značajni broj oboljenja zabilježen je i 2013., a nakon četiri godine virus je ponovo uzeo maha


Daniel Radman
04.09.2018.19:00

Širenje virusa Zapadnog Nila ove godine poprimilo je najveće razmjere još od 2012., kada je zabilježen prvi infekcijski slučaj u Hrvatskoj. Podaci Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo kažu kako je do sada zabilježeno 26 laboratorijski potvrđenih slučajeva oboljenja, od kojih je jedna osoba, na žalost, i izgubila život.

Značajni broj oboljenja zabilježen je i 2013., no nakon četiri godine - tijekom kojih se bilježila samo sporadična pojava bolesti – virus je ponovo uzeo maha. Što je uvjetovalo dolazak, a potom i ovakav porast bolesti?

"Najvjerojatniji uzrok su klimatske promjene, to je realno, jer bolest se prije tek povremeno unosila. Na našim prostorima virus Zapadnog Nila zabilježen je među životinjama još u 70-im i 90-im godinama prošlog stoljeća, no radilo se o sporadičnim slučajevima. Sad se bolest 'udomaćila', znači endemski se pojavljuje. Širenje bolesti ovisi o vremenskim prilikama, vlažnosti, temperaturi... 2013. su bili povoljni uvjeti za širenje virusa, a sad, nakon četiri godine, uslijedila je još jedna epidemijska godina" kaže nam prof.dr.sc. Ljubo Barbić sa zagrebačkog Veterinarskog fakulteta.

Iako se u javnosti stječe dojam da su glavni krivci za širenje bolesti 'tigrasti komarci', invazivna vrsta koja je stigla upravo iz krajeva gdje je ova bolest uobičajena, i to u vrijeme kad se virus zapadnog Nila pojavio, to je ipak samo mit.

"Tigrasti komarac može biti prijenosnik, ali primarni vektori su iz roda 'culex', to su vam ovi, hajmo reći, naši 'uobičajeni komarci' kakvih je kod nas uvijek bilo", pojasnio nam je Barbić.

Cropix

Kad je riječ o broju zaraženih, treba naglasiti da 80 posto ljudi preboli virus Zapadnog Nila a da uopće nije svjesno bolesti, a samo kod 20 posto razviju se simptomi.

"Ne radi se oscilacijama u simptomima, kod gotovo svake zarazne bolesti postoji asimptomatska infekcija, dakle kad osoba uopće i ne zna da je zaražena. U principu takva zaraza prolazi spontano, razviju se zaštitna protutijela i osoba praktički stječe dugotrajnu zaštitu. Kod simptomatske infekcije simptomi su nalik gripi, dakle osoba ima temperaturu, glavobolju, bolove u mišićima i zglobovima, osjeća slabost... Teži oblik bolesti se razvije u jedan posto slučajeva, što je posljedica zahvaćenosti središnjeg živčanog sustava, kada se pojave simpotimi meningitisa i, rjeđe, encefalitisa", kaže nam dr.Iva Pem Novosel iz HZJZ-a.

Najugroženija skupina su starije osobe, kronični bolesnici te osobe s transplantiranim organima. No, pitanje je što mogu liječnici ukoliko dođe do simptomatske infekcije?

"Sve virusne infekcije liječe se otklanjanjem simptoma, dakle skida se temperatura ukoliko je povišena, bolovi se liječe analgeticima, nadoknađuje se tekućina, a ovisno o pojavi drugih simptoma primjenjuju se i druge, prikladne metode liječenja. Uz simptomatsko liječenje bolest u biti prođe bez ikakvih posljedica i dolazi do oporavka pacijenta", pojašnjava nam Pem Novosel što je u moći liječnika.

Ranko Suvar / CROPIX

"S obzirom da je prvi slučaj zabilježen 2012. godine, naši liječnici već su stekli već solidno iskustvo", ističe te napominje kako ubod komarca ne znači automatski infekciju. "Imajući u vidu njihovu brojnost, prilično su rijetke", dodaje.

Ipak, kad govorimo o bolestima koje su donedavno smatrale egzotičnima, tu imamo lošu vijest. S obzirom na klimatske promjene, za očekivati je da će se u Hrvatska u budućnosti imati problema i s bolestima puput denga groznice ili zika virusa.

"Te teze imaju uporišta, jedino je pitanje o kojem razdoblju govorimo. Da je netko prije 15 godina govorio da ćemo imati groznicu Zapadnog Nila kao endemsku bolest, vjerojatno bi ga i dio stručne javnosti ismijavao. U veterinarskoj medicini imate dva takva primjera, a na žalost bliži nam se i treći. Kad sam ja studirao, bolest plavog jezika smatrala se egzotičnom, a sad se pojavljuje u cijeloj Europi. Prije dvije godine imali smo bolest kvrgave kože, a sad se u zemljama okruženja pojavila i afrička svinjska kuga. Bilo bi neozbiljno reći 'ovo će se dogoditi za tri, ovo za sedam godina', ali trend je više nego naznačen. Uostalom, u zadnjih deset godina imali smo denga grozicu, i srećom da je bila riječ o izdvojenom slučaju", kaže Barbić.

Profimedia

"Mi svake godine bilježimo pojedinačne slučajeve, tzv. importiranje tih infekcija, što je i očekivano s obzirom na međunarodni promet, da naši ljudi odlaze u inozemstvo i vraćaju se, da stižu ljudi iz krajeva u kojima takve bolesti nisu rijetkost. Dakle, godišnje se uvijek zabilježi poneki slučaj tih infekcija koje uzrokuju oboljenja, tako da već sad možemo govoriti o određenom iskustvu u prepoznavaju bolesti i liječenju", dodaje Pem Novosel.

Kako je kod nas epidemija virusa zapadnog Nila daleko manja nego u okruženju, a slično je bilo i sa zaustavljanjem spomenutih bolesti životinja, Barbić ističe kako Hrvatska, točnije Ministarstvo poljoprivrede u suradnji s HZJZ-om provodi preventivne mjere, radi kojih imamo i povoljnije statistike nego Italija ili Srbija.

"Ako i dođe do širenja bolesti, takve stvari neće nas izenanaditi i zateći nespremne, što naravno ne znači da 100 posto možete zaštiti stanovništvo, a ni životinje. Takve bolesti ne mogu se iskorijeniti, ali se preventivom može spriječiti njihovo značajnije širenje", zaključuje Barbić.

HZJZ

virus Zapadnog Nila

denga groznica

zika virus

Ljubo Barbić

Iva Pem Novosel

Podijeli članak

newsletter

Prijavite se na Newsletter