život na baušteli

Uvezli bi strane radnike, a ne plaćaju svoje: 'Gazda nas je prevario za prijavu, ostao dužan dvije plaće i prestao se javljati. Nije prvi koji je to napravio', tvrdi naš građevinar


Daniel Radman
22.12.2018.19:00
Uvezli bi strane radnike, a ne plaćaju svoje: 'Gazda nas je prevario za prijavu, ostao dužan dvije plaće i prestao se javljati. Nije prvi koji je to napravio', tvrdi naš građevinar
ILUSTRACIJA / Dragan Matic / CROPIX

sažeto

'Nije ni vani sjajno kao što ljudi misle. Znam više onih koji su se vratili nego onih što su ostali. I ja sam bio u Njemačkoj, nije to neka računica, ispričao nam je naš zidar


Daniel Radman
22.12.2018.19:00

Hrvatskoj nedostaju radnici. Vladina računica - sudeći prema kvotama za uvoz radne snage – govori kako nam treba 63.000 inozemnih radnika. To je u odnosu na lani dvostruko povećanje, a u odnosu na 2016., kada je odobreno 9.000 dozvola, sedmerostruko!

Od svih sektora 'najgladnije' je graditeljstvo, njima treba čak 18.500 'gastarbajtera'. Poslodavci to s lakoćom obrazlažu. U Hrvatskoj se gradi više, radnika nema, odlaze u inozemstvo, a kažu da ih se više ne može pronaći ni u susjednoj BiH. Više nije problem ni plaća, dodaju, pa se pozivaju na to da je došlo do 'korekcija' u odnosu na krizno razdoblje, potpisan je i granski kolektivni ugovor koji za najjednostavnije poslove u graditeljstvu jamči 3750 kuna mjesečno bruto. Osim toga, govori se da su plaće ionako veće o propisanog minimalca, odnosno da poslodavci nemaju izbora: došla je borba za svakog radnika, a osobito one s iskustvom.

Je li to baš tako? Javio nam se čitatelj, ima višegodišnje iskustvo kao građevinski radnik, a njegova priča posve je drukčija. Kaže, u stvarnosti ne vidi ikakve pomake.

Niksa Stipanicev / CROPIX

'Da vam budem iskren, sve više ljudi ne plaća kako treba, iako svi pričaju da ima puno posla. I ima, ali to nije pratilo povećanje koje bi itko osjetio. Obično je ti je ovakva situacija: dođeš u novu firmu, gazda prvo očekuje da se dokažeš pa 2-3 mjeseca radiš za minimalac, a tek kasnije dobiješ nešto više. Kad kažem nešto više, meni, kao pomoćnom radniku nitko nije dao više od 3.200 kuna. Što se tiče majstora, ni njima danas nitko neće dati više od 6-7 tisuća', otkriva nam kako stoje stvari.

'To je tako... Ne možeš ništa napraviti, tu i tamo padne koja kuna više, ali to je tako rijetko. Bez obzira što znam majstorske poslove, nitko ti neće povišicu dok nemaš položeno, a i onda nalaze izlike. Opet, često ti kažu, 'moraš ovo, moraš ono', pa budem i ja bezobrazan. Ako u opisu posla stoji da su to majstorski poslovi, neću ni ja raditi ono za što nisam plaćen', napominje.

Ipak, male plaće su tek jedna od spornih stvari. Iako je neisplata plaća u Hrvatskoj kazneno djelo, i dalje se događa da radnici u građevini moraju čekati na plaću. Ukoliko tvrtka uđe u blokadu, još se i može 'srediti' isplata preko Agencije za radnička potraživanja, a naravno tu je i opcija da radnik pokrene ovrhu. Sve što mu treba jest da – nakon što neisplatu prijavi inspektoratu – dobije 'papir'. No, navodno je i to problem.

'Meni je u bivšoj firmi 'gazda' ostao dužan jednu plaću, s tim sam se već pozdravio, ali preko njega sam došao do ovog zadnjeg posla. Tu sam dobio jednu plaću i onda dva mjeseca - ništa. I sad sam potpuno nemoćan, bez papira ne mogu pokrenuti ovrhu. Imao je šest zaposlenih, ne znam koliko mogu vjerovati bivšim kolegama, ali mislim da smo svi radili na 'crnjaka'. Ja sam njemu dao papire, srećom kopije, rekao je da će to brzo srediti, na kraju je došao s nekim papirom koji nema veze s vezom', pojašnjava kako je došao u pat-poziciju prije nego je digao ruke od posla.

Vojko Basic / CROPIX

Zvuči nerealno da su ga čekali, i s prijavom, i s isplatama, ali pojašnjava kako je 'gazda' zadobio povjerenje radnika.

'Djelovao je kao korektan čovjek. Na primjer, plaćao je gablec, to ti danas ful rijetko plaćaju. Znači, jedan mjesec je, očito, imao lovu, poslije ništa. Ne zanima me je li njemu netko ostao dužan, je li on u međuvremenu upao u dugove... Mislio sam da ćemo se nakon svega dogovoriti za novce, ali prestao se javljati. Srećom, nakon što sam otišao, pozvana mu je inspekcija i, koliko čujem, završio je na poreznoj. Sad čekam kako će se tu situacija rasplesti jer ne pada mi na pamet da mu oprostim', kaže. Pokušali smo ga i mi kontaktirati vlasnika tvrtke, ali ni nama se danima nije javio.

Našeg sugovornika upitali smo ono logično pitanje, ako su u građevini traženi radnici u Europskoj uniji, što se ne proba otisnuti. Sudeći prema ovoj priči, gore od ovog ne može.

'Nije baš ni tamo sjajno kao što ljudi misle. Evo, znam više onih koji su se vratili nego onih što su ostali. I ja sam bio u Njemačkoj, nije to neka računica. Ni tamo ne bude baš sve onako kao što je obećano, pa onda ako nisi oženjen, na punu plaću ti skinu 500 eura samo zato što si samac. Pa onda 500 eura moraš dati za smještaj. Još ako ne znaš njemački, ne možeš ni televizor doma gledat. Onda odeš u kafić, pa se popije pivo, pa onda kojim slučajem nađeš nekog Balkanca i s njim popiješ još jedno, i odu novci... Ako nemaš rodbinu, stan, nema tu neke isplativosti. Ako ti ostane 200 eura u džepu, to ti je 'k'o bog'. Zato se ljudi i vraćaju, a onome koji ostane, i njemu je trbuh tanak'.

radnici

građevina

neisplata plaće

Podijeli članak

newsletter

Prijavite se na Newsletter