Nema nam spasa

Učestali preljubi, zgodne konobarice i najezda komaraca sigurni su znakovi da je Hrvatska pred novim kolapsom, a boje kravata Plenkovića i Marića to nam sa sigurnošću potvrđuju


Mia Mitrović
19.08.2019.19:00
Učestali preljubi, zgodne konobarice i najezda komaraca sigurni su znakovi da je Hrvatska pred novim kolapsom, a boje kravata Plenkovića i Marića to nam sa sigurnošću potvrđuju
iStock

sažeto

Nadolazeću krizu mogu nagovijestiti i gotovo nezamjetne promjene u svakodnevnom životu koje na prvi pogled nemaju nikakve veze s ekonomijom. Pobrojali smo neke 


Mia Mitrović
19.08.2019.19:00

Situacija je u svijetu nevesela. Perzijskim zaljevom nemirno se plovi zbog napetosti između Amerike i Irana, Pakistan i Indija opasno obaraju ruke zbog Kašmira, gužva je u Hong Kongu zbog ne baš dobrih odnosa Kine i Trumpa, a Europljanima muke zadaje Brexit i lagani pad industrijske proizvodnje u Njemačkoj pa se mnogi pitaju dolazi li nam nova ekonomska kriza. 

Za Hrvatsku bi takav scenarij bio katastrofalan jer naša ekonomija još uvijek nije izliječila rane od prethodne recesije. Nova bi kriza najvjerojatnije bila zadnji čavao u lijesu za našu zemlju pa se svi nadaju da ćemo je ipak izbjeći, uglavnom zahvaljujuć turizmu što po mnogima i nije baš najbolji od svih mogućih planova.

Onkraj stručnih ekonomskih analiza i promatranja trendova i događaja u svijetu, postoje neki svakodnevni pokazatelji da je neka zemlja pred krizom. Neki od njih su porast zalagaonica i reklama koje nude prodaju zlata te povoljni krediti, a novinari portala Cracked, pobrojali su neke još zanimljivije.

Najezda komaraca

Kada je ekonomija pred kolapsom, predgrađa velikih gradova teroriziraju rojevi komaraca. S jedne strane to se događa jer gradovi smanjuju budžet za zaprašivanje, no postoji i još jedan razlog, a to su napuštene kuće koje su na prodaju, ali ih nitko ne kupuje. 

Mnoge od tih kuća su dotrajale, stare i vlažne što stvara idealne uvjete za razmnožavanje komaraca. Ako još uz to imaju i bazen koji se ne održava zbog toga što u njoj nitko ne živi, takva nekretnina idealno je stanište za baby boom komaraca. Čak i prazan bazen pogodan je za male krvopije jer se s vremena na vrijeme puni kišnicom koja isparavanjem postaje nalik močvari.

Damir Glibusic / CROPIX

Zbog toga puno kuća u kojim nitko dugo ne živi, nit se prodaju dobiva svoje nove stanare koji nas noću napadaju dok spavamo. Dodajmo tome i činjenicu da su ti insekti potencijalni prijenosnici različitih bolesti i dobit ćemo idealan scenarij za film katastrofe.

Najezde komaraca ove su godine primijećene u svim većim hrvatskim gradovima. U Osijeku su već postali poput kućnih ljubimaca, no ove godine muku s komarcima muče i Zagrepčani. Nismo baš sigurni je li razlog njihove najezde u praznim kućama jer se nekretnine u Hrvatskoj dobro prodaju, pogotovo u većim gradovima. Vjerojatniji je razlog taj što gradonačelnik štedi na zaprašivanju kao što je štedio i na sanaciji vodovoda te zbrinjavanju glomaznog otpada.

Konobarice postaju zgodnije

Svi smo to primijetili. Kavu nam u kafiću ujutro kuhaju i nose nevjerojatno atraktivne, mlade žene koje izgledaju kao da su upravo sišle s modne piste. I ne radi se samo o izoliranom slučaju. Svuda, u svim kafićima zaposlenici su zgodni, mladi i simpatični ljudi.

Šarmantni su i komunikativni zbog čega onda, pobogu, ne pronađu neki bolje plaćeni posao? Ovaj fenomen, piše Cracked, dobar je iako pomalo seksistički, pokazatelj loše ekonomije. Pojava se zove 'Ekonomski indeks zgodne konobarice', a prvi ga je primijetio i definirao Hugo Lindgren, urednik u New York Magazineu. On je 2009. u vrijeme velike svjetske krize pojavu primijetio u njujorškim kafićima i počeo istraživati slučaj.

Otkrio je da u modernom društvu koje je i dalje nepravedno, fizički atraktivne žene imaju velike šanse da se zaposle na nekim od bolje plaćenih poslova. Zvuči nepravedno i seksistički, no njegovu tvrdnju dokazuje i statistika. Međutim, kada je ekonomija u krizi, padu ili stagnaciji, fizička atraktivnost se prilikom zapošljavanja ne vrednuje, već se promatraju stvarne sposobnosti poput obrazovanja pa i oni zgodni budu odbijeni kao i ostali kandidati koji ne zadovoljavaju.

Duje Klaric/CROPIX/Ilustracija

Zbog toga oni potom apliciraju za poslove za koje ne zahtijevaju visoko obrazovanje, već samo lijep osmjeh, a u takve spada i konobarenje. Kada se ekonomija ponovno stabilizira, one/oni ponovno mogu promaći bolje plaćena zaposlenja. Da ovo nisu samo tlapnje napaljenih novinara koji puno vremena provode u kafićima, pokazuje i činjenica da su se fenomenom indeksa zgodne konobarice pozabavile i ugledne ekonomske publikacije poput Investopedia, CNBC-a, Time Moneylanda i Business Insidera.

Iz razumljivih razloga, teorija nije opće prihvaćena, no još uvijek ju nitko nije pobio. Stoga idući puta kada vam zgodna konobarica ili slatki konobar budu nosili piće, zapitajte se je li vam to posljednji put da si možete priuštiti taj luksuz jer su lijepi ljudi zaposleni u kafićima siguran pokazatelj nadolazeće ekonomske apokalipse. S obzirom na to da atraktivni ljudi rade u hrvatskim kafićima od osamostaljenja, izgleda da je stanje ekonomske apokalipse u Hrvatskoj vječno i nepromjenjivo.

Vidljive su promjene u muškoj poslovnoj modi

Stručnjaci tvrde da se pokazatelj osjećaja financijske sigurnosti kod zaposlenih muškaraca može vidjeti oko njihova vrata i u izboru boje odjeće koju nose.

U kratkom kursu kravatekonomije Cracked je objasnio da muškarci kada se osjećaju dobro i samopouzdano nose svijetle ili jarke boje. Kada su zabrinuti zbog svoje financijske situacije i budućnosti, događa se suprotno. Boje kravata postaju sive i tužnjikave. Teoriju potvrđuje i kratak pogled na povijest mode druge polovine 20. stoljeća. Optimistične 60-e bile su u znaku psihodeličnih boja, kriza 70-ih modu je posivila, ekonomski rast 80-ih ponovno je donio šarenilo, a potom nakon recesije, moda se smračila.

Matija Djanesic/CROPIX

U poslovnom svijetu vrijede stroga pravila pa je ekonomska situacija najvidljivija na boji kravata. Kako bi ustanovili kakva je doista ekonomska situacija u zemlji, Cracked savjetuje da prošećemo gradom i promatramo boje kravata. Ako su svijetlih boja, ružičaste ili s razigranim uzorcima, ekonomiji je super. Ako su pak, sive, bež, smeđe ili tamnih boja, ne piše nam se dobro.

Kako je sredina kolovoza i u gradu nema nikoga pa tako ni poslovnjaka, proučili smo boje na kravatama dvojice naših istaknutih političara- premijera Plenkovića i ministra financija Zdravka Marića. Plenki je u ljetnoj šemi pa umjesto kravata nosi dječačke plave košuljice kratkih rukava. Kada nosi kravatu, ona je uglavnom plava. Svjetlo plave boje bila mu je kravata i kada je prije desetak dana bio u obilasku brodogradilišta 3. maj.

Nikša Stipanicev/CROPIX

Ako je teorija o kravatama točna, Plenki na hrvatsku ekonomiju gleda optimistično. Isto se ne bi moglo iščitati s kravate koju je nosio Edi Kučan, direktor riječkog brodogradilišta. Njegova je kravata bila upadljivo siva. Zanimljivo, ekonomski neveselu i čudnu bež smeđu kravatu isfurava i ministar financija Zdravko Marić,.

Stopa bizarnih zločina je u porastu

Ne iznenađuje da propast ekonomije utječe na porast stope kriminaliteta. Ono što zapanjuje je vrsta zločina koji su u porastu. Očekivano bi bilo da su u porastu zločini koje počine očajni ljudi pod utjecajem alkohola, no statistike pokazuju nešto sasvim drugo.

Primjerice, vožnja pod utjecajem alkohola u vrijeme ekonomske krize je u padu i to čak za 30%. Pada i stopa zločina protiv privatnog vlasništva. SAD-u je tako u vrijeme posljednje krize opća stopa kriminaliteta bila na najnižoj razini još od 60-ih što je zbunilo mnoge, a proturječi i postulatima kriminologije. U porastu su bile jedino – otmice kućnih ljubimaca.

Profimedia

Za sve ovo postoji logično objašnjenje. U vrijeme krize, oni koji bi inače vozili pod utjecajem alkohola jer čak i kad su pijani znaju da je gorivo skupo, a skupe su i kazne ako ih uhvate u pijanoj vožnji. Zločini protiv privatnog vlasništva također su u padu zbog 'distribucije siromaštva'. Neki su izgubili sve i okrenuli se kriminalu, no i njihove potencijalne mete također se bore sa siromaštvom stoga je takav zločin neisplativ. Zašto bi netko riskirao zatvor zbog pljačke kada u kući nema ništa osim neplaćenih računa, zahrđalog bicikla i prastarog televizora?

Lova je, barem u SAD-u, u krađi kućnih ljubimaca, osobito pasa. Oni su blesavi i povjerljivi prema strancima, a posao jednostavan. Pseći lopov može jednostavno vratiti psa zabrinutim vlasnicima i dobiti nagradu ili ga prodati novim. U SAD-u postoji crno tržište 'rabljenih' pasa. Srećom, ovo još u tolikoj mjeri ne postoji u Hrvatskoj, ali broj bizarnih zločina je u porastu o čemu svjedoče stupci crne kronike. Nekako nam se čini da bi ih bilo manje kada bi gore spomenuti ministar nekom reformom 'iskemijao' da su nam svima veće plaće za 1000 kn. To zbilja nije puno.

Raste prodaja ljubavnih romana, a Playboy modeli i starlete postaju punašnije

Stvar je u eskapizmu. Treš ljubići i soft pornići su poput žohara svih pisanih publikacija – preživjeli su sve epohe i jednostavno odbijaju umrijeti. Izdavači osjete kada se bliži kriza i umjesto teško izvedivih fantazija u žanru ljubića i soft pornića počinju plasirati realističnije zaplete, a na naslovnicama muških magazina počinju nam se smiješiti malo puniji modeli s nešto više godina radnog staža iza sebe.

Ljubići s elementima soft pornjave oduvijek su svoj financijski uspjeh bazirali na sretnim završecima po niskoj cijeni. Kada dođe kriza, žene su željne sretnih završetaka pa pojačano konzumiraju ljubiće. Zbog toga, u vrijeme recesije, ljudi su skloniji kupovanju ljubića nego inače, a prodaja im vrtoglavo raste. Industrija potiče još veću prodaju smještanjem priča u što realističnije okruženje. Umjesto romansi pod mediteranskim suncem, ljubići se događaju u vašem gradu gdje se kardiolog zaljubljuje u svoju pacijenticu ili bogati aristokrat u samohranu majku.

iStock

I s muškarcima je slično. U vrijeme krize i oni žele malo realizma u svojim seksualnim fantazijama pa tako an feedovima porno stranica i na coverima muških magazina odjednom dominiraju realističnije žene. Istraživanja su pokazala da u vrijeme financijskih teškoća, muškarci fantaziraju o višim i starijim ženama puno realističnijih proporcija.
Znanstvenici ovu pojavu zovu teorijom sigurnosti. Ona tvrdi da u teškim vremenima muškarci preferiraju žene koje su dobre radnice, starije, iskusnije i fizički neprivlačnije. U dobrim vremenima, kaže ova teorija, više im se sviđaju one mlađe, plodnije, nižeg rasta i s oblinama.

Situaciju u Hrvatskoj možemo analizirati preko ljubića, koji nikada nisu izašli iz mode pa po tom indikatoru možemo reći da je Hrvatska u recesiji oduvijek. Izdavaštvo u Hrvatskoj bilježi pad, a mnogi veliki nakladnici doslovno žive od ljubića. Što se naslovnica muških magazina tiče, otkako se pojavio Internet, više ih nitko ne kupuje, osim klijentele u zatvorima jer se pornografija preselila na Internet.

Muškarci i žene su skloniji preljubima

Na prvi pogled bi se reklo da će se u vrijeme recesije parovi držati zajedno kako bi što lakše prebrodili crne dane. Razvodi su skupi, a tko u doba krize i pomišlja na nekoga sa strane, zar ne? Istraživanja pokazuju drugačiju sliku.

Profimedia

U vrijeme ekonomskog očaja muškarci i žene osjećaju nezadovoljstvo u braku. Taj se fenomen zove model niskog preživljavanja. Kod muškaraca logika je sljedeća: kada su muškarci pod stresom, njihova razina samopouzdanja pada, no razina napaljenosti raste. To je kompleksan evolucijski proces koji ih tjera da rasipaju svoje sjeme unaokolo kako bi produžili vrstu usprkos svojoj ekonomskoj impotenciji.

Slična situacija događa se i kod žena. Zanimljivo, znanstvenici su izračunali da ti procesi uopće nisu štetni kako bi se na prvu moglo činiti. Čak 40% parova koji su iskusili nevjeru u SAD-u u vrijeme krize nije raskinulo brak, a njih 30% objasnilo je kako im je nevjera u braku donijela samo privremena tenzije. Kako s Hrvatsima stvari stoje, teško je reći jer svoje preljube skrivaju kao zmija noge. 

Hrvatska

ekonomija

recesija

Podijeli članak

newsletter

Prijavite se na Newsletter