BIOLOG IZ ZAGREBA UPOZORAVA

'U Jadranu će se brzo nastaniti vrste morskih pasa izrazito opasnih za ljude'


Juraj Filipović
20.07.2017.17:30
'U Jadranu će se brzo nastaniti vrste morskih pasa izrazito opasnih za ljude'
iStock

sažeto

Zagrijavanjem Jadranskog mora njegova će se bioraznolikost mijenjati


Juraj Filipović
20.07.2017.17:30

Usred smo ljetne sezone, a s kupanjem stižu i američki horor filmovi o morskim psima. Zbog toga smo istražili koliko je danas Jadran siguran u pogledu morskih pasa te kakve će potencijalne posljedice klimatske promjene ostaviti u našem moru.

Od početka vođenja službenih statistika, odnosno u posljednjih 150 godina, morski psi su u Hrvatskoj odgovorni za smrt 11 kupača. To su podaci Shark Research Instituta koji takvu vrstu statistike vodi za cijeli svijet.

Posljednji napad morskog psa zabilježen na Visu

Zadnji napad na čovjeka kod nas zbio se kod otoka Visa 2008. godine kada je veliki bijeli morski pas napao Damjana Peseka, 43-godišnjaka iz Ljubljane. On je s nekolicinom prijatelja ronio na dah pri udaljenosti od 10 metara od obale u uvali Smokva.

Ronilac je lovio ribe puškom i imao je vezanu ribu uz bok. Morski pas je najvjerojatnije nanjušio ribu i napao ronioca kojeg je ugrizao za potkoljenicu. Ronilac je preživio napad zahvaljujući brzoj reakciji liječnika u splitskoj bolnici.

U svijetu danas postoji oko 400 vrsta morskih pasa, dok u Jadranskom moru obitava čak njih 20. Morski psi žive dalje od kopna, a šanse da ga se zaista vidi nešto su veće kod udaljenijih otoka, primjerice kod Visa ili Jabuke.

Klimatske promjene uzet će svoj danak

"Unatoč tome, još je uvijek mala vjerojatnost napada morskog psa na ljude u Jadranu. Što će se događati u bliskoj budućnosti, to nitko ne može reći sa sigurnošću", kaže nam Petar Kružić, znanstvenik koji djeluje u Laboratoriju za biologiju mora na Prirodoslovno matematičkom fakultetu u Zagrebu.

PMF

Naš sugovornik se prvenstveno bavi istraživanjem morskog dna, s naglaskom na koralje Mediterana. Uz to, bavi se i utjecajem klimatskih promjena na Jadransko more te invazivnim vrstama u Jadranu.

"Klimatske promjene primarno utječu negativno na morske organizme jer se more sve više zagrijava. Iako se ljudima možda čini malo ako se kaže da se temperatura mora u Jadranu povećala za jedan Celzijev stupanj, to je samo prosjek godišnje temperature. U stvarnosti je to puno drugačije. Zime mogu biti hladnije, pa je i more puno hladnije zimi. Ljeti se more više zagrijava od prijašnjih prosjeka, pogotovo ako nema vjetra", objasnio je Kružić.

Profesoru Kružiću smo tako spomenuli primjer od prije samo dvije godine. Na Mljetu je 2015. bilo 35 dana bez daška vjetra tijekom srpnja i kolovoza. Temperatura mora na površini bila je blizu 30 Celzijeva stupnja, dok je temperatura mora do dubine od 50 metara dosezala čak 24 Celzijeva stupnja, a na toj dubini je uobičajena temperatura mora ljeti ne viša od 15 stupnjeva.

"Dugotrajne povišene temperature mora na tim dubinama negativno utječu na sesilne (bez mogućnosti kretanja) vrste morskih organizama, te dolazi do masovnih pomora populacija koralja, spužvi, mahovnjaka. Slične, sve učestalije epizode, utvrđene su i u drugim dijelovima Mediterana.

Drugi dio utjecaja klimatskih promjena je taj da u Jadran, zbog povišenja temperature mora, dolaze termofilne vrste (većinom invazivne vrste alga i riba) koje se nastanjuju u Jadranu i mogu štetiti autohtonoj flori i fauni kroz predatorstvo, borbu za hranu i životni prostor", zaključio je biolog specijaliziran za morsko dno.

Pojava invazivnih vrsta

Inače, prema definiciji invazivne vrste su vrste koje prirodno ne obitavaju u određenom ekosustavu, nego su u njega dospjele namjernim ili nenamjernim unošenjem. Ako naseljavanje ili širenje strane vrste negativno utječe na bioraznolikost, zdravlje ljudi ili pričinjava ekonomsku štetu na području na koje je unesena, tada tu vrstu stručnjaci smatraju invazivnom.

Tonci Plazibat / CROPIX

"S obzirom na to da se Jadran smatra umjereno toplim morem, povećanje temperature mora sve ga više približavaju karakteristikama toplih, tropskih mora. Zbog toga se i događaju pojave tropskih vrsta (npr. riba) u Jadranskom moru. Sesilne vrste organizama (npr. koralji i spužve) će se zbog povišene temperature mora morati prilagoditi ili će populacije tih vrsta nestati i zamijeniti se drugim, novopridošlim vrstama.

Normalno da su invazivne vrste razlog za brigu i treba raditi monitoring na njima. Primjer je i tropska invazivna alga Caulerpa cylindracea koje se brzo širi Jadranom i pokriva velike površine morskog dna, gušeći ostale sesilne vrste. Na žalost, ova vrste alge nema predatore koji bi kontrolirali njeno širenje", kaže Petar Kružić.

Tropske vrste morskih pasa u Jadranu

Međutim, zabrinjavajuća činjenica uslijed takvih trendova je što postoji velika vjerojatnost da će se, ako se zagrijavanje mora nastavi, u Jadranu nastaniti tropske vrste morskih pasa od koji su neke izrazito opasne za ljude.

Ipak, u Hrvatskoj još uvijek vrijedi pravilo da je opasnije ići autom do plaže, nego da će nekoga napasti morski pas. Od vrsta koje mogu biti opasne za ljude u Jadranu obitavaju modrulj Prionace glauca (uglavnom na pučini) i veliki bijeli morski pas Carcharodon carcharias (danas vrlo rijedak).

Ostale vrste morskih pasa u Jadranu uglavnom nisu opasne, a često ih se prezentira kao poseban specijalitet u ribljim restoranima.

"Kako prepoznati opasnost od morskog psa ako se netko slučajno zatekne u njegovoj blizini. Što napraviti, kako reagirati?", zanimalo nas je.

"Ako baš imate tu nesreću da naletite na opasnu vrstu morskog psa, najbolje se udaljiti bez previše buke. I naravno, nadati se da pas nije gladan niti znatiželjan. U Jadranu su to, još uvijek, rijetki slučajevi. Veliki bijeli je u Jadranu relativno rijedak zbog manje hrane za njega (morska medvjedica, tune…). Prije 100-tinjak godina tune je bilo znatno više u Jadranu, pa je bilo i više morskih pasa", pojašnjava.

Prema mišljenju našeg sugovornika ipak postoji razlog za brigu jer će se zagrijavanjem Jadranskog mora njegova bioraznolikost mijenjati.

"To je, na žalost, neminovno. Doći će nove vrste, od kojih će neke sigurno biti invazivne i opasne za ljude. Da bi se na vrijeme saznalo što se događa s Jadranom treba raditi sustavni monitoring Jadrana (fizika, kemija i biologija mora), te pratiti invazivne vrste u Jadranu. Dobar primjer za to je i monitoring ribe papigače Sparisoma cretense koje je do prije 10 godina obitavala samo u južnom dijelu Jadrana, a danas je možete vidjeti i kod Istre".

Opasnost

Jadransko more

morski psi

PMF

Petar Kružić

biolog

Podijeli članak

newsletter

Prijavite se na Newsletter