intervju: dubravko merlić o novim projektima i stanju u državi

'U Hrvatskoj je puno bitnije koga znaš nego što znaš, zato nam ljudi i odlaze'


Mia Peretić
26.11.2019.19:50
'U Hrvatskoj je puno bitnije koga znaš nego što znaš, zato nam ljudi i odlaze'
Damjan Tadic / CROPIX

sažeto

'U velikom dijelu zemlje događaju se bolne i vidljive tektonske promjene'


Mia Peretić
26.11.2019.19:50

Prekaljeni medijski profesionalac Dubravko Merlić, iza kojeg su brojne uspješne emisije poput 'Piramide', 'Kontraplana' i 'Putne groznice', u iščekivanju je emitiranja prve epizode svog novog dokumentarnog serijala 'Opstanak' koja će biti prikazana 2. prosinca na Prvom programu HRT-a u 20 sati. 

Najnoviji uradak njegove producentske kuće Castor Multimedia sastoji se od ukupno sedam 50-minutnih epizoda, a bavit će se jednim od najvećih problema s kojim se Hrvatska trenutno suočava - prijetećim demografskim kolapsom. 

Problematiku su u serijalu, otkriva nam Merlić, obradili kroz aspekt iseljavanja, intenzivnog starenja populacije, slabog nataliteta, ali i potencijala dijaspore i njezinog povratka u domovinu. Kako bi temu cjelovito obradili, na početku razmatraju i ono što je prethodilo demografskom slomu, a odnosi se na ratne godine tijekom kojih su se dogodile velike promjene u brojkama useljenih, odnosno iseljenih ljudi. 

Damjan Tadic / CROPIX

'U velikom dijelu zemlje događaju se bolne i vidljive tektonske promjene'

"Moja motivacija za snimanje ovakvog serijala dolazi iz činjenice da je to jedna iznimno kompleksna tema o kojoj se puno priča, a zaimalo me zašto ne pričaju upravo oni kojih se to najviše tiče, dakle ljudi koji proživljavaju te probleme. Stekao sam dojam da je Hrvatska na neki način podijeljena, recimo to tako, u dva velika dijela. Jedan se odnosi na dio koji živi od turizma, dakle priobalje i zaleđe obale, te Zagreb. Tu stvari kao da funkcioniraju. Slično je i području sjeverozapadne Hrvatske.

Međutim, imamo veliki dio zemlje u kojem se događaju vidljive i bolne tektonske promjene. Riječ je o Slavoniji i Baranji iz kojih ljudi najviše odlaze jer više nema poljoprivrede i industrije, zatim dijelovi Hrvatske koji su bili okupirani i koji su potpuno ispražnjeni. Želio sam da prikažemo dio Hrvatske koji ne dolazi često na ekrane i saznamo što se točno tamo događa".

Castor Multimedia / Screenshot 'Opstanak'

'Opstanak' opisuje što nam se događa, ako se ovakvi trendovi nastave, u pitanje će doći naši ekonomski, zdravstveni i mirovinski sustavi'

On i njegovi suradnici i koscenaristi, doc. dr. sc. Stjepan Šterc i novinar i urednik Željko Matić, razmatrali su kako pristupiti ovom projektu s obzirom na složenost teme. Zaključili su da je dokumentarni serijal od sedam nastavaka najbolje rješenje iako je, kaže nam Merlić, materijala bilo toliko da je odabir sadržaja za sam film bio pravi izazov. Sam naziv 'Opstanak' uistinu zvuči dramatično, a s obzirom na temu, čini nam se i prikladno.

"Želio sam da svi skupa, a pri tome ne mislim samo na političare već i cijelu Hrvatsku, osvijestimo problem koji je doista dramatičan. Prema istraživanju i procjenama UN-a Hrvatska spada u duboko stare nacije i nalazi se među pet najstarijih nacija na svijetu, a to starenje populacije ne odnosi se samo na to da se rađa malo djece i da imamo mnogo starih ljudi, već i na iseljavanje koje je bilo posebno intenzivno nakon što smo pristupili Europskoj uniji.

Mnogo je mladog i radno sposobnog stanovništva otišlo i sada rađaju djecu u drugim državama. To je samo po sebi već dovoljno dramatično i ako se nastave ti trendovi po pitanju iseljavanja i starenja stanovništva u pitanje će doći naš ekonomski, zdravstveni i mirovinski sustav. Zato smo zaključili da je 'Opstanak' dovoljno snažna riječ koja opisuje ono što nam se događa, a po pitanju čega sustav još ništa ne poduzima".

Crtice iz hrvatske stvarnosti: prazne kuće, škole bez djece, prazna rodilišta

U traileru za film mogu se vidjeti zaista potresne scene hrvatske realnosti: u pojedinim su mjestima prazne kuće bez stanara, škole bez učenika, rodilišta bez novorođenčadi. Zanimalo nas je na kojim je područjima Hrvatske situacija najdramatičnija.

"Pitanje je što je još ostalo od gradova u Hrvatskoj. Opstaju uglavnom gradovi koji se mogu osloniti na turizam i Zagreb. Gradovi koji su nekada bili povijesno, ekonomski i kulturno značajni, nažalost, polako umiru.  Obilazili smo dosta mjesta, gradova, naselja, no zanimalo nas je što se događa na mjestima na kojima je nekada bilo ozbiljne poljoprivrede i gdje su ljudi nekada radili u industriji.

Zanimljiv je slučaj sela oko Siska i Petrinje u kojima je bila dobra kombinacija seoskih gospodarstava u kojima su ljudi radili u željezari u Sisku ili Gavriloviću u Petrinji, a istovremeno su imali obradivu zemlju, te stoku i svinje posebno za Gavrilović. No, toga više nema. Nema više ljudi, iselili su kako zbog rata tako i zbog toga što tamo nemaju od čega živjeti".

Castor Multimedia / Screenshot 'Opstanak'

Zašto su svi ti ljudi otišli? 'U Hrvatskoj nije važno što znaš, već koga znaš'

Od kada smo shvatili da imamo problem s masovnim iseljavanjem, počela su se provoditi brojna istraživanja o razlozima zbog kojih ljudi napuštaju Hrvatsku. I dok još nemamo odgovor na pitanje 'Koliko?', odnosno ne znamo prave razmjere iseljavanja, Dubravka Merlića smo upitali da nam, s obzirom na svoja iskustva sa snimanja, pokuša dati odgovor na pitanje 'Zašto'?

"Uvijek su inicijalni razlog premala primanja, odnosno plaće. To su uglavnom ljudi koji su nakon ekonomske krize radili u privatnim firmama koje ih više nisu mogle zadržati na radnom mjestu, a mnogi od njih su prije toga imali i kredite u švicarcima.

Stoga su iskoristili prvu priliku koja se ukazala ulaskom u Europsku uniju 2013. godine kako bi svoju prvenstveno financijsku sreću našli u zemljama među kojima su glavne Irska i Njemačka. Međutim, drugi razlog koji je jako blizu ekonomskom su ono što mi zovemo veze i poznanstva, dakle klijentelizam i politička situacija u kojoj svatko nema mogućnost ostvariti se sukladno svojim sposobnostima.

Mnogi ljudi s kojima sam razgovarao rekli su da u Hrvatskoj nije važno što znaš, već koga znaš.

A u Irskoj ih nitko ne pita odakle su i kakve su škole završili, već imaju par mjeseci da pokažu znaju li raditi, te brzo dolaze do plaća i uvjeta koji im omogućuju pristojan život, da vrate kredite, pokriju troškove i da im nešto ostane za uštedu. Ljudi su onda zadovoljni jer ovise samo o svojim sposobnostima".

'Smatraju da ih je Hrvatska na neki način izdala'

S obzirom na to da se mahom radi o radno sposobnim ljudima u najboljim godinama, koji su se osjećali primoranim napustiti vlastitu domovinu, zanimalo nas je kako se oni sada osjećaju. Nekako smo pretpostavili da su u najmanju ruku razočarani, a možda i ljuti. Jesmo li u pravu i osjećaju li da ih je vlastita zemlja iznevjerila? Merlić kaže, postavio im je isto pitanje.

"Baš to sam ih pitao s obzirom na to da kod nekih ljudi koji su ostali postoji mišljenje da su oni koji su otišli izdali Hrvatsku.

Oni kažu da je na neki način Hrvatska izdala njih jer im nije omogućila da nađu svoje mjesto pod suncem u svojoj domovini.

Normalno da bi svaki od njih radije živio i radio ovdje, no plaće i uvjeti rada jednostavno su bili takvi da nisu mogli živjeti i prehraniti obitelj, vraćati kredite i za njih nije postojao način da se maknu s mrtve točke".

Castor Multimedia / Screenshot 'Opstanak'

Ne obećavaju brz povratak

Ulazak u EU omogućio je mobilnost u smislu iseljavanja, no i po pitanju useljavanja. Nažalost, mi nismo uspjeli prekinuti trend emigracije, ali ni potaknuti useljavanje u Hrvatsku. Naš sugovornik kaže, začaran je to krug.

"Naš sustav je napravljen tako da po mnogim pitanjima ne omogućava razmah poduzetništva, a naša država je jako skupa. Imamo trom sustav koji se očituje u tonama papira, odnosno, birokraciji koju morate ispunjavati za svaku sitnicu. I onda imate zatvoren krug. Nešto se treba početi rješavati, a drago mi je da naši stručnjaci nude rješenja, jedino se treba naći netko tko bi ih proveo".

No, dok se to ne dogodi, kaže nam, ne trebamo očekivati ni povratak onih koji su otišli.

"To su ljudi koji su ovoj fazi tamo oko pet godina i ne obećavaju brz povratak. Tamo im je dobro, grade život i karijeru, a ne vide da se ovdje događa nešto što bi ih vratilo natrag", govori nam Merlić i dodaje kako se tijekom snimanja serijala uvjerio da bismo lako mogli nešto naučiti od, primjerice, Irske, jedne od popularnijih destinacija brojnih Hrvata.

"Imali su dvije velike krize koje su uspjeli prevladati brzim i efikasnim rješenjima, te od iseljeničke zemlje napraviti useljeničku. Ali da sažmem, možda bi baš rješavanje demografskih pitanja moglo omogućiti promjene većine loših stvari u našem sustavu, no to politika mora napraviti. Budemo li stajali na mjestu, neće biti dobro".

Castor Multimedia / Screenshot 'Opstanak'

'Dat ću sve od sebe da moja djeca budu sretna ovdje, da ne odu van'

Za kraj, pitali smo ga kako bi reagirao da mu vlastita djeca jednog dana kažu da bi ipak napustili Hrvatsku. Merlić nam kaže, bilo bi to strašno teško.

"Nisu mi još to rekli i dat ću sve od sebe da budu sretni ovdje, no ako se za to odluče, ako tako procjene, ići će van. To je roditeljima uvijek teško, no ne možete se tu puno petljati, to je njihova odluka".

Njegova poslovna suradnica i supruga Željka Ogresta još nije pogledala 'Opstanak'.

"Dogovor je bio da će ga pogledati kada i publika pa ćemo onda čuti pluseve i minuseve. No, siguran sam da će nam ona biti najstroži kritičar", zaključuje Dubravko Merlić.

Bruno Konjevic / CROPIX

demografija

iseljavanje

iseljavanje mladih

Dubravko Merlić

dokumentarni serijal

Opstanak

Podijeli članak

newsletter

Prijavite se na Newsletter