ljudska prava u hrvatskoj

'U 2018. godini ovdje su i dalje problemi korupcija, revizionizam Holokausta, obiteljsko nasilje i prijetnje novinarima, manjinama i migrantima'


Mia Peretić
24.04.2019.12:10
'U 2018. godini ovdje su i dalje problemi korupcija, revizionizam Holokausta, obiteljsko nasilje i prijetnje novinarima, manjinama i migrantima'
istock

sažeto

Izvješća State Departmenta o ljudskim pravima u zemljama diljem svijeta pripremaju se u američkim veleposlanstvima i konzulatima već četrdesetak godina


Mia Peretić
24.04.2019.12:10

Izvješće State Departmenta o ljudskim pravima u Hrvatskoj svake godine snažno odjekne u domaćem javnom prostoru, a ono je sada dostupno i na hrvatskom jeziku za 2018. godinu. 

U njemu se navodi da su u protekloj godini problemi u pogledu kršenja ljudskih prava uključivali korupciju, pri čemu spominju sudske postupke protiv naše političke elite, nasilje u obitelji i prijetnje nasiljem novinarima, azilantima i migrantima te prijetnje pripadnicima etničkih manjina. Također, identificirano je kako je u javnom prostoru i dalje prisutan antisemitski govor, kao i nedovoljna osuda revizionizma Holokausta.

Korupcija je i dalje problem, dužnosnici se katkad nekažnjeno bave koruptivnim radnjama

U izvještaju State Departmenta o ljudskim pravima za 2018. godinu navedeno je kako je Državno odvjetništvo nastavilo kazneni progon u nekoliko većih predmeta korupcije, među kojima su gradonačelnici, političari i javne osobe, a sudovi su uglavnom izricali zakonom predviđene kazne u slučajevima kad je počinitelj osuđen. U istaknutim su predmetima, međutim, presude za korupciju često bile ukinute nakon žalbe.

Ističe se da je korupcija i dalje problem, te se procesuira popriličan broj istaknutih predmeta u vezi s korupcijom. Dužnosnici se katkad nekažnjeno bave koruptivnim radnjama.

Nadalje, u izvješću stoji kako je još u tijeku više postupaka protiv visokopozicioniranih državnih dužnosnika prijavljenih u prethodnim godinama, a navode se primjeri bivšega HDZ-ova ministra prometa Božidara Kalmete, zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića koji je oslobođen optužbi za pružanje povlaštenog tretmana konzervativnoj nevladinoj organizaciji "U ime obitelji" u zamjenu za političku podršku, a kojem se sudi za navodnu prijevaru kojom je oštetio gradski proračun za 25 milijuna kuna (3,87 milijuna USD), kao i za više djela zlouporabe ovlasti i pronevjere.

Dragan Matic / CROPIX

Nasilje prema ženama, uključujući nasilje u braku, i dalje je problem

U djelu Izvješća koje se bavi diskriminacijom i nasiljem, navodi se kako je nasilje u braku i dalje veliki problem. Piše i da je osuđeno samo 7 posto počinitelja, od kojih su 63 posto dobili novčane kazne ili uvjetne kazne zatvora. Vlada je usvojila Četvrtu nacionalnu strategiju zaštite od nasilja u obitelji za razdoblje od 2017. do 2022. godine. 

I Izvještaju posebno ističu i slučaj suđenja županu Požeško-slavonske županije Alojzu Tomaševiću za nasilje u obitelji protiv supruge koja je svjedočila da ju je zamalo ubio. Tomašević je izbačen iz svoje političke stranke, no i dalje obnaša dužnost župana.

Pravni, politički i tehnički čimbenici usporavali rješenje slučajeva u ratu nestalih osoba

Prema analizi izvješća koju je napravila Documenta - Centar za suočavanje s prošlošću, kada su u pitanju nestali iz razdoblja sukoba od 1991. do 1995. godine, u izvještaju stoji kako je hrvatska Vlada objavila da se na dan 18. listopada 2018. više od 1500 osoba i dalje vodi kao nestale i da vlada traži posmrtne ostatke 414 osoba za koje se zna da su preminule, što čini ukupan broj od 1.922 neriješenih slučajeva nestalih osoba.

Izvještaj podsjeća da je Ministarstvo branitelja objavilo da su u razdoblju od 1. siječnja do 19. listopada 2018. ekshumirani posmrtni ostaci 14 osoba što je pad od 20 posto u odnosu na prethodnu godinu) i da je provedena konačna identifikacija 29 osoba (što je porast od 27 posto u odnosu na prethodnu godinu). Zaključak je kako su pravni, politički i tehnički čimbenici usporavali rješavanje slučajeva u ratu nestalih osoba.

Vlada nije prikladno istraživala ili pokretala postupke u slučajevima prijetnji novinarima

Kada su u pitanju Ustavom i zakonom zajamčena sloboda izražavanja, izvještaj navodi reakcije organizacija za zaštitu ljudskih prava prema kojima Vlada nije prikladno istraživala ili pokretala postupke u slučajevima prijetnji prema novinarima ili blogerima. Premda su zakonom i odlukama Ustavnog suda tehnički utvrđena ograničenja u odnosu na simbolički „govor mržnje“, uključujući korištenje simbola i slogana iz nacističkoga i ustaškog (režim iz 2. svjetskog rata) razdoblja, nevladine organizacije i interesne skupine prigovorile su da je provedba tih odredaba i dalje nedostatna.

I dalje prisutan antisemitski govor u javnom prostoru uz nedovoljnu osudu revizionizma Holokausta

Izvještaj za 2018. godinu izdvaja statistiku Koordinacije židovskih općina u Hrvatskoj, prema kojoj je i dalje prisutan antisemitski govor na internetu te u medijima, kao i već od ranije antisemitski i ustaški grafiti na ulicama. Židovska zajednica usto ističe da državni dužnosnici nisu dovoljno osuđivali, sprječavali i suzbijali revizionizam Holokausta. Srpsko narodno vijeće, stoji u izvještaju, ističe da su se pripadnici srpske nacionalne manjine suočavali s govorom mržnje, grafitima i drugim oblicima uništavanja srpskih spomenika te znatnom diskriminacijom u pravosudnom sustavu, posebno u smislu nestalih osoba i ratnih zločina.

Neki su zatvori prenapučeni

U izvještaju se navodi kako je bilo i prijava u vezi s uvjetima u zatvorima ili pritvorima koja su zabrinjavajuća u smislu kršenja ljudskih prava. Nekoliko je zatvora i dalje prenapučeno, poput zatvora u Osijeku (159%). U skladu s izvješćem Europskog odbora za sprječavanje mučenja (CPT) zabilježeni su slučajevi gdje je životni prostor ispod minimalnog od 1 kvadratnog metra po zatvoreniku.

Većina pritužbi zatvorenika odnosila se uglavnom na neodgovarajuće smještajne objekte, kvalitetu i dostupnost zdravstvene zaštite te maltretiranje.
Bilo je prijava izoliranih i sporadičnih slučajeva fizičkoga i verbalnog maltretiranja zatvorenika i pritvorenika od strane zatvorskih službenika

Izvješća State Departmenta o ljudskim pravima u zemljama diljem svijeta pripremaju se u američkim veleposlanstvima i konzulatima već četrdesetak godina, a nastaju na temelju informacija organizacija civilnog društva, vlasti i ostalih izvora.

Hrvatska

ljudska prava

izvještaj

State Department

Podijeli članak

newsletter

Prijavite se na Newsletter