CVATE CRNO TRŽIŠTE ESTETSKIH ZAHVATA

Ugledni kirurzi za naš portal otvoreno govore o opasnostima: 'Znam za slučaj djevojke koja je ilegalno injektirala 'kolagen' u stražnjicu, dobila sepsu i za tri dana umrla'


Mia Mitrović
25.04.2019.21:00
Ugledni kirurzi za naš portal otvoreno govore o opasnostima: 'Znam za slučaj djevojke koja je ilegalno injektirala 'kolagen' u stražnjicu, dobila sepsu i za tri dana umrla'
Željko Puhovski/CROPIX (ilustracija)

sažeto

Iskuni stručnjaci govore o ružnim psoljedicama ljepote s popusta


Mia Mitrović
25.04.2019.21:00

U današnjem dobu pomaknutih vrijednosti uspjeh se uglavnom mjeri mladolikošću i vanjskom ljepotom. Besprijekorni izgled sve više postaje prioritet svih prioriteta, a na proces starenja gleda se s gađenjem jer je poželjno biti vječno mlad. Bore će uskoro biti stvar loše higijene, kazao je nedavno jedan estetski liječnik. Ustvari, one su to već postale. 

Zbog toga sve veći broj muškaraca i još veći broj žena poseže za uslugama koje pružaju estetska kirurgija i medicina. U jurnjavi za vječnom mladošću polako su se počeli gubiti svi kriteriji pa u želji da uštede koju kunu, korisnici estetskih usluga sve češće na tretmane odlaze kod neprovjerenih liječnika sumnjivih kvalifikacija, stomatologa, dermatologa, a u najgorim slučajevima i kod kozmetičara.

Tržište u porastu usprkos rizicima 

Još do prije nekoliko godina oni koji su na estetskim zahtjevima htjeli uštedjeti, odlazili su na tretmane u susjedne nam zemlje poput Srbije i BiH gdje su tretmani jeftiniji nego u Hrvatskoj i do 50%. Međutim, trendovi se mijenjaju pa odnedavno u Hrvatskoj cvate crno tržište tretmana za pomlađivanje.

U razno raznim kozmetičkim salonima, privatnim kućama ili hotelskim sobama za samo 600 kuna možete zakazati tretman injekcijama botulin toksina (botoks), a za nešto veću cijenu injektirati hijaluronsku kiselinu.

Stranice koje nude last minute popuste u svojim ponudama redovito oglašavaju jeftine tretmane botoksom i hijaluronom sa cijenama i do 70% nižima nego onima koje pružaju estetski liječnici i kirurzi. U mnogim slučajevima pružatelji tretmana nisu navedeni, a nakon nekoliko klikova mišem možete doznati da se radi o kozmetičkim i beauty salonima te da vam postupak neće odraditi liječnik već osoba bez ikakvih znanja iz medicine i anatomije.

iStock

U Hrvatskoj se, srećom još uvijek nije pojavilo crno tržište silikonskih implantanata, no tržište estetskim tretmanima hijaluronom i botoksom uzima sve veće razmjere. Situacija je slična i u svijetu pa problem poprima zabrinjavajuće razmjere. Iako je zabilježeno već nekoliko smrtnih slučajeva zbog komplikacija uzrokovanih nestručnim apliciranjem tretmana za pomlađivanje, crno tržište nezaustavljivo raste, kao i broj nadriliječnika koji se upuštaju u posao koji se isprva čini kao laka zarada.

Katkad je nepopravljivo

„Hrvatska nije izolirana od svjetskog problema. I kod nas postoji crno tržište estetskih zahvata. Čujem svakakve priče, a i sam po ulici primjećujem posljedice takve prakse, preodrađene usnice, kamena lica i slično. Kada mi netko takav i dođe na 'popravak', u pravilu odbijam. Ako krenem pomagati kao liječnik, taj problem postaje i moj problem. Postajem zadnji koji je radio zahvat na pacijentu. Pravi krivac je nestao pa ja postajem odgovoran za sve posljedice. Zbog toga uglavnom odbijam takve pacijente jer mi u pravilu niti ne žele iskreno reći što su, gdje i kako injektirali pa moj posao postaje još riskantniji. Kada injektirate, a ne znate pravu povijest bolesti, klinički nalaz, ne možete znati hoće li se dva materijala uskladiti ili će izazvati razoran kontraefekt“, objašnjava ozbiljnu problematiku koja nastaje prilikom sanacije posljedica ilegalnih estetskih zahvata doc.dr.sc Zoran Žgaljardić, ugledni hrvatski plastični kirug glave i vrata, estetski kirurg s dugogodišnjim iskustvom.

Neodgovornost pri upuštanju u neprovjerene estetske zahvate uspoređuje s gradnjom kuće. 'Biste li zidarima dali da vam grade kuću bez izračuna statike i arhitektonskog plana', pita nas doc.dr.sc Žgaljardić s kojim smo se sastali nakon što se vratio iz Pariza gdje je bio na velikom svjetskom kongresu plastičnih kirurga. Jedna od tema na kongresu bila je i problematika ilegalnih estetskih zahvata, otkrio nam je. 

„Kolegica koja radi kao plastična kirurginja za administraciju Kuvajta na problematiku je ukazala primjerom 27-godišnje djevojke koja je u kozmetičkom salonu pod nazivom 'kolagen' u stražnjicu ubrizgala ulje od kokosa. Stražnjica joj je otekla, dobila je sepsu i za tri dana je umrla. To je mogući ishod takvih stvari. Na kongresu sam imao prilike vidjeti i slučajeve sa zatvorenim očima, upalne procese. I sam sam se u svojoj praksi našao u situacijama da moram otvoriti lice i vaditi upalne elemente. Što je najgore, kod takvih 'popravaka' nikada niste sigurni da li ste riješili stvar“, objašnjava doc.dr.sc Žgaljardić te upozorava da estetska medicina nije kozmetika.

Radi se o neurotoksinima 

„Moramo znati da su to sve aktivne supstance. Botoks je neurotoksin koji može završiti u krvi i zahvatiti neku točku koja nije bila planirana. Govorimo o medicini, a to što je danas, na žalost čak i neki kolege spuštaju na razinu kremica i kozmetike velik je problem. Pa i od kremice se može dobiti alergija. Kada govorimo o estetskim zahvatima, posljedice mogu biti smrtonosne. Ako neku tvar injektirate u organizam, onda ta supstanca prvenstveno mora imati svoje kontrolirano porijeklo, tvornički certifikat jer se i u tvornici može dogoditi greška. Ako do toga dođe, tvornica vas obavijesti i onda možete intervenirati. Recite mi, kako će netko sa srednjom stručnom spremom to odraditi?“, pomalo je ljutit naš sugovornik koji je od klijentica i kolega čuo razne priče.

iStock

„Čujem svašta po gradu, a katkad i od klijentica o odlascima na tretmane kod kojekakvih nadriliječnika. Nije normalno da imate u raznim ponudama dana estetske tretmane po nerealnim cijenama i bez da se navode imena liječnika zaduženih za zahvate. Pa govorimo o zdravlju! Zaboravili smo vrijednosti i medicine, a etika i profesionalnost su se pomiješali. Vani imate obučene nurse injectore, no i oni to rade pod nadzorom i prema uputstvima liječnika, ne na svoju ruku. Oni koji to rade na crno rade bez ikakvog nadzora. Netko tko injektira supstance nepoznatog porijekla i nepoznate kvalitete, a bez da je ekspert za to, svojim činom radi zločin protiv zdravlja ljudi. Ljudi moraju zaštititi sebe, birati stručnjaka po kvalifikacijama“, upozorava doc.dr.sc Žgaljardić te kao jedan od najvećih problema zahvata na crnom tržištu navodi nesterilne uvjete u kojima se rade.

„Ako se estetski zahvat radi u uvjetima koji nisu sterilni, prilikom procesa u organizmu može završiti bakterija, a čitava stvar rezultirati smrtonosnom sepsom. Postupci koji nisu izvedeni u medicinskoj ustanovi i gdje nije učinjena sterilizacija po protokolima struke je rizik. Čuo sam i priču kako su u jednom gradu našli igle iza fitnes salona. Išli su istražiti o čemu se radi pa se otkrilo da su to igle od filera. Fitnes trener pucao je ljudima filere u mišiće. Ponavljam, botoks je neurotoksin i ta kapljica po gravitaciji može putovati tijelom i spustiti se na mjesto koje nije naša želja. Pročitajte nuspojave botoksa pa ćete naći cijeli niz problema koji se vrlo lako mogu pojaviti ako netko nepravilno njime rukuje. Otežani govor, problemi s gutanjem, s mišićima i oticanje nogu samo su neki od njih“, govori nam doc.dr.sc Žgaljardić te dodaje da još veće probleme može stvoriti hijaluron.

Izaziva sljepilo 

„Kod filera možete izgubiti i vid jer krvne žile oko nosa i lica komuniciraju s mozgom pa može doći do začepljenja kavernznog sinusa u mozgu. U takvim slučajevima postoje medicinski protokoli i postupci pružanja prve pomoći da ne dođe do embolije. Oni koji rade na crno, tih se protokola ne drže. Radi se o visoko sofisticiranim postupcima, to nije igra. Ljudi su se počeli ponašati kao da su estetski zahvati bezazlena igra. Takvo pikanje može tisuću puta proći dobro, ali tisuću i prvi može biti kobno i onda nema nazad“, upozorava ugledni estetski kirurg te nam prepričava slučaj čovjeka nedavno uhićenog u Dubaiju jer je izvodio liposukcije u kući na kuhinjskim stolu.

iStock

„Ako otvorite iglu, bez sterilnog postupaka, nije kriv materijal, nego onaj tko implementira. Može se dogoditi i da pacijent ima loš imunitet. Kada ugrađujete kuk, morate vaditi bakterije u urinu, a slično je i kod estetskih zahvata. Zbog toga se sve to radi u medicinskim ustanovama, gdje možete dobiti medicinsku pomoć i riješiti komplikaciju“, savjetuje doc.dr.sc Žgaljardić te dodaje da je posljedice loših estetskih odluka teško popraviti.

„Ima nepopravljivih stvari, stvaraju se granulomi pa ih topimo laserom, ali onda nastupi ožiljkavanje pa povuče kapak i tako nastane još veći problem. Stvaranje granuloma najčešća je posljedica loših tretmana. Srećom, do sad nisam imao situacije upala kao što sam vidio u Parizu. Ima svega, od poremećaja izgleda usnice, deformiteta nosa, ljuštenja dijela kože zbog loše cirkulacije usljed pretjeranog injektirana“, nabraja neke od posljedica nestručnih zahvata kirurg.

Jeftini botoks je razvodnjen 

Da stvar bude gora, razlika u cijeni nije vrijedna tolikog rizika. Ilegalni tretman botoksom košta 600 kuna, dok je cijena kod kirurga 2500. Takav jeftini botoks često se razvodnjava, upozorava dr. Žgaljardić.

„Ljudi često ne shvaćaju da ne plaćaju samo postupak, već stručnost, znanje, sigurnost i legalni pristup. A one koji usprkos svim rizicima idu na ilegalne tretmane neka traže da im se izda račun, potpiše odgovornost i izda certifikat materijala koji im je stavljan pa da mi koji popravljamo znamo s čime imamo posla. Estetska kirurgija proljepšava, no to je i dalje medicina i odgovornost - moralna, materijalna i profesionalna“, kaže doc.dr.sc  Žgaljardić koji je za svoj rad osvojio brojne prestižne međunarodne nagrade.

Željko Puhovski/CROPIX

S ocjenom situacije koju je iznio dr. Žgaljardić slaže se i estetski kirurg dr. med. Dinko Tončić. I on se u svom radu susreće s posljedicama loših zahvata. Smatra da je svemu 'kriva' jednostavnost postupka aplikacije botoksa i hijaluronskih filera. Zbog toga se stvorilo krivo mišljenje da se time može baviti svatko. 

„Za početak moramo razumjeti nekoliko osnovnih pojmova koji se u javnosti često miješaju. Bitna razlika postoji upravo između tretmana botulinum toksinom i tretmana tzv. dermalnim filerima odnosno hijaluronskom kiselinom. Suprotno negativnom prizvuku koji ima u javnosti, komplikacije popularnog botoksa su daleko rjeđe i benignije od komplikacija koje mogu uzrokovati tretmani dermalnim filerima odnosno hijaluronskom kiselinom. Međutim čak i kod njih su ozbiljnije odnosno trajne posljedice za zdravlje relativno rijetke“, objasnio nam je terminologiju i rizike dr. Tončić.

Bez odobrenja Komore i HALMED-a 

„Kada govorimo o masovnosti i učestalosti postupaka prije svega je tu riječ o injekcijskim tretmanima bora dermalnim filerima i botulinom toksinom koji se izvode na neadekvatan način s proizvodima koji nisu registrirani u RH i od osoba koje za to nisu kvalificirane ili pak liječnika koji dolaze izvan Hrvatske, a nemaju licencu Hrvatske liječničke komore. Riječ je o relativno lukrativnom poslu ako se radi “na crno”, a tehnike aplikacije su naizgled jednostavne. Također na tržištu su relativno lako dostupni preparati različitih proizvođača od kojih neki nemaju odobrenje HALMED-a za upotrebu u RH. Osim što su znatno jeftiniji i upitne kvalitete, takvi preparati se često distribuiraju i osobama koje nisu medicinski educirane niti licencirane za izvođenje ovakvih postupaka, a koje u konačnici predstavljaju i opasnost za pacijente“, objašnjava nam širu sliku problema dr. Tončić te upozorava kako su ilegalni zahvati opasni po zdravlje.

privatni album

„Medicinski zahvati koji se obavljaju na neadekvatan način ili od osoba koje nisu medicinski educirane i kvalificirane te ako se još k tome obavljaju i u neadekvatnim uvjetima, sigurno imaju daleko veći rizik od mogućih komplikacija za zdravlje pacijenta. Ako nastupe, one se najčešće u takvim uvjetima niti ne mogu niti ne znaju rješavati. Bez obzira na postojeći problem ilegalnih injekcijskih tretmana koji je evidentan, prema našem iskustvu iz svakodnevne prakse, ipak ne možemo govoriti o masovnoj pojavi nego prije o sporadičnim slučajevima. Svakako će s porastom trenda i interesa za injekcijskim tretmanima ovakvih pojava biti sve više. U Hrvatskoj je situacija još i dobra u odnosu na neka veća tržišta poput britanskog gdje ilegalni tretmani predstavljaju ozbiljan problem i u smislu komplikacija, ali i nelojalne konkurencije“, kaže dr. Tončić da situacija i nije toliko dramatična, no da bi mogla postati.

I komplikacije s kojima se do sada susreo nisu bile medicinskog, već estetskog karaktera.

„Rjeđe dolazi do medicinskih komplikacija tipa alergijskih reakcija, infekcija i tzv. vaskularnih komplikacija koje mogu dovesti i do ozbiljnijih i trajnih posljedica. Kada se nalazim u ulozi pacijenta uvijek nastojim prikupiti nekoliko stručnih mišljenja, jer se ipak radi o mojem zdravlju. Ja bih osobno uvijek svoje povjerenje poklonio najprije iskusnom liječniku koji ima dugogodišnje iskustvo i svakodnevnu praksu u području estetske medicine i koji radi u adekvatnim uvjetima, jer uvijek postoji i određeni rizik od mogućih komplikacija , koje onda treba znati i kompetentno rješavati!“, zaključuje dr. Tončić.

estetska kirurgija

botoks

crno tržište

estetska medicina

Podijeli članak

newsletter

Prijavite se na Newsletter