Maleno mjesto na Braču žudi za radnicima

Traže se konobari, građevinari, odgajateljice. Nude plaće i do 10.000 kuna, ali na otoku nema dovoljno ljudi koji bi mogli i htjeli raditi


Tomislav Kukec
17.07.2018.08:00
Traže se konobari, građevinari, odgajateljice. Nude plaće i do 10.000 kuna, ali na otoku nema dovoljno ljudi koji bi mogli i htjeli raditi
Joško Supić/Cropix

sažeto

Iako se nude plaće i do deset tisuća kuna, na otoku nema dovoljno ljudi koji bi mogli, znali i htjeli raditi


Tomislav Kukec
17.07.2018.08:00

Sjedeći nedavno u jednom zagrebačkom kafiću, načujem gotovo nevjerojatnu priču. Tako se u malenoj bračkoj općini Postira već mjesecima muče s nedostatkom radne snage. Iako je kuharu zajamčena plaća od gotovo deset tisuća kuna, njih ni za lijek. Nije problem samo u ugostiteljstvu, traže se radnici svih profila, ali njih jednostavno nema.

Jedva našli odgajateljice za dječje jaslice

Kako bismo se i osobno uvjerili u tu priču o nevjerojatnom otočkom ekonomskom čudu, reporteri 100posto zaputili su se na Brač. Postira, malena općina udaljena desetak minuta vožnje od trajektne luke u Supetru, dočekala nas je puna gostiju. A u njoj mladi, 28-godišnji općinski načelnik Siniša Marović, zovu ga u mjestu još i Šime.

Mario Todorić/Cropix

„Je, točno je. Nema radnika. Kronično nam ih nedostaje, i to ne samo u ugostiteljstvu. Trebaju nam građevinari, radnici u industriji, jedva smo našli dvije odgajateljjice za novoizgrađene jaslice…“, referira u dahu načelnik Marović.

Tajna uspjeha općine s oko 1500 duša je u tome što se baš nikada nisu oslanjali samo na jednu djelatnost. A i, rado će vam svi to reći, Postirani su poznati po svojoj marljivosti, pa često ne rade samo jedan, već i dva posla. Njihova tripartitna ekonomija izgleda, zapravo, vrlo jednostavno. Većina ženske populacije radi u tvornici ribe Sardina, najmodernijoj tvornici za konzerviranje ribe u ovom dijelu Europe, koja velik dio svojih proizvoda izvozi, čak i na moćno rusko tržište. Muškarci su za to vrijeme u poljoprivredi – masline su zaštitni znak ovog mjesta i od njih dobivaju vrhunsko maslinovo ulje koje se prodaje u svim boljim dućanima diljem Hrvatske. A onda svi zajedno ljeti prionu na turizam, pa gotovo da nema kuće koja ne iznajmljuje barem jedan ležaj. I mogli bi oni još i više ali, kao što rekosmo, nema radne snage.

Nezaposleni samo oni koji ne žele posao

„Imamo mnogo visokoobrazovanih ljudi, svi su zaposleni, neki na otoku, drugi u Splitu. Odgovara nam ta blizina Supetra, jer česta je trajektna povezanost s kopnom. Ali, nedostaje radnika. Izgradili smo jaslice, kao jednu od važnih demografskih mjera i nešto što nam je ovdje kronično nedostajalo. Jaslice su bile gotove, a mi smo raspisali javni natječaj (koji smo obavezni raspisati po zakonu), za dvije odgajateljice. Na jedvite jade smo našli dvije odgajateljice da se prijave na natječaj. Žale se građevinske tvrtke da nemaju koga zaposliti. O stručnom kadru u ugostiteljstvu da i ne govorim. Nedostaje hotelijera, kuhara, konobara, recepcionera, svih mogućih turističkih zanimanja“, kaže Marović i dodaje da je nedavno na Zavodu za zapošljavanje otkrio svega osam nezaposlenih muškaraca.

Prošle godine smo se javljali na natječaj zavoda za zapošljavanje kako bismno na 6 mjeseci zaposlili nezaposlene na javnim radovima. Na zavodu je bilo 8 muških osoba jer se natječaj odnosio samo na nezaposlene muške osobe, a mi smo ih uspjeli jedva trojicu nagovoriti na rad, što znači da ne žele raditi jer im ne treba posao ili rade na “crno”, objašnjava Marović.

Joško Supić/Cropix

Prije nekoliko godina tvornica Sardina napustila je stari pogon smješten uz samu obalu i izgradila novi, moderan pogon iznad samog mjesta. Tu zapošljavaju 350 ljudi, a mogli bi i još kad bi bilo radne snage. No, njihovim odlaskom oslobodila se prekrasna parcela u samom centru mjesta, na kojoj je predviđena gradnja hotela. Iako detalji te priče još nisu poznati jer je sve tek u fazi pregovora, već sada je jasno da će se sigurno raditi o hotelu kapaciteta više stotina kreveta. Trebat će zaposliti barem 40-50 ljudi, odakle – nitko ne zna.

Sve to odrazilo se i na izvorni općinski proračun koji se više nego udvostručio u proteklih deset godina, pa sada umjesto tri iznosi oko 7,5 milijuna kuna, kazuje nam mladi načelnik Marović. Stoga općina može bez problema davati pet tisuća kuna naknade roditeljima za prvorođeno, te dodatnih 1000 kuna za svako drugo dijete. Tako je 2017. rođeno jedanaest, a godinu prije 17 malih Postirana.

Sezona već sad rekordna

No, koliko god se ta priča činila uspješnom, Marović kaže kako je nedostatak ljudi i kočnica u nekim projektima, primjerice kada je povlačenje novca iz EU fondova u pitanju. Tako su se htjeli javiti na EU projekt "Program zaželi", no nisu uspjeli povući ta sredstva jer nisu mogli pronaći deset nezaposlenih žena, koliko je propozicijama projekta bilo određeno. 

Nekoliko desetaka metara od njegovog ureda, još je jedna mlada žena na čelu institucije koja pokreće općinu. Riječ je o  29-godišnjoj Ivani Jelinčić, direktorici lokalne Turističke zajednice, koja je rezultatima sezone već sada vrlo zadovoljna.

privatni arhiv

„Već godinama imamo trend rasta turista, ali pokušavamo paziti da nam se ne dogodi pretjerana apartmanizacija. Sada nam je kapacitet 1800 kreveta. Ne želimo preveliku gužvu, jer želimo sačuvati imidž mirne, malene obiteljske destinacije i otočke općine kakva je nekad bila, s naravno, mnogo aktivnosti i zanimljivih događanja“, govori nam Jelinčić. Kaže da je već ove godine, do 30. lipnja, općina ostvarila 13 posto više turističkih dolazaka nego lani – odnosno više od 4500 dolazaka. Svi oni ostvarili su više od 28 tisuća noćenja, što je porast od 14 posto u odnosu na isto razdoblje lani. U vrijeme našeg posjeta u Postirama je bilo 1200 ljudi. Pritom je riječ i o dobrim potrošačima – uglavnom dolaze Nijemci, Skandinavci, Slovenci, pa i domaći gosti. Novi hotel trebao bi imati bazen i kongresnu dvoranu, a u planu je i gradnja općinskog sportskog centra, što će dodatno razviti kvalitetu turističke ponude.

„Sve nekadašnje konobe za čuvanje ulja, pretvorene su u apartmane. Tako da mi sad zimi ulje čuvamo u apartmanima“, kroz smijeh govori direktorica lokalne TZ. No, ozbiljno dodaje da sezona kod privatnih iznajmljivača prestaje u 9. mjesecu, dijelom i zato što ljudi zatvaraju apartmane kako bi se okrenuli – berbi maslina i proizvodnji ulja. 

Maslina više nego u čitavoj Istri

A ono se proizvodi u Poljoprivrednoj zadruzi kojoj je na čelu – pogađate – opet jedna mlada osoba, također žena, 35-godišnja direktorica Ljerka Vlahović. Dočekuje nas pitanjem.

Tom Dubravec/Cropix

„Jeste li znali da Brač ima oko milijun stabala masline, što je više nego čitava Istra?“

Priznajemo da nismo, a direktorica Vlahović kaže kako je čak osamdeset posto tih stabala iskorišteno, dok tek 20 posto otpada na neiskorištene i neobrađene maslinike, no i to se mijenja jer su ljudi svjesni da je ulje tekuće zlato.

A zadruga im je dala brojne mogućnosti prerade. Tako mogu dobiti ulje proizvedeno na novom, modernom postrojenju ili na starinskoj preši, jedinoj takvoj na otoku. Pritom, ako žele takav aranžman – preradu maslina ne moraju platiti novcem. Dovoljno je da zadruzi ostave ulja u protuvrijednosti cijene prerade, a onda će ona dalje to ulje prodavati. Osim ulja, rade se i suveniri, rukotvorine, u planu je možda i muzej maslinarstva, a održavaju se i brojne manifestacije povezane s maslinama, poput Svjetskog prvenstva u berbi maslina.

„Lijepo je živjeti i raditi u sredini u kojoj smo svi tako povezani. Svi su vrijedni, rade, stvaraju i uvažavaju se i mislim da je to ključ uspjeha naše općine“, kaže direktorica zadruge. Naposljetku, ne možemo a da ne pitamo načelnika, mogu li onda Slavonci radije doći na Brač, nego pakirati kofere za daleku i hladnu Irsku.

„Apsolutno. Rado ćemo ih ovdje prihvatiti, kao i svakoga tko voli i želi raditi“, zaključuje Marović.

Brač

reportaže

Ivana Jelinčić

Ljerka Vlahović

Postira

ekonomsko čudo

SIniša Marović

Podijeli članak

newsletter

Prijavite se na Newsletter