100posto o isilovim mladenkama s balkana

Stotinjak žena čeka povratak u BiH, Hrvatsku, Srbiju: 'Ono se ne može zvati životom. Te žene zaslužuju da se vrate svojoj kući'


Daniel Radman
06.03.2019.14:10
Stotinjak žena čeka povratak u BiH, Hrvatsku, Srbiju: 'Ono se ne može zvati životom. Te žene zaslužuju da se vrate svojoj kući'
Getty Images

sažeto

Sedam žena u tzv. Islamskoj državi imalo je hrvatsko državljanstvo, no samo jedna je iz Hrvatske


Daniel Radman
06.03.2019.14:10

Kad je Islamska država bila na vrhuncu - a to je bilo od 2014. kad je njen lider Abu Bakr al-Bahdadi proglasio kalifat, pa sve do 2016. godine – iz inozemstva im se priključilo oko 4,500 žena. Činile su 10 posto svih pridošlica. Zapadni mediji ubrzo su ih prozvali 'isilovim mladenkama', a među njima – pretpostavlja se – našlo se i sedam državljanki Hrvatske.

Među njima je svakako najpoznatija Dora Bilić, Zagrepčanka koja je put Sirije otišla preko Londona i Bosne i Hercegovine. U medije je njezina priča dospjela baš te 2014. godine, pola godine nakon proglašenja kalifata. Stigla je vijest da je ranjena u bombardiranju Rake, tadašnjeg glavnog grada Islamske države, a potvrdio ju je i njezin otac.

Udaja za terorista nije zločin

Ilustracija / Getty Images

Nakon pet godina neizvjesnosti, do oca je došla informacija da je Dora danas živa i čeka oslobađanje. Pokrenuo je proceduru za njezin povratak u Hrvatsku i ukoliko se mu se kćer dokopa oslobođenog teritorija, neće biti prepreke za njezin povratak. A s njom bi se mogla vratiti i njezina kći koju je rodila u vrijeme egzila.

Bez obzira na podijeljena mišljenja u Europi, pred hrvatskim zakonom Dora nije učinila ništa sporno. Ako netko jest, to je njezin suprug, bosanski državljanin koji je poginuo u Siriji, a pravno gledajući odgovornost za njegovo priključivanje terorističkoj skupini njoj se ne može 'prišiti'.

Što su 'zapadnjakinje' zapravo tražile Islamskoj državi? Prema istraživanjima europskih instituta neke od njih samo su pratile muževe, što ne mora značiti i da su dijelile njihova uvjerenja, druge su pak regrutirane preko društvenih mreža a u Islamsku državu su otišle u potrazi za partnerima, treće su pak došle upravo zbog vjerskog idealizma.

Taj zadnji razlog privukao je Doru. Nakon što je odustala od pravnog fakulteta u Zagrebu, otišla je na školovanje za fizioterapeutkinju u London gdje je upoznala svog prvog supruga s kojim je prešla na islam. No, kako je smatrala da njegov islam nije dovoljno religiozan, napustila ga je i (ne)sreću pronašla s Bošnjakom Senadom Avdićem, s kojim se prvo zaputila u vehabijsko utočište Gornju Maoču, odakle su otišli put Sirije.

Bosna osniva posebno tijelo za povratnice

Profimedia

Avdić je, javili su mediji, poginuo u borbama, pa je Dora ostatak rata provela kao udovica, smještena s drugim ženama koje su ostale bez muževa. Mnoge od njih došle su upravo s područja bivše Jugoslavije, najviše iz Bosne i Hercegovine te Srbije, a potom i Kosova, Makedonije i Crne Gore.

Hrvatice su ovdje gotovo iznimka, iako procjene govore da ih je u Siriju otišlo sedam, čini se da je Dora jedina koju s Hrvatskom povezuje nešto više od putovnice. Stoga će se i njezin slučaj riješiti individualno, dok susjedna BiH već duže vremena planira osnivanju posebnog tijela pri Vijeću ministara.

'Mi imamo obavezu prihvatiti našeg državljanina. To ne možemo nikako spriječiti, s tim da ćemo, ako budemo prihvaćali, provjeriti je li počinio neko krivično djelo, je li osoba učestvovala u nekim nedozvoljenim aktivnostima, a ako jeste - istog momenta će biti procesuirana', kako je rekao ministar unutarnjih poslova Dragan Mektić.

Najgore je udovicama ISIL-ovaca

Ilustracija / REUTERS/Stringer/File Photo

Kad je riječ o ženama, procjene govore kako je u 'Islamskoj državi' bilo njih 60 s područja BiH, a ukupno ih je stotinjak ako im pribrojimo i žene iz Srbije, Kosova, Makedonije, Crne Gore. Neke su se već vratile, neke to čekaju.

Većina žena u Islamskoj državi imala je ulogu kućanica, neke su radile i kao učiteljice, a one senzacionalističke priče naglašavale su i njihove uloge u 'moralnoj policiji' ili su pak služile kao seksualne robinje. Kako je izgledao život u Islamskoj državi otkrila je jedna od povratnica za N1 televiziju.

'Hrane je bilo, vode je bilo, ako imate novac sve se moglo kupiti. Nije ništa nedostižno. U svemu tome najgore je bilo granatiranje', rekla je, a dodala je da su najgore prošle upravo one koje su poput Dore završile kao udovice u posebnim kampovima.

'Mogu samo pretpostaviti kako im je tamo. Ono što sam ja vidjela i kako je meni bilo je ništa naspram onog kako one žive tamo, ako se to može nazvati životom. To niko ne zaslužuje, pogotovo ne te žene koje imaju svoju državu koja je uređena i ima prostora za sve, pa mislim da bi se moglo potruditi da se pozabavi tim životima jer su to ipak naše građanke i zaslužuju da se vrate svojoj kući.'

žene

ISIL

Balkan

povratak

Podijeli članak

newsletter

Prijavite se na Newsletter