Kad krene sumnja...

Što se događa s vašim mozgom kad prestanete vjerovati u boga? Isto što i narkomanu kad se 'skida' s droge


Ružica Matić
02.01.2018.08:00
Što se događa s vašim mozgom kad prestanete vjerovati u boga? Isto što i narkomanu kad se 'skida' s droge
Reuters

sažeto

Gubitak vjere kod odraslih sličan je proces kao kad djeca prestaju vjerovati u Djeda Mraza


Ružica Matić
02.01.2018.08:00

Gubitak vjere je proces koji doslovce mijenja ljudski mozak, a učinak je vrlo sličan odvikavanju od droge, piše Vice.

U Hrvatskoj moć i društveni utjecaj institucije koja okuplja najbrojniju populaciju vjernika, Katoličke crkve, iz godine u godinu možda rastu, a ljudi koji propagiraju konzervativne religiozne stavove postaju sve glasniji, no u zemljama razvijenog Zapada dugo je na snazi suprotan trend.

Broj ljudi koji se deklariraju kao vjernici sustavno pada – u Americi se sada rekordno velik broj mladih, čak 35 posto, izjašnjava da nema religiju – pa su se stručnjaci pozabavili pitanjem kakve to promjene izaziva. 

Kao dijete kad shvati da nema Djeda Mraza

Gubitak vjere kod odraslih sličan je proces kao kad djeca prestaju vjerovati u Djeda Mraza, otkrile su psihologinje Thalia Goldstein i Jaqueline Woolley. S naglaskom na riječi 'proces'.

Djeca ne prestanu vjerovati u Djeda Mraza u jednom trenutku, već je to nešto što se događa postupno i progresivno. Djeca prvo vjeruju da je bjelobradi čovjek u crvenom koji im daje poklone u trgovačkom centru ili školi baš pravi Djed Mraz koji je stigao sa Sjevernog pola na letećim saonicama. Zatim shvaćaju da taj čovjek nije pravi Djed Mraz, ali još vjeruju kako na neki magičan način može komunicirati s njim. Tek u posljednjoj fazi shvaćaju i prihvaćaju da su svi Djede Mrazovi zapravo glumci u kostimima. Djeca ne mogu jednostavno 'isključiti' vjeru u Djeda Mraza poput prekidača, ističe psihologinja Goldstein, kao ni odrasli svoju vjeru u boga.

„Religija djeluje točno poput droge – kokaina, metamfetamina – ili glazbe, ili romantične ljubavi. Sva ta iskustva na neki način aktiviraju naš centar za nagrade i izazivaju nam zadovoljstvo“, kaže Jeffrey Anderson, profesor radiologije na Sveučilištu Utah.

Kad ljudi počnu sumnjati u neke stvari koje njihova vjera propagira, centri za nagradu postaju manje aktivni i religija im više ne izaziva toliko zadovoljstvo. Gubitak vjere vrlo je čest kod ljudi koji obole od Parkinsonove bolesti, koja slično djeluje na centre za nagradu, dodaje Anderson.

Gubitak vjere je poput osvježavanja garderobe

Religiozna vjerovanja i teorija evolucije bez sumnje su nekompatibilni, pa je tim zanimljivije da je upravo evolucija omogućila čovjeku da bude religiozan. Većina komponenti koje tvore religijska vjerovanja smještena je u najrazvijenijem, frontalnom dijelu mozga.

Kad čovjek počne gubiti vjeru, prethodno stvorena mreža vjerovanja u njegovom mozgu neće nestati, već će se osvježiti i nadograditi, poput garderobe nakon sezonske kupovine. Tako ljudi mogu istovremeno vjerovati u evoluciju i ne pobijati ideje o stvaranju svijeta u sedam dana, na primjer.

„Ako netko odluči ostaviti ili promijeniti vjeru, neće baciti baš svu odjeću iz ormara i kupiti sve novo. Biramo što ćemo baciti, a što zadržati“, objašnjava Jordan Grafman, voditelj istraživanja o ozljedama mozga u Shirley Ryan AbilityLab i profesor na Sveučilištu Northwestern.

Nova uvjerenja koriste isti neurološki okvir kao stara, a moguće je čak i da postojeća mreža vjerovanja utaba put nekim dodatnim uvjerenjima. Nova vjerovanja nekad su slična starima, nekad nisu.

Uživanje u lijepoj prirodi umjesto vjerskog prosvjetljenja

Ljudi vjeru najčešće gube dok studiraju, jer na fakultetu se obično više prostora daje znanosti i analitičkoj misli, što mnogima s vremenom poljulja uvjerenja koja su stekli odrastajući, baš poput djeteta koje, pritisnuto dokazima, shvati da je Djed Mraz lik iz mašte.

Gubitak vjere je zbunjujući proces od kojega se čovjek oporavi s vremenom. Ljudi koji su nekad doživljavali vjerska prosvjetljenja počnu doživljavati podjednaki užitak kad borave u prirodi ili razgovaraju o važnim znanstvenim idejama, kaže profesor Anderson.

„Kontekst se mijenja, ali iskustvo ne. Većina nereligioznih ljudi strastveno su odani nekoj ideologiji ili nečemu sličnom“, rekao je Viceu profesor neurologije na Boston University School of Medicine Patrick McNamara. Takva strast u mozgu funkcionira poput 'lažne religije'.

vjera

mozak

Bog

Podijeli članak

newsletter

Prijavite se na Newsletter