Hrvatski znanstvenici za 100posto o klimatskim promjenama

'Situacija je zastrašujuća, Gorski kotar mogao bi ostati bez snijega, šume postati savane, dolina Neretve već se zaslanjuje, a prijete nam i brojne nove bolesti'


Mia Mitrović
02.10.2019.12:50
'Situacija je zastrašujuća, Gorski kotar mogao bi ostati bez snijega, šume postati savane, dolina Neretve već se zaslanjuje, a prijete nam i brojne nove bolesti'
Duje Klarić/CROPIX

sažeto

Hrvatski znanstvenici raznih usmjerenja rekli su nam da je stanje alarmantno, no da naši političari nemaju nikakvu strategiju za suočavanje s posljedicama klimatskih promjena koje mogu biti fatalne 


Mia Mitrović
02.10.2019.12:50

Izgleda da je rasprava o klimatskim promjenama, koju je potakla švedska tinejdžerica Greta Thurnberg svojim emotivnim govorom na UN ovom summitu u New Yorku, potpuno skrenula s kolosijeka. Umjesto da raspravljamo o sve primjetnijim utjecajima globalnog zatopljenja na naš svakodnevni život i planu kako da ublažimo njegove posljedice, rasprava se uglavnom svela na to je li nam djevojčica simpatična ili ne. 

Zbog toga smo popričali s nekoliko prominentnih hrvatskih znanstvenika različitih usmjerenja kako bismo dobili odgovore na pitanja što klimatske promjene znače u kontekstu Hrvatske te čine li naši političari dovoljno da pripreme zemlju na klimatsku katastrofu koja nam se približava. Odgovori koje smo dobili nisu optimistični.

Duje Klarić/CROPIX

"Oni koji govore o zabrinjavajućim posljedicama klimatskih promjena ne pretjeruju. Situacija je ozbiljna. Svi polako počinjemo na vlastitoj koži primjećivati posljedice promjena u klimi. Ekstremne temperature, nestanak godišnjih doba i vremenske nepogode postali su dio naše svakodnevice. Problem klime nije samo priča o djevojčici Greti, već o svima nama i o tome kako možemo doprinijeti da se situacija popravi", kaže dr. Marina Mlakar, predstojnica Zavoda za istraživanje mora i okoliša na Institutu Ruđer Bošković.

Promjena bioraznolikosti 

Pitanje je samo, nastavlja znanstvenica, koliko brzo će se promjene događati i do koje mjere. Zasad je to još uvijek teško prognozirati. Znanstvenicima nije lako ni predvidjeti koliko je Hrvatska ranjiva u odnosu na ostale zemlje.

"To ovisi o daljnjem kretanju zračnih masa. Zemljopisno nismo toliko ugroženi, osim kada je u pitanju sredozemni dio Hrvatske koji će se suočiti s podizanjem razine mora i porastom morske temperature što je već u tijeku", govori dr. Mlakar te naglašava da je posebno zabrinjavajuća pojava promjena bioraznolikosti što je također posljedica klimatskih promjena.

"U tijeku je promjena bioraznolikosti. Pojavljuju se nove vrste kukaca, a u budućnosti bi neki od njih, na primjer komarci, mogli biti prijenosnici bolesti. Bioraznolikost se mijenja i u Jadranu gdje invazivne vrste sve više istiskuju one autohtone. Već dulje vrijeme morski život u Jadranu ugrožava invazivna alga Caulerpa koja prekriva podmorje, istiskuje morsku travu i uništava morske organizme. Nedavno su uočene i neke vrste egzotičnih riba, među kojima ima i otrovnih, a sve češći gosti našeg podmorja su i morski psi", otkriva nam dr. Mlakar kako promjene u klimi utječu na bioraznolikost.

Promo

Kaže nam i kako je problem i zagrijavanje mora, no da prognoze nisu toliko dramatične koliko se katkad može pročitati u medijima. Puno veći je problem nestanak snijega na kontinentu, tvrdi znanstvenica. Klimatske promjene već osjećaju, a u budućnosti će ih osjećati još i više, osobito naši poljoprivrednici. Najviše bi mogla biti pogođena dolina Neretve, smatra dr. Mlakar.

"Dolina Neretve je posebno ugrožena zbog zaslanjivanja riječne vode što Neretljani koji se bave uzgojem mandarina i drugih kultura već polako osjećaju. Oko utjecaja klimatskih promjena svi bi se trebali ozbiljno zamisliti. Ipak, hoće li promjene dolaziti ravnolinijski ili eksponencijalno, za sad još uvijek ne znamo", zaključuje znanstvenica, a nama oba scenarija zvuče zastrašujuće.

Poljoprivreda također ugrožena 

Na katastrofalne posljedice klimatskih promjena već godinama upozorava dr. sc. Branko Grisogono, meteorolog i profesor na geofizičkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu.

"Mi meteorolozi na klimatske promjene upozoravamo već više desetaka godina. Ono što čitavu stvar s klimatskim promjenama dodatno komplicira je to da su u područje došli novi igrači; političari, lobisti, NGO-i te razni karteli koji čitavu priču vraćaju unatrag reciklirajući teme koje su uveli kvaziskeptičari koji nastoje poreći utjecaj klimatskih promjena i postojanost dokaza koji dokazuju suprotno", govori o zbrci koja je nastala profesor Grisogono te dodaje da je DHMZ nedavno napravio veliku studiju o klimatskim promjenama za vladu HR i druge zainteresirane korisnike te da je ona dostupna svima.

Boris Kovacev / CROPIX

"Ono što je posebno zabrinjavajuće je predviđanje da će se u idućih 20-ak godina količina snijega smanjiti. Najviše će to pogoditi Gorski Kotar gdje se očekuje smanjenje snijega i do 50%. Temperature će nastaviti rasti, kako maksimalne, tako i minimalne, noćne pa se očekuje da će ljetne noći i dalje biti vruće i nepodnošljive. Razina Jadrana nastavit će rasti, kao i njegova temperatura. Kontinent očekuju suše i učestale kratkotrajne poplave. Prikladnih klimatskih projekcija nemamo još samo za otoke jer su oni specifični i svaki ima svoju mikroklimu", govori nam profesor i geofizičar te nastavlja nabrajati posljedice zatopljenja koje bi mogle postati i katastrofalne:

"Rast će i evapotranspiracija, isparavanje vlage iz tla i vodenih površina što će smanjiti korita rijeka i isušiti mnoge vodene površine te otvoriti prostor za brojne nametnike poput komaraca te povećati neugodu koju donosi vlaga u zraku", otkriva nam još jednu podosta dramatičnu posljedicu promjena aktualne klime te također apostrofira zaslanjivanje doline primorskih rijeka, posebice Neretve i Mirne kao veliki problem za lokalnu poljoprivredu.

Marko Todorov/CROPIX

"Poljoprivrednici su prvi uočili klimatske promjene još prije nekoliko desetljeća, no nitko im nije vjerovao. Od kultura koje se uzgajaju, najviše će biti pogođen kukuruz. Procjenjuje se da će za oko 20, 30 godina, Hrvatska imati 1/3 manje uroda od kukuruza nego danas", kaže profesor te dodaje da će sve veće probleme poljoprivrednicima zadavati i suše.

"Suša je nezgodna, jer nema svoj jasno definirani početak i kraj. Za slučaj suše nisu pripremljeni nikakvi krizni zakoni, već samo ono najnužnije. Umjesto da nas pripreme na budućnost, naši političari i dalje pričaju o Drugom svjetskom ratu", ljutit je prof. Grisogono.

Utjecaj na zdravlje 

Klima će, dodaje, sve više utjecati i na ljudsko zdravlje. Rast će učestalost alergijskih oboljenja, slučajevi i tipovi bolesti dišnih puteva i srca zbog prehrane te sve većeg onečišćenja zraka, kao i porast oboljenja senzornih sustava, očiju i nosa. Nestala su, što svi možemo primijetiti i uobičajena godišnja doba.

"Standardna godišnja doba više, izgleda, ne postoje. Svela su se na dugo, toplo ljeto s nekoliko neugodnih, hladnih prekida i blagu zimu s jednom ili dvije kratke provale izrazitog zimskog nevremena. Proljeće i jesen neravnomjerno su razmazani kroz ostatak godine", slikovito objašnjava profesor te dodaje da se i klima u Zagrebu promijenila, no da se o tome ne provodi dovoljno studija.

"Zagrebačka klima slabo se istražuje, no očigledno je da se mijenja ruža vjetrova, a odokativno vidim da su oblaci i zračne mase nad Zagrebom drugačiji nego prije što treba detaljnije ispitati", govori iskusni atmosferski fizičar.

Ivo Ravlić/CROPIX

Veliki problem je, smatra profesor, neobrazovanost širih slojeva kada su u pitanju klimatske promjene. Ona se odnosi i na predstavnike vlasti koji, kaže nam, nemaju nikakvu strategiju za suočavanje s potencijalnim fatalnim posljedicama klimatskih promjena.

"To se do sad pokazalo na primjeru poplava. Ne kaže se uzalud da prazna glava lakše klima. Također, ne treba pretjerivati s odveć apokaliptičnim procjenama posljedica klimatskih promjena. Civilizacija će svakako opstati, no moramo se pobrinuti da ublažimo razorno djelovanje klime. Promjene u klimi su rapidne, a vremenske pojave sve ekstremnije", zaključuje profesor.

Naftni lobi i dalje poriče klimatske promjene 

Da je situacija 'nedvojbeno zastrašujuća', slaže se i Danijela Dolenec, izvanredna profesorica na Odsjeku komparativne politike na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu koja se u svom radu bavila i političkom ekologijom, disciplinom koja kako klimatske promjene postaju sve ekstremnije, sve više dobiva na važnosti.

Politička ekologija proučava načine na koje politički, ekonomski i socijalni faktori utječu na okoliš te analizom utjecaja koje društvo, država, korporacije i transnacionalne vlasti imaju na ekološke probleme i ekološku politiku, kaže definicija na Wikipediji.

"Međuvladin panel za klimatske promjene pri UN-u, krovno znanstveno tijelo organizacije za pitanje klime, već je odavno utvrdio da je uzrok klimatskih promjena ljudsko djelovanje. Zaključili su i da ako ne učinimo nešto po tom pitanju u idućih 10 godina, posljedice će biti dalekosežne. Zahvaljujući Greti Thurnberg, tema je dobila svoj prostor u medijima", govori nam prof. Dolenec te objašnjava prave razloge zbog kojih dio javnosti ima negativan odnos prema Greti Thurnberg.

"Rasprava o njenim osobnim karakteristikama koja se trenutno vodi u Hrvatskoj, umjesto o onom što govori, nova je inačica poricanja klimatskih promjena. Naftna industrija ulaže velik novac u poricanje klimatskih promjena, kao i u diskreditiranje onih koji o njima govore", tvrdi prof. Dolenec te nam otkriva da je Hrvatska potpuno nespremna za suočavanje s posljedicama klimatskih promjena, a razlog tome su hrvatski političari i zakonodavci.

"Ne postoji sustavno bavljenje tom temom, već se samo implementiraju EU direktiva koje su obvezujuće, no samo deklarativno. Pitanje je hoćemo li iskoristiti naše predsjedavanje Europskom unijom 2020. kako bismo progovorili o toj temi. Istraživanja javnog mnijenja pokazuju da su hrvatski građani itekako zainteresirani za ovu problematiku, no političke reprezentacije tih ideja gotovo i da nema", govori prof. Dolenec koja djeluje i u političkoj platformi Možemo koja u svojem programu sadrži brojne točke koje se bave problematikom klime. 

Na svjetskoj razini prof. Dolenec pohvaljuje govore o klimi američke kongreskinja iz redova demokrata, Alexandrije Ocasio-Cortes jer svoje ideje 'iznosi jednostavnim, svima shvatljivim jezikom te kombinira lijevu i zelenu politiku'.

Nema strategije 

Ono što je posebno zabrinjavajuće u odnosu hrvatskih zakonodavaca prema klimatskom problemu, je nedostatak bilo kakve strategije i nepostojanje sustava zaštite, smatra znanstvenica.

"Sustavi zaštite ne integriraju se u zakonodavstvo iako Hrvatska živi od turizma koji bi klimatskim promjenama pomogao biti posebno pogođen zbog požara, suša i povećanjem razine mora. Strategija mora postojati jer to nije izdvojeni tehnički problem, već realnost koja zahtjeva političku raspravu", kaže profesorica na FPZG-u te dodaje da kada je u pitanju klima, 'nismo svi u istom čamcu'.

"Neka će područja biti pogođenija od drugih. Na primjer oni koji žive uz nizinske rijeke imat će sve više problema s poplavama. Elite će se od posljedica klimatskih promjena lako osigurati, no siromašniji slojevi će ih osjetiti u punom zamahu pa je zbog toga klima prije svega političko i društveno pitanje", smatra prof. Danijela Dolenec, a s njom je suglasan i dr. sc. Malden Domazet iz Instituta za političku ekologiju.

Boris Kovačev/CROPIX

On smatra da svi imamo individualnu odgovornost kada je u pitanju rješavanje problema klimatskih promjena, no da je rasprava oko toga tko je od nas ostavio veći ili manji ugljični otisak 'nepotrebno šamaranje'. 

"Nisam ljubitelj žrtvoslovlja i povlačenja u špilju kako bi što manje sudjelovao u emisiji CO2. Tako ne bih imao nikakav utjecaj na društveni metabolizam i diskurs koji se vodi oko klimatskih promjena", kaže mladi znanstvenik s oksfordskom diplomom iz fizike i filozofije.

Ljudsko lice klimatskih promjena 

Kada su u pitanju klimatske promjene, Hrvatska je iznimno ranjiva, smatra on. 

"Osobito se to odnosi na sredozemni dio Hrvatske, no posljedice će osjetiti i kontinentalni dio, iako ga Velebit. Kontinent će osjećati sve veće temperaturne ekstreme, a bit će sve više suša i poplava", govori nam dr. sc. Domazet on što potvrđuju i drugi znanstvenici.

"Sve veće probleme donosit će nam nestanak godišnjih doba. Do sada smo civilizaciju razvijali u ritmu godišnjih doba, a sada ona nestaju. Klimatske promjene utjecat će na kompletnu civilizaciju. Teško je sada odrediti koje će zemlje u tom procesu biti gubitničke, a koje pobjedničke. Ono s čim ćemo se svakako suočavati u budućnosti, a suočavamo se već danas je velik protok ljudi našim teritorijem u bijegu od klimatske katastrofe. Klimatske promjene imaju i ljudsko lice. Gledat ćemo i već gledamo ljudsku tragediju onih koji posjeduju znanje, a nemaju ništa", kaže mladi znanstvenik koji smatra da će emigranata zbog klimatskih promjena biti sve više te da prema nima moramo naučiti razviti empatiju. 

Reuters/Ilustracija

"U Siriji je već tri godine suša, Egipat ima velike probleme zbog utjecaja klimatskih promjena na Nil, a subsaharske Afrike više praktički i nema zbog širenja pustinje na što već desetljećima upozoravaju znanstvenici iz tih zemalja. Već godinama govore da njihova djeca zbog nedostatka resursa kreću na put pješke preko Sahare, što starije generacije nisu imale potrebe raditi", govori nam o ekološkim uzrocima migracija koje potresaju europsko kopno naš sugovornik.

"Već sada osjećamo mnoge od posljedica globalnog zagrijavanja. Uzgajivači voća i povrća žale se da je ove godine zbog suša, nevremena i toplinskih ekstrema ljeto bilo 'gadno' što će se svakako odraziti na cijene namirnica u jesen i zimu", navodi ekonomske posljedice klimatskih promjena znanstvenik.

Nije točno da ne možemo ništa učiniti

Na žalost, Hrvatska da postane i najzelenija zemlja na svijetu, na globalnoj razini neće ništa promijeniti, kaže on. I u ovom smo slučaju, suviše mali i nebitni. Međutim, ima nekih stvari koje možemo napraviti.

"Naši se političari zavaravaju zbog malih kvota emisije CO2 u odnosu na europski prosjek, što je posljedica između ostalog i nedostatka industrije te grijanja na drvo što opet uzrokuje preveliku sječu šuma. Na neki način naša mala emisija je varka jer u jednadžbu moramo uključiti i posljedice pretjerane sječe šuma, kao i mogućnost da zbog klimatskih promjena šumska područja kolabiraju i pretvore se u savanu", iznosi nam neke od alarmantnih podataka i predviđanja dr. Domazet.

Klimatske promjene neće zaobići ni Zagreb koji uz Ljubljanu bilježi najveći porast temperature među europskim prijestolnicama. Međutim, odnos zagrebačkog gradonačelnika prema klimatskim promjenama te njegov novootkriveni ekološki diskurs, dr. Domazet smatra promašenim.

Tomislav Kristo / CROPIX

"To je strašno što on radi. Veliki troškovi zbrinjavanja opsada se fingiranju. Recentniji događaji pokazali su nam da se otpad uopće ne zbrinjava već stoji na jednom mjestu, a oko 40% zagrebačke plastike spaljuje se u Laktašima i zagađuje zrak u BiH koja nije tako daleko od Hrvatske. Informacije koje oko otpada plasiraju vlastodršci su krive, a to je ozbiljan problem jer 30% emisija našeg CO2 dolazi iz neadekvatnog zbrinjavanja otpada", otkriva nam dr. Domazet koji je veliki zagovaratelj teorije odrasta koja podrazumijeva filozofsku promjenu dosadašnje ljudske kulture i postupni prelazak ne ekološki prihvatljiviju i pravedniju raspodjelu resursa.

"Ekonomski rast danas je odgovor na sve, a takav pristup zapravo je direktno odgovoran za situaciju s klimom u kojoj se sada nalazimo. Odrast podrazumijeva odrastanje i prestanak mjesečarenja prema litici što je stanje u kojem se trenutno nalazimo. Velika promjena neminovno dolazi i potrebna je prilagodba" smatra on te navodi neke primjere kako svaki pojedinac može učiniti pozitivnu promjenu, čak i bez suviše truda i odricanja. Odlazak na posao biciklom, na primjer jedna je od njih.

"Neprestano se sugerira da se ništa ne može napraviti što nije sasvim točno. Hrvatska mora još ograničiti svoje emisije CO2, reinvestirati u klimatski otpornu infrastrukturu, razvijati alternativne vrste prometa koje ne pogone fosilna goriva (npr. željeznicu) te poticati otpornu poljoprivrednu proizvodnju i male proizvođače. Kulturološki odnos prema seljaku mora se izmijeniti i moramo seljaka prestati promatrati s visoka kao do sad. Također, građane treba educirati da proizvode hranu za vlastite potrebe", savjetuje znanstvenik neka praktična rješenja gorućeg svjetskog problema.

Hrvatska

znanost

globalno zatopljenje

klimatske pro

Podijeli članak

newsletter

Prijavite se na Newsletter