DAN SJEĆANJA NA HOLOKAUST

Sustavno istrebljenje jednog naroda u najjezivijim "tvornicama smrti" kakve je svijet dotad i kasnije vidio


Tomislav Kukec
27.01.2018.14:00
Sustavno istrebljenje jednog naroda u najjezivijim "tvornicama smrti" kakve je svijet dotad i kasnije vidio
History.com

sažeto

27. siječnja je Međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta, jer je na taj datum 1945. prodorom sovjetskih trupa spašeno sedam i pol tisuća zatvorenika iz zloglasnog Auschwitza


Tomislav Kukec
27.01.2018.14:00

Međunarodni je dan sjećanja na Holokaust, jedan od najvećih zločina u povijesti čovječanstva, u kojem su živote izgubili milijuni europskih Židova. 

Iako se progon Židova danas vezuje ponajviše uz Drugi svjetski rat 1941.-1945., stručnjaci se slažu kako je Holokaust počeo mnogo ranije, a najlogičnije bi njegov početak bilo vezati uz 1935. i donošenje tzv. Nurnberških zakona kojima su Židovima u Njemačkoj ukinuta sva građanska i ljudska prava. 

Nehumani uvjeti

Procjene broja žrtava u desetogodišnjem genocidu i dalje variraju, no povjesničari se uglavnom slažu kako je riječ o pet do šest milijuna žrtava nacističkog režima. Radilo se o sustavnom istrebljenju jednog naroda u najjezivijim "tvornicama smrti" kakve je svijet dotad i kasnije vidio. Židovi su masovno odvođeni u koncentracijske logore diljem okupirane Europe, gdje su bili podvrgnuti izgladnjivanju, prisilnom radu, torturi, životu u krajnje nehumanim uvjetima i naposljetku bolnoj smrti. 

NationalWWIIMuseum

Židovi koji još nisu bili odvedeni u nacističke koncentracijske logore i živjeli su u gradovima okupirane Europe nisu nailazili na ništa bolji tretman.

Kako bi se odmah znalo tko su i što su, na ramenu su morali nositi žute zvijezde, a istom oznakom bile su im obilježene i kuće.

To je, pojednostavljeno, omogućilo svakom nežidovu da ih na bilo koji način muči i ponižava. Židovi su se morali skrivati, a iako su ih stotine tisuća pobjegle iz zemalja zahvaćenih nacizmom, milijuni nisu mogli nikuda. 

'Konačno rješenje'

U sklopu "Konačnog rješenja" Hitlerov režim stvorio je upravo jezive metode sustavnog ubijanja Židova, ali i drugih rasa koje nisu bile "po volji" Arijevcima, poput Roma. U centrima smrti završavali su i homoseksualci te invalidi. Stotine tisuća ljudi ubijeno je u plinskim komorama, a njihova su tijela kremirana kako bi im se zatro svaki trag da su ikada postojali. Bio je to pokušaj uništenja cijele jedne populacije - genocid. 

History.com

Najveći i najpoznatiji logori bili su Auschwitz-Birkenau, Belzec, Buchenwald, Dachau, Majdanek, Treblinka, no diljem Europe djelovali su još brojni manji sabirni centri u kojima su tisuće patile. Pošteđeni nisu bili ni žene niti djeca.

Osim same ideje ubijanja nekoga isključivo radi vjerske i nacionalne pripadnosti, danas s posebnom jezom gledamo na upravo neljudsku učlinkovitost kakvu su u svojim zločinima pokazivali nacistički logori i njihovi upravitelji. U nekim od logora vodila se precizna računica koliko je Židov "potrošio" svojom siromašnom ishranom i troškovima ubijanja i spaljivanja, te kako maksimalno izvući profit od njegovih vrijednosti, pa čak i zlatnih zuba i proteza. 

Reuters

Holokaust u NDH

Nerijetko se zaboravlja kako je u Holokaustu sudjelovala i zločinačka Nezavisna Država Hrvatska, pod vodstvom Ante Pavelića, koja je u to vrijeme bila država-poltron nacističkom Trećem Reichu. I u NDH su doneseni tzv. židovski zakoni koji su omogućavali uhićenja, deportacije i masovne egzekucije Židova i Roma, ali i Srba pa čak i Hrvataka koji se nisu slagali sa zločinačkim režimom. Najveći logor smrti na teritoriju današnje Hrvatske bio je zloglasni Jasenovac koji je nedugo nakon donošenja Nurnberških zakona usvojio praksu njemačkih nacističkih logora i vrlo brzo postao iznimno "učinkovit" u likvidacijama tisuća nedužnih.

Radio Gornji Grad

Ukupan broj žrtava NDH danas je uzrok brojnih prijepora, no konzervativne procjene kažu kako je živote izgubilo više od 300 tisuća ljudi. NDH je svoju surovost demonstrirala prema Židovima, ali ponajviše prema Srbima kojih je, prema nekim procjenama, u NDH stradalo više od 250 do 300 tisuća. 

Neki logori nastavili djelovati

Najmračnije poglavlje u suvremenoj svjetskoj povijesti dokinule su antifašističke snage, odnosno Saveznici, pobjedom u Drugom svjetskom ratu 1945. Iako je većina logora raspuštena, a tisuće izgladnjelih, bolesnih i izmučenih zatvorenika spašeno, neki su logori nastavili djelovati, no ovaj puta kao sabirni centri za političke neistomišljenike, a ne Židove. 

Od 1996. u Njemačkoj, a 2005. i u cijelom svijetu, 27. siječnja je Međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta, jer je na taj datum 1945. prodorom sovjetskih trupa spašeno sedam i pol tisuća zatvorenika iz zloglasnog Auschwitza. 

nacizam

zločin

Drugi svjetski rat

holokaust

Adolf Hitler

NDH

Židovi

Ante Pavelić

koncentracijski logori

Dan sjećanja

Nacistička Njemačka

Podijeli članak

newsletter

Prijavite se na Newsletter