100 posto reportaža

Saznali smo kako izgleda život djevojaka u odgojnom domu, zašto su preseljene u kuće, a pitali smo je li Slavica Ecclestone zaista bila njihova štićenica


Mia Peretić
01.12.2019.16:00
Saznali smo kako izgleda život djevojaka u odgojnom domu, zašto su preseljene u kuće, a pitali smo je li Slavica Ecclestone zaista bila njihova štićenica
Ranko Suvar / CROPIX

sažeto

Posjetili smo Odgojni dom Bedekovčina, a ravnateljica Tamara Kotarski ispričala nam je kako izgleda život djevojaka koje su tamo smještene


Mia Peretić
01.12.2019.16:00

Na četrdeset minuta vožnje od Zagreba nalazi se prekrasan dvorac Gornja Bedekovčina. Smješten na uzvisini u mjestu Bedekovčina, ovo barokno zdanje davne 1750. godina izgradila je jedna od najstarijih zagorskih plemićkih obitelji Bedeković od Komora, a danas se smatra jednim od najljepših zagorskih dvoraca. Zanimljivo je, stoga, da je njegova namjena tijekom 20. stoljeća iz plemenitaške i postala plemenita.

Ranko Suvar / CROPIX

Naime, od 1945. godine stavljen je u funkciju Odgojnog zavoda za žensku mladež, a u prvom desetljeću njegova postojanja, rad se smatrao najjačim odgojnim sredstvom, stoga se tamo obrađivao vrt, uzgajale su se svinje, a za prijevoz se koristio konj Zekan.

Danas više nema svinja, nema ni Zekana, a Odgojni dom Bedekovčina prošao je brojne transformacije. Njegova je konstanta što je bio jedina ustanova socijalne skrbi u Republici Hrvatskoj za smještaj isključivo ženske populacije s problemima u ponašanju, te se 'isprofilirao' za tretman 'složenijih slučajeva', a što podrazumijeva smještaj i tretman korisnica kod kojih problemi u ponašanju traju već duže vrijeme, složeniji su i intenzivniji te visoko rizični, uvjetovani strukturom ponašanja i ličnosti, te bitno narušenim odnosima u užoj i/ili široj socijalnoj sredini.

Ranko Suvar / CROPIX

Zanimljiva crtica iz prošlosti: Je li u njemu tinejdžerske godine provela i Slavica Ecclestone?

Unatoč tome, kaže nam ravnateljica Odgojnog doma Bedekovčina, javnost za njih čuje u rijetkim prilikama.

"Nismo zanimljivi jer nismo dječji dom, oni su javnosti interesantni kao takvi jer zbrinjavaju djecu bez odgovarajuće roditeljske skrbi. A zapravo svi zbrinjavamo djecu bez odgovarajuće roditeljske skrbi koja imaju određene poteškoće. Nemamo niti jedno dijete koje prije dolaska u naš dom nije bilo prethodno obuhvaćeno nekim od oblika skrbi."

Kada smo već kod povijesti doma, zanimljiva je crtica koju jednostavno nismo mogli preskočiti. Naime, radi se o priči da je u njemu, u vremenu prije punoljetnosti, boravila i Slavica Radić, uglavnom poznatija kao Slavica Ecclestone, bivša supruga bogatog britanskog biznismena i jednog od vodećih ljudi Formule 1 Bernie Ecclestonea.

"Ne smijem govoriti o imenima i prezimenima naših korisnica", rekla je ravnateljica Tamara Kotarski i tu svaka priča o tome staje jer, kako kaže, u Bedekovčini se posebno vodi briga o zaštiti identiteta njihovih korisnica.

'Zadnje što nam treba je da se djevojke na neki način obilježava'

Povezano je to sa stigmom koja se još davnih dana stvorila oko štićenica doma, potencirana određenim događajima iz prošlosti. Prije gotovo deset godina neke su štićenice izašle u javnost sa svjedočanstvima o zlostavljanju.

"Jako se trudimo da naša djeca budu prikazana u pozitivnom svijetlu jer zadnje što nam treba je da ih se na neki način obilježava 'Ti si ovakav, ti si onakav', jer to ne pomaže tretmanu. Naravno da mi s njima radimo na tome da usvoje što je u redu, a što nije, no to bi trebao biti dio njihovog tretmana, a ne prezentiranja u medijima ili u nekoj drugoj instituciji, primjerice, obrazovnoj".

Ranko Suvar / CROPIX

'Mi djelujemo u maloj sredini, točno se znalo koja je djevojka iz odgojnog doma, bez obzira kakva ona bila'

S nepravedno stvorenom slikom o štićenicama doma nekada su imali velikih problema. Na posljetku, ipak se radi o manjoj sredini u kojoj rijetko što može proći neprimijećeno.

"Dom je ovdje više od 70 godina, radi se o ženskoj populaciji koja je znala imati određena ispadna ponašanja koja su u manjini, no ako smo imali i samo jedno, okolina nekako podrazumijeva da se sve tako ponašaju. No i na takve stvari ne treba upirati prstom već ići dalje, te raditi na tome da se to više ne ponovi. Mi djelujemo u jednoj maloj sredini pa se u zajednici i školi točno znalo koja je djevojka iz odgojnog doma, bez obzira na to kakva je ona bila", iskreno će ravnateljica Kotarski. Nisu im, kaže, upućivane neke strašne i pogrdne riječi, no odnos prema njima je automatski bio drugačiji u smislu 'Ti si dijete iz doma'.

"To je bio jedan od razloga zašto smo u procesu deinstitucionalizacije grupu djevojaka preselili u drugu sredinu, u kuću koja se vizualno ne razlikuje od drugih obiteljskih kuća, kako bi se što više uklopili u lokalnu zajednicu na što normalniji način, baš kao što žive i drugi ljudi. Budući da smo se tek nedugo preselili, još se nalazimo u procesu integracije u zajednicu, ali možemo reći da je zajednica to za sad dobro prihvatila".

Na koji način sada funkcionira odgojni dom Bedekovčina? 'Istraživanja su pokazala da je institucionalna skrb zadnje što se djetetu treba dogoditi u životu'

Spomenuta deinstitucionalizacija dio je procesa promjene kroz koji prolazi Odgojni dom Bedekovčina.

"2013. godina Odgojni dom je ušao u proces deinstitucionalizacije što je potkrijepljeno programima na razini države prema smjernicama EU u kojem više pažnje treba posvetiti pružanju alternativne skrbi, umjesto institucionalne. Odgojni dom Bedekovčina danas je zapravo institucija koja više ne pruža institucijski smještaj.

Da pojasnim, deinstitucionalizacija ne podrazumijeva gašenje institucije u smislu da onda više ne postoji, već unapređenje skrbi za djecu kojoj je iz određenih razloga potrebna pomoć izvan roditeljskog doma od 0-24. Dakle, mi pružamo uslugu organiziranog stanovanja uz sveobuhvatnu podršku umjesto institucionalne usluge smještaja kakva se nekada pružala.

Istraživanja su pokazala da je institucionalna skrb zadnje što se djetetu treba dogoditi u životu.

Razlika je velika jer se alternativna skrb nalazi u prirodnom okruženju u zajednici, dakle korisnici žive u kući koja se ne razlikuje od kuće koju imate vi, mi i ostale obitelji, a tretman se bazira na najosnovnijim potrebama djeteta koje bi ono trebalo dobiti u obitelji i svim aktivnostima koje bi dijete trebalo prolaziti i naučiti u obitelji kao što su kuhanje ili spremanje - to je aktivni tretman. Više nema čistačice ili kuharice, već je tamo odgajatelj koji je zapravo zamjenski roditelj koji u kući radi s djetetom sve ono što bi radio i s vlastitim", objašnjava nam ravnateljica.

Ranko Suvar / CROPIX

Odgojni dom Bedekovčina smještavao je najrizičniju populaciju djevojaka s područja Hrvatske

U procesu deinstitucionalizacije također su intenzivno počeli s otvaranjem poludnevnih boravaka u školama, pružanjem usluge savjetovanja i pomaganja obitelji na nivou Krapinsko - zagorske županije, a istovremeno su nastavili pružati smještaj djevojkama s problemima u ponašanju.

"Dugo godina se bavimo djevojkama s problemima u ponašanju i na neki način smo se specijalizirali za to područje. Odgojni dom Bedekovčina smještao je najrizičniju populaciju djevojaka s područja RH", kaže nam sugovornica i pojašnjava o kakvim se problemima točno radi.

"Iskazivale su puno veće probleme od djevojaka smještenih u nekom drugom domu. Smještavali smo djevojke koje su prethodno prošle više tretmana koji nisu pomogli jer su one i dalje intenzivno ispoljavale probleme u ponašanju. Primjerice, probleme sa zakonom, duže vrijeme su bile izvan sustava obrazovanja jer su odbijale ići u školu, problem s autoritetima, konzumiranje sredstava ovisnosti i kasni noćni izlasci. One koje su bile u nekim drugim institucijama su se intenzivno sukobljavale s drugim korisnicima", kaže nam ravnateljica.

Alternativna skrb omogućila im je da svoj život, umjesto u klasičnoj instituciji, nastave u kućama. Djevojke su to, povjerava nam ravnateljica Kotarski, primile zaista dobro.

"Mi smo u samom startu imali probleme sa stigmom jer kada bi djevojke čule da idu u Odgojni dom Bedekovčina vladao je stav 'Tamo su ti najgore djevojke' i tome slično. Sada kada smo imali prijem jedne nove djevojke, više nije bilo 'Idem u Bedekovčinu', već 'Idem u kuću' i automatski je to bilo puno drugačije. U rujnu ove godine smo sve postojeće korisnice preselili u kuću". Kako bi nam dočarala njihovu reakciju, ispričala nam je jednu anegdotu:

"Kada su došle, a naravno sve je to novo, pitala sam ih jesu li se smjestile i je li sve OK. Također, pitala sam ih i mogu li srušiti ranije smještajne jedinice. Rekle su mi: 'Da, samo vi to rušite".

Ranko Suvar / CROPIX

Trenutno imaju dvije kuće: U svima su djeca bez odgovarajuće roditeljske skrbi, s time da su u jednoj manji uzrasti, a u drugoj pet djevojaka srednjoškolskog uzrasta

Tamara Kotarski nam kaže da trenutno imaju dvije kuće koje se nalaze u okolnim mjestima. Objašnjava nam, budući da proces deinstitucionalizacije između ostalog podrazumijeva socijalno planiranje razvoja socijalnih usluga na području njihove županije, svaki dom bi se prioritetno, ako želi pružati alternativnu skrb, trebao orijentirati na pružanje socijalnih usluga koje nedostaju u zajednici.

"Kada smo radili socijalno planiranje ispostavilo se da nema usluge koja bi se pružala djeci iz naše županije kojoj je iz određenog razloga potrebna skrb od 0-24 izvan njihove obitelji. Zato smo oformili organizirano stanovanje za djecu od 6 do 14 godina prioritetno za područje naše županije.

"Trenutno imamo četvero djece bez odgovarajuće roditeljske skrbi, a što se djevojaka s problemima u ponašanju tiče, imamo ih ukupno pet. Djevojke s problemima u ponašanju su u jednoj kući, a djeca bez odgovarajuće roditeljske skrbi su u drugoj, iako je meni korištenje takve terminologije neprihvatljivo zbog stigmatizirajućih posljedica. Mi stručno možemo govoriti o visokom ili niskom riziku djece jer se i u jednom i u drugom slučaju radi o djeci bez odgovarajuće roditeljske skrbi".

U kući u kojoj prioritetno žive djeca iz Krapinsko - zagorske županije smješteni su djevojke i dečki osnovnoškolskog uzrasta, a u drugoj se nalaze djevojke od 14-17, 18 godina koje tamo mogu ostati do navršene 21 godine života.

"Ono što nam je bitno kada na razmatranju imamo prijem djevojke u alternativnu skrb jest da djevojka može biti samostalna u obavljanju poslova. Stoga ne možemo primati djecu s težim psihičkim teškoćama".

Kako u praksi izgleda život u kući? 'Cilj je da što više nalikuje standardnom obiteljskom životu'

Ravnateljica Kotarski nam opisuje kako u praksi izgleda život u kući. Glavni cilj je da bude što sličniji klasičnom obiteljskom životu.

"Sve djevojke uključene su u obrazovni proces, s time da obrazovanje nije prioritet kada dođu na smještaj. Nekada je potrebno napraviti duži proces prilagodbe zato što mijenjaju sredinu, pa smještaj u novu sredinu i uključenje novu školu zna biti jako veliki stres za njih. Stoga procjenjujemo kada ćemo to napraviti, no trenutno su sve djevojke uključene u školovanje, sve su srednjoškolke koje pohađaju obližnje škole u Zaboku i Bedekovčini, a putuju koristeći javni prijevoz.

Kada su u kući imaju životni ritam koji uključuje buđenje, redovitu prehranu, samostalno kuhaju, s odgajateljima pripremaju sve obroke, brinu se o zaduženjima što se tiče čistoće, pranja rublja. Rade se i tretmanske i terapijske aktivnosti koje se odnose na specifičan problem određene djevojke. Također imamo aktivnosti specifične za našu zajednicu. Kroz djelovanje naše Učeničko-domske zadruge Sova imamo radne aktivnosti koje vodi naš radni terapeut, voditelj zadruge Sova i izrađuju se, primjerice, torbe za kupovinu".

Djevojke imaju i kućna pravila koja se u novoj skrbi stvaraju zajedno s njima. Mogu izlaziti u mjesto, mogu ići kući na vikende ako je obiteljska situacija u redu, idu na izlete i sve ostalo što roditelji inače rade sa svojom djecom. Trenutno bjegova nema, dok ih je prije znalo biti puno, kaže nam ravnateljica.

"Bude ponašanja koja nisu u redu, no na zajedničkim sastancima pokušavamo doprijeti do djevojke da sama shvati što je napravila, a da nije korektno, te da sama shvati kako postupiti ispravno.

"Kada dođe do neprihvatljivog ponašanja najvažnije je kod djevojke izazvati unutarnju svijest da to nije bilo u redu".

Odgojni dom Bedekovčina

'Pružanje skrbi u kući je teže, no učinak je puno bolji: 'Moraju osjetiti kako izgleda jedan obiteljski život jer se nadamo da će jednog dana zasnovati i vlastitu obitelj'

U tretmanu djece sve ima svoju ulogu, i prostor i lokalna zajednica, na sve se treba misliti, posebno kada se radi o djeci s većim rizikom. Ništa ne treba ostaviti slučaju, treba biti jako dobro povezan s obrazovnim instituacijama, određenim institucijama u zajednici i raditi širu suradnju da bi tretman uspio.

To je puno lakše kod organiziranog stanovanja koje je integrirano u lokalnu zajednicu nego u instituciji, kaže nam Kotarski i dodaje kako je u inozemstvu ranije imala prilike vidjeti kako izgleda alternativna skrb, no tek kada su taj oblik počeli provoditi i sami, vidjela je koliko je institucija stresnija i koliko ima veći pritisak na dijete.

"Vi dođete u jednu zgradu s puno osoblja, puno djece na jednom mjestu i tu treba stvarati dobre odnose što je jako teško jer tu postoji tisuću interakcija koje morate imati pod kontrolom".

Također, kaže da je puno stvari u institucijama neprirodno, primjerice, djevojke od 14 ili 15 godina idu na obroke kada bi ih u toj dobi već trebale znati spremati same. Čitavu prošlu školsku godinu su zato radili pripremu kako bi ih čim bolje pripremili za ono što ih čeka.

"Pružanje skrbi u jednoj kući je puno teže, vi kao odgajatelj - zamjenski roditelj morate biti angažirani u apsolutno svemu. U instituciji imate podijeljen posao, a djevojka mora vidjeti da, ako se nešto dogodi, kasnit će i ručak, kao i u normalnoj kući. Moraju osjetiti kako izgleda jedan obiteljski život jer se nadamo da će jednog dana zasnovati svoju obitelj, te da će svojoj djeci znati pružiti obiteljski život, a to u instituciji ne mogu naučiti".

Dugoročno je učinak u alternativnoj skrbi puno bolji, kaže nam ravnateljica. Ove podatke temelji na istraživanjima iz zapadnoeuropskih zemalja. Naglašava, djeca koja su izašla iz tog oblika skrbi mnogo su snalažljivija, puno ih je izašlo iz sustava socijalne skrbi, te se u daleko manjoj mjeri nastavlja lanac 'smjestite dijete u instituciju, nakon čega i njegovo dijete završi u instituciji'. Odgajatelj je s djecom od 0-24, a to su odgajatelji koji su se, bez obzira na sve, poslu posvetili onako kako su osjećali da je najbolje za djecu.

"Njima nije problem raditi smjenski noć-dan, dok se u instituciji to drugačije radilo. Dugogodišnjim radom u instituciji smo osjetili da ne možemo ostvariti kvalitetan odnos s djetetom".

Odgojni dom Bedekovčina

'Od djeteta nikada ne smijete odustati'

Cilj ovakve alternativne skrbi i tretmana je, kaže nam ravnateljica, da djevojke promijene čitav svoj dosadašnji ritam života, način promišljanja te da planiraju budućnost.

"U tu svrhu preko EU projekta iduće godine kupujemo stan gdje ćemo i nakon njihovog tretmana omogućiti da imaju povremenu podršku, da se zaposle ili školuju dalje. One tako imaju gdje biti i nakon punoljetnosti, posebno ako imaju obiteljsku situaciju u kojoj povratak kući nije najbolje rješenje".

Djevojke s kojima rade većinom završavaju srednju školu, a pokušavaju ih usmjeriti u ona zanimanja prema kojima imaju afiniteta. Kada to završe, imaju veliku volju raditi u struci. S obzirom na njihovu skrb prije institucije ili alternativne skrbi, pojašnjava, teško možete očekivati od djeteta s velikim obrazovnim deficitima da će studirati.

"Od djeteta nikada ne smijete odustati, promjena identiteta se dogodi kada oni odu van i kada vidimo da bez nas mogu samostalno funkcionirati u zajednici. Djeca vide i naš trud da budu u što prirodnijem okruženju, što u njima stvara veću volju i trud za promjenom koju želimo postići".

Dio tretmana je i što kvalitetniji odnos s roditeljima ili širom obitelji."Ima svakakvih slučajeva, od toga da su im roditelji jako bolesni pa ne mogu živjeti s njima, do toga da su i prije bile u nekom od oblika skrbi i nemaju kontakte s roditeljima. Najbitnije je reći da ako ima obiteljskog kapaciteta, jako nam je važno da i to bude dio tretmana jer povezanost s obitelji i stvaranje socijalne mreže važna je stavka u životu svakog čovjeka".

Odgojni dom Bedekovčina

'Naš rad je borba, nekad imam osjećaj da smo nevidljivi s obzirom na to koliko smo promjena napravili'

Tamara Kotarski se ne žali, no točno je reći da je njihov posao težak i odgovoran. Njihov je rad borba.

"Borba za ono što mislim da smo trebali puno prije napraviti. Ovo je proces koji traje od 2013. godine, država nema novaca za izgradnju kuće pa smo ušli u EU projekte bez ijednog dodatnog radnika u Domu, izgaramo od administracije i posla, borbe s različitim aktivnostima unutar projekta, a ta sporost čitavog sustava za promjenama nam je veliki problem. Nekad imam osjećaj da smo nevidljivi s obzirom na to koliko smo promjena napravili, da se ne trude tu promjenu prikazati da je dobra i da bi polako trebalo što više ovakvih inicijativa i tretmana za djecu u Hrvatskoj".

Pomoglo bi im, kaže ravnateljica, da se počnu gledati rezultati, te da se na razini Hrvatske novac prikuplja za svu djecu.

"Mi se jako borimo s financijama, imamo EU projekte, no trebalo bi nam novaca za uređenje prostora, htjeli bismo napraviti poludnevni boravak za srednjoškolce i opremiti ga potrebnom opremom. Najviše nam fali financija da sve svoje ideje pokrenemo i napravimo svaku uslugu po mjeri djeteta".

Ranko Suvar / CROPIX

'Djevojke se javljaju i kada odu iz Bedekovčine, nerijetko kažu: 'Sad mi je jasno što ste nam govoril'. To nas drži'

Zanimalo nas je i kakav odnos imaju s bivšim štćenicama. Ravnateljica nam kaže da se javljaju, neke su se udale i zaposlile.

"Ne javljaju se odmah nego nakon par godina, a nerijetko nam kažu 'Sad mi je jasno što ste nam govorili'. Naše djevojke se ne razlikuju od opće populacije. I u općoj populaciji imate djevojke koje imaju lošu obiteljsku situaciju, no zbog nekih okolnosti ne završe u instituciji. Imamo puno pozitivnih primjera, nazovu nas i neke imaju jako lijep osjećaj za postojeće korisnice, jedna bivša korisnica svake godine našoj korisnici pokloni nešto za Božić. Uvijek kada dođu u posjetu nečime razvesele štićenice koje su još s nama. To nas i drži", zaključuje ravnateljica Tamara Kotarski.

kuća

odgoj

terapija

djevojke

zajednica

Odgojni dom

Bedekovčina

alternativna skrb

Podijeli članak

newsletter

Prijavite se na Newsletter