Serijal mafija: trgovina organima

'Rekli su mi da skalpelom posjećem mladića od grkljana do početka rebara i pripremim operaciju. Bio je još živ'


Mia Mitrović
04.08.2019.19:00
'Rekli su mi da skalpelom posjećem mladića od grkljana do početka rebara i pripremim operaciju. Bio je još živ'
iStock (ilustracija)

sažeto

Ilegalna trgovina organima je unosan posao koji godišnje donosi zaradu i do 1,5 milijardi eura, a ovaj podatak se odnosi samo na trgovinu 5 najtraženijih organa


Mia Mitrović
04.08.2019.19:00

Zdravlje je danas jedan od najvećih biznisa na svijetu, a milijuni ljudi nalaze se na listama čekanja za transplataciju organa. Kako ponuda ne prati potražnju, svježi organi nabavljaju se na crnom tržištu i uvoze iz siromašnih zemalja u kojima ljudi prodaju svoje organe za koricu kruha i tako najčešće odlaze u sigurnu smrt. 

Posljedice ilegalne trgovine organima ostavljaju trag na pojedincima, ali i zajednicama širom svijeta, a o tom se biznisu, kao i o njegovim razmjerima zna jako malo. 

Zarada na patnji i smrti

I primatelj i donor organa u nezavidnom su položaju: primatelj je često suočen sa sigurnom smrću ako ne dobije organ, a donor želi pobjeći od dugova ili siromaštva. Iako obje grupe krše zakon, ni jedna ne odražava sliku tipičnog kriminalca. Tu ulogu zauzimaju posrednici, koji oslikavaju “čovjekovu nehumanost prema čovjeku” nastojeći zaraditi na patnji drugih. U trgovinu organima uključene su mnoge mafijaške organizacije diljem svijeta. 

Najtraženiji organi su bubrezi i jetra. Za razliku od bubrega, jetra je vitalni organ pa za donatora to znači sigurnu smrt. Prema podaciam kojima raspolaže UN, trgovina se odvija u tri kategorije. 

U prvoj je kriminalna trgovina, u kojoj preprodavači varaju ili prisile svoje žrtve da se odreknu organa. U drugoj oni daju svoj formalan pristanak, ali su prevareni jer nisu plaćeni ili im je plaćeno iznimno malo, dok se u trećoj nalazi ranjiva skupina, poput imigranta, jeftine radne snage, beskućnika ili neobrazovanih kojima se organi uzimaju nasilno, uz prijetnju ili čak i bez njihovog prethodnog znanja - uz otmicu i uspavljivanje.

Ilegalna trgovina organima je unosan posao koji godišnje donosi zaradu i do 1,5 milijardi eura, navodi se u novom izvještaju američke agencije “Global Financial Integrity”. No, ta procjena odnosi se samo na ilegalnu prodaju pet najprodavanijih organa: bubrega, jetri, srca, pluća i gušterače. Presađuju se i rožnjače, krvne žile, kosti, tanko crijevo, koža...

Veliki biznis

Prema procjeni te agencije, prošle je godine ilegalno transplantirano 8.000 bubrega, 2.600 jetri, 654 srca, 469 pluća, 233 gušterače. A kolike su cijene organa? Od 45.500 do 91.000 eura se plaća bubreg, jetra od 91.000 do 132.000 eura, srce od 118.000 do 265.000 eura, pluća od 136.000 do 273.000 eura, a gušterača od 100.200 do 127.500 eura.

Osoba koja prodaje organ najmanje zarađuje, a najviše inkasiraju liječnici i klinike koje izvode takve operacije.

Na primjer, pacijent iz Izraela je išao u Južnu Afriku na operaciju bubrega koji je nabavljen u Brazilu od zdravog donora koji se odrekao jednog organa. Operaciju je platio 110.000 eura. Donor je dobio oko 5.400 eura. Za toliko bubreg prodaju i državljani Rumunjske, članice EU-a. Donori iz afričkih zemalja svoje organe prodaju još jeftinije. 

Zanimljiv je slučaj Kanađanina koji je došao na Kosovo na transplantaciju bubrega koji je dopremljen iz Moldavije. Kanađanin je zahvat platio 109.000 eura, a samo 10.900 eura otišlo je donoru organa. Ostatak su podijelili su liječnici i medicinska ustanova iz Kosova u kojoj je to izvedeno. Inače, bubrege najjeftinije prodaju Kinezi – za 4.500 eura, Egipćani za 1.800 eura i zdravi građani Nepala – za samo 180 eura.

Nasilno vađenje

Na Kosovu se, kako je utvrdilo i Vijeće Europe, tijekom rata sa Srbima izvodile operacije na crno i krali organi. Međutim, nitko nije pretpostavio da se to odvija i danas, ali slučaj Kanađanina o kojem govori američka agencija navodi na zaključak da je tako. Na sudu u Srbiji svjedočio je jedan pripadnik kosovske vojske kao zaštićeni svjedok, piše Srbija Danas. 

FOTO:Danijel Soldo

"Obuke za medicinske intervencije obavljale su se na sjeveru Albanije. Počeli smo obuku kada je liječnik, sada poznat u svijetu i na Kosovu, pokazivao kako se radi transplantacija, kako se vadi srce iz tijela i kako se ono vakuumira u jednu plastičnu kutiju, zatim kako treba staviti neka ulja i medicinske tekućine", rekao je svjedok i detaljno opisao primer vađenja organa zarobljeniku starom 19 ili 20 godina.

"Primijetio sam da on nije vojnik Oslobodilačke vojske Kosova (OVK) i, naravno, nisam imao pravo bilo što pitati. Bio sam mlad, a tu je bilo nadređenih. Dva vojnika koja su ga dovela skinula su mu poveze. Uhvatili su ga i stavili na klupu, a zatim zvali drugu dvojicu da mu drže noge da se ne bi micao", rekao je svjedok i dodao da je mladiću liječnik koji ga je obučavao pokidao majicu.

"Zatim je jedan od liječnika donio crnu torbu. To je bilo nešto novo za mene. Iz nje je izvadio neku opremu koja je bila zamotana. Tu sam prvi put video skalpel, noževe i sredstva za operacije. Dali su mi skalpel. Pripala mi je muka. Kao ružan san, noćna mora beskrajna. I sada se sjećam toga. Rekao mi je da napravim rez jednom ravnom linijom, da posječem tog mladića od početka grkljana do kraja rebara. Nakon što smo očistili taj deo tela, rečeno mi je: “Počinji, nemamo puno vremena.” Osoba koju smo rezali nije bio Albanac", rekao je svjedok u tužilaštvu Srbije, a njegovo svjedočenje je prikazano i na RTS-u.

Legalno u Iranu

Ali, ima jedna država u svijetu u kojoj je prodaja organa legalna, a to je Iran. Naime, prema podacima Hrvatske donorske mreže, Iran ima razvijen sistem kupovine organa od živih donora, a manjim djelom se dobiva od umrlih.

To je jedina zemlja u svetu koja dopušta izvjesni stupanj otvorene kupoprodaje organa. Tim obrascem u potpunosti je, već od 2000. godine, riješeno pitanje prikupljanja organa za presađivanje, do te mjere da liste čekanja uopće nema. Ovo stanje traje i danas u zemlji sa 72 milijuna stanovnika. Kupoprodaja se odvija samo za iranske državljane. Za strance to dolazi u obzir samo ako su i donor i primalac iste nacionalnosti.

iStock

Samo 10-15 posto presađenih organa dobiva se od umrlih donora. Vrlo se teško dolazi do takvih organa iz religijskih razloga, koji upućuju na to da mrtvo tijelo pripada Bogu. Osim toga, u islamu ne postoji opća hijerarhijska struktura kroz koju bi se postavio sistem prikupljanja organa od umrlih donora, pa pojedinačne religijske vođe u plemenskom i feudalnom uređenju autonomno odlučuju o tome. Nema dovoljno povjerenja ni u moždanu smrt.

Donor u Iranu dobiva oko 3.600 eura, ovisno o starosti. Primalac uplaćuje veći deo svote, a humanitarne organizacije novčano pomažu siromašne bolesnike. Država takvu transakciju odobrava novčanom naknadom od oko jedne trećine, kao i zdravstvenom podrškom donoru za nekoliko sljedećih godina. Pokriva i troškove skupog transplantacijskog postupka. Tako se u Iranu presadi oko 2.000 bubrega godišnje, i to se obavlja jedino u državnim klinikama, navodi hrvatska donorska mreža.

kriminal

trgovina organima

Podijeli članak

newsletter

Prijavite se na Newsletter