Hoće li se tome stati na kraj?

Radna mjesta mogu uništiti zdravlje i izazvati smrt, kako su loše prakse poslodavaca postale opterećenje za zdravstvo


Valerija Bebek
06.05.2018.21:20
Radna mjesta mogu uništiti zdravlje i izazvati smrt, kako su loše prakse poslodavaca postale opterećenje za zdravstvo
Profimedia

sažeto

Stres na radnom mjestu postao je peti najveći uzrok smrti


Valerija Bebek
06.05.2018.21:20

Profesor sa Sveučilišta Stanford tvrdi da moderno radno okruženje može ugroziti zdravlje pa čak i živote preopterećenih radnika. Jeffrey Pfeffer spominje da je analiza tristotinjak istraživanja pokazala kako su štetne prakse na radnom mjestu loše za mortalitet i gotovo sigurno vode u bolesti.

U loše prakse na radnom mjestu spada: dugo radno vrijeme, odnosno mnogo prekovremenih sati, nemogućnost usklađivanja obiteljskog i radnog života, ekonomska nesigurnost koja proizlazi iz gubitka posla, nepredvidljivo radno vrijeme koje nije moguće unaprijed isplanirati, nedostatak kontrole u poslu - iako je profesor u SAD-u, sve ove loše prakse, na žalost poznate su i mnogim stanovnicima Hrvatske.

"Radno mjesto ljude tjera u bolest, čak ih i ubija i ljudima bi trebalo biti stalo. S poskupljenjem cijena zdravstvenog osiguranja diljem svijeta, radno mjesto je postalo važan javni zdravstveni problem. Prema Mayo klinici poslovođa je bitniji za vaše zdravlje nego obiteljski liječnik", napisao je profesor Pfeffer za BBC.

Sve ove tvrdnje stručnjak sa Stanforda potkrijepio je brojkama. Svjetski ekonomski forum procjenjuje kako tri četvrtine svih troškova za zdravstvenu zaštitu u svijetu odlazi na kronične i nezarazne bolesti, koje su zaslužne za 63 posto svih smrti.

Radno mjesto kao peti najčešći uzrok smrti

Kronične bolesti dolaze od stresa i nezdravih ponašanja kao što je pušenje, ispijanje alkohola i uzimanje droga, kao i prejedanje, što sve izaziva stres.

Američka ekonomija zbog stresa na radnom mjestu gubi 300 milijardi dolara godišnje. Procjenjuje se kako svake godine 120.000 ljudi umre zbog štetnih praksa upravljanja. Time radno mjesto postaje peti najveći ubojica, gori od bolesti bubrega i Alzheimera. Ujedinjeno Kraljevstvo objavilo je kako je zbog stresa izazvanog poslom izgubljeno 12.5 milijuna radnih dana u 2016. i 2017. godini.

"Ništa od ovoga nije potrebno, jer radne prakse koje su loše za radnike ne pomažu niti kompaniji. Dugačko radno vrijeme negativno je povezano s produktivnošću i na nacionalnoj i na industrijskoj razini", tvrdi profesor.

Pokušaj štednje otkazima i smanjivanjem plaće najčešće budu kontraproduktivni, jer tako iz tvrtke odu najbolji zaposlenici, koji često imaju dobre kontakte s klijentima. Već desetljećima istraživanja pokazuju da ljudima koji dobiju više kontrole u tome kako će i kada napraviti svoj posao - imaju povećanu motivaciju i zalaganje.

Mnoge kompanije počele su u svoje radne politike uvrštavati dobre radne prakse, među njima su Google, Patagonia i SAS Institut. Zaposlenicima su plaćeni slobodni dani i od njih se očekuje dai ih iskoriste. Menadžeri ne šalju e-mailove i poruke u bilo koje doba dana i noći - ljudi rade, odu kućama kako bi se odmorili i osvježili. Organizacije nude i smještaj kako bi ljudi mogli imati i posao i obiteljski život. Zaposlenike tretiraju kao odrasle osobe koji imaju kontrolu nad onim što i kako rade.

zdravlje

smrt

posao

stres

zdravstvo

Podijeli članak

newsletter

Prijavite se na Newsletter