ispovijest maloljetne nevjeste

'Prodali su me za kokoš, gajbu piva i 100 eura'. Trgovina maloljetnicama zbog sklapanja brakova događa se i u Hrvatskoj, saborski zastupnik tvrdio da se djevojčice prodaju za 15 tisuća kuna


Mia Peretić
12.11.2019.16:00
'Prodali su me za kokoš, gajbu piva i 100 eura'. Trgovina maloljetnicama zbog sklapanja brakova događa se i u Hrvatskoj, saborski zastupnik tvrdio da se djevojčice prodaju za 15 tisuća kuna
istock / ilustracija

sažeto

Prodala ju je vlastita majka, a u prisilnom braku doživjela je pravi pakao


Mia Peretić
12.11.2019.16:00

"Udali su me s nepunih 11 godina, dobili su kokoš, gajbu piva i 100 eura. Od toga su imali koristi možda mjesec dana, a meni je ostao problem za čitav život", priča 18-godišnja Marija, žrtva prisile na maloljetnički brak u Srbiji.

'Majka me prodala, a kada bih pobjegla, uvijek bi me vraćala tim ljudima. Tjerali su me na krađu i prostituciju'

U razgovoru za NOIZZ prisjetila se svoje teške priče kako je završila kao 'dječja nevjesta'. Mlada Romkinja u naručju drži bebu i moli za pomoć, a mnogi misle kako joj je to sestra. Rijetki znaju kako se tek uz pomoć nevladine organizacije Atina, specijalizirane za pružanje podrške žrtvama trgovine ljudima, izvukla iz pakla batina, psihičkog maltretiranja i prostitucije.

"Otac mi je umro kada sam imala 10 godina, od tada je sve krenulo na gore. Majka mi je umrla prije nekoliko godina, a ona me i prodala. Predosjećala sam što će se dogoditi, a noć prije no što sam trebala otići tom muškarcu koji me kupio dobila sam visoku temperaturu, 40 stupnjeva. Dok sam bila mlađa, očekivala sam da će se majka u nekom trenu predomisliti i spasiti me. Ponekad sam uspijevala pobjeći k njoj, no uvijek mi me vratila tim ljudima", prisjeća se djevojka koja je u pet godina 'braka' trpjela psihičko i fizičko zlostavljanje, a bila je prisiljena na krađu i prostituciju.

"Razmišljala sam što će biti sa mnom kada odem s tim čovjekom. Pomislila sam, možda će me ubiti, no to nije najgore za mene. Želio me prodati jednom čovjeku koji je imao striptiz klubove. Ja to nisam htjela pa je prijetio da će me ubiti. Jednom me natjerao da provalim u trgovinu, raskrvarila sam ruku i dok sam bježala krv je curila za mnom. Policija je tijekom noći došla u kuću u kojoj sam živjela, tražili su da im pokažem ruku, no pošto je on stajao kraj mene, pokazala sam neozlijeđenu ruku. U sebi sam se molila da me natjeraju da pokažem i drugu, da me uhite i odvedu od njega, no nisu tražili. Sada kad pričam o tome, teško mi je, no sretna sam što sam ostala živa. Samo znam da to ne bih mogla ponovno proći, radije bih se ubila".

iStock/ilustracija

Spasila se uz pomoć udruge, s obitelji je povremeno u kontaktu, a majci je sve oprostila iako je okretala glavu od nje dok je morala prodavati svoje tijelo

Marija se spasila uz pomoć programa organizacije Atina, danas živi od poljoprivrede i samostalna je.

"Nije mi lako, no uspjela sam završiti osnovnu školu i snalazim se. Danas imam partnera i zadovoljna sam, no nisam mu ništa rekla. Zapalila sam sve dokumente sa suđenja kako ne bi saznao. Teško mi je kada želim s nekime razgovarati, a razumiju me jedino djevojke iz organizacije".

Sa svojom obitelji tek je povremeno u kontaktu. Kako kaže, zove ih, no oni nju ne. Sjeća se i da joj je nedavno jedan od braće rekao da zna muškarca koji traži ženu za udaju, te da bi za to mogla dobiti novac. Odbila je, no nije mogla vjerovati što ju je pitao. Kaže, ni njezine sestre nisu prošle bolje, iako nisu bile prodane.

"Jedna je rodila s 13 godina, rano su pobjegle od majke i morale su se udati kako bi dobile neku zaštitu". Majci je, kaže, sve oprostila, iako joj je priuštila težak život.

"Prije nego je umrla otišla sam je vidjeti u bolnicu. Htjela je da se vidimo, no meni je bilo svejedno, nisam osjećala ništa prema njoj. Otišla sam, sjetila sam se svaki puta kada je prolazila pored mene i okretala glavu dok su me oni ljudi tjerali da se prostituiram. No, oprostila sam joj, neka joj bude lakše, meni ne može".

'Neki Romi u Međimurju kćeri prodaju za 15 tisuća kuna'

Koliko god strašno zvuči, piše Noizz, Marijina priča nije usamljena i događa se u Srbiji u 21. stoljeću. No, kako je u izlaganju rekao saborski zastupnik Branimir Bunjac u svibnju prošle godine, u Hrvatskoj postoji sličan problem romskih djevojčica koje se u Međimurju u dobi od 15 godina prodaju za brak. Nadležne institucije, resorna ministarstva, ali i saborske zastupnike pozvao je da se uključe u kampanju osvješćivanja tog problema.

"Roditelji Roma Bajaša u Međimurju masovno prodaju djevojčice za udaju i to čim navrše 15 godina pa i ranije, iako rijetko dođe do ozakonjenja te veze", rekao je Bunjac u slobodnoj raspravi na početku saborskog zasjedanja. Prosječna cijena za koju se Romkinje prodaju je 15 tisuća kuna, rekao je zastupnik. Slijedom toga puno je maloljetnica majki, mnoge već s 12 godina. Svaka prodana Romkinja, a osobito ona koja je rodila mora, istaknuo je Bunjac, prekinuti školovanje. Neke već s 20-tak godina imaju troje-četvero djece, a začarani krug siromaštva se zatvara.

"Ponekad su navodni ženici stariji i više od 10 godina od djevojčica koje kupuju, a zna se dogoditi i da ih vrate kućama pa ih roditelji ponovno preprodaju", navodio je Bunjac, a prenio Jutarnji list. Zbog svega toga, istaknuo je, sve je češći slučaj djevojčica koje bježe i traže zaštitu u udomiteljskim obiteljima.

"Romskim djevojkama potrebna je naša podrška. Pozivam sve institucije, a osobito Ministarstvo pravosuđa, policije, obrazovanja da se uključe u kampanju osvješćivanja ovog problema", apelirao je Bunjac.

Dragan Matic/CROPIX

15-godišnja djevojčica za nekoliko tisuća eura prodana dvojici državljana RH

Posljednji medijski eksponiran slučaj prodaje maloljetne djevojčice dogodio se 2013. godine kada je vukovarsko-srijemska Policijska uprava podnijela kaznenu prijavu zbog trgovanja ljudima, a protiv treće osobe, 21-godišnjaka, zbog spolne zloupotrebe djeteta mlađeg od 15 godina. Naime, maloljetna državljanka Makedonije bila je predmet trgovine ljudima u ožujku 2013., kada ju je 53-godišnja državljanka Makedonije za nekoliko tisuća eura prodala 45-godišnjaku i 44-godišnjaku, državljanima Republike Hrvatske, koji su je prisilili na brak s 21-godišnjim državljaninom Republike Hrvatske. O cijelom slučaju obaviješten je Centar za socijalnu zaštitu čiji su djelatnici preuzeli skrbništvo nad maloljetnom makedonskom državljankom, navela je policija.

Trgovanje ljudima je ozbiljan problem, a odvija se i u svrhu sklapanja 'dječjih brakova'

Trgovanje ljudima je ozbiljan društveni problem prilikom kojeg dolazi do najgorih oblika kršenja ljudskih prava, kao što su prava na život, sigurnost, privatnost, na slobodu kretanja, i slobodu izbora. Trgovanje ljudima nije izoliran problem niti je problem pojedinih država, on je globalni problem zajednički ekonomski razvijenim i nerazvijenim zemljama. Trgovanje ljudima odvija se i u svrhu sklapanja takozvanih 'dječjih brakova'.

Pixabay

Od početka godine evidentirano dvadesetak žrtava trgovanja ljudima – uglavnom maloljetnih hrvatskih državljanki

U povodu obilježavanja Europskog dana suzbijanja trgovanja ljudima 18. listopada, u organizaciji Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade Republike Hrvatske, 17. listopada 2019. održan je Okrugli stol s temom 'Trgovanje u svrhu seksualnog i radnog iskorištavanja djece i mladih – primjeri iz prakse.'

Uvodne govore održale su Lana Zeković, voditeljica Odjela za komunikacije, partnerstvo i mreže Predstavništva Europske komisije u Republici Hrvatskoj i Bahrija Sejfić, zamjenica ravnatelja Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade Republike Hrvatske.

Sejfić je u uvodnom govoru istaknula da je trgovanje ljudima jedno od najeksplicitnijih oblika kršenja međunarodnih standarda u području ljudskih prava pojedinca. Zbog globalnog karaktera trgovanja ljudima niti jedna država na svijetu nije pošteđena ovog fenomena. U Hrvatskoj i svijetu trgovanje ljudima u svrhu seksualnog i radnog iskorištavanja najčešći su oblici iskorištavanja žrtava.

Istaknula je i da Republika Hrvatska snažno podupire i aktivno sudjeluje u svim međunarodnim aktivnostima u cilju borbe protiv međunarodnog organiziranog kriminala i jednog od njegovih najgorih oblika – trgovanja ljudima, te da nacionalni dokumenti posebno naglašavaju usmjerenost na ljudska prava i zaštitu žrtava trgovanja ljudima, s posebnim naglaskom na djecu kao žrtve trgovanja ljudima, kojima su uz opća prava žrtava trgovanja ljudima zajamčena i posebna prava, uzimajući u obzir najbolji interes djeteta.

Trenutno je na snazi 'Nacionalni plan za suzbijanje trgovanja ljudima za razdoblje od 2018. do 2021.' koji je usvojen na sjednici Vlade Republike Hrvatske u lipnju 2018., a o čijoj provedbi Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina na godišnjoj razini izvještava Vladu Republike Hrvatske.

Vezano uz statističke podatke o identificiranim žrtvama trgovanja ljudima od 2002. do danas ukupno je identificirano 379 žrtava trgovanja ljudima. U 2018. identificirano je 76 žrtava (od toga 59 stranih državljana), uglavnom se radi o punoljetnim žrtvama muškog spola, a kao oblik eksploatacije prednjači činjenje protupravnih radnji. Od 2019. do sada evidentirane su 22 žrtve trgovanja ljudima, uglavnom maloljetne osobe, hrvatske državljanke, izvještaj je s okruglog stola objavljen na stranicama Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina.

Hrvatska

Srbija

maloljetnici

trgovina ljudima

brakovi

Podijeli članak

newsletter

Prijavite se na Newsletter