Uništavamo planet, patit ćemo u mukama

'Previše je ljudi na Zemlji, trebamo uvelike smanjiti ljudsku populaciju', 11.000 znanstvenika potpisalo otvoreno pismo


Valerija Bebek
06.11.2019.14:40
'Previše je ljudi na Zemlji, trebamo uvelike smanjiti ljudsku populaciju', 11.000 znanstvenika potpisalo otvoreno pismo
CROPIX

sažeto

Trenutno se rađa 200.000 ljudi svaki dan, što je otprilike 80 milijuna ljudi godišnje, to je za planet neodrživo


Valerija Bebek
06.11.2019.14:40

Konačno je i to izašlo iz usta pravih znanstvenika, a ne nekih teoretičara svega i svačega. Moramo limitirati ljudsku populaciju, jedna je od točaka iz otvorenog pisma koje je potpisalo tisuće znanstvenika iz cijelog svijeta, u kojem zazivaju duboke i trajne promjene u načinu na koji živimo. To je jedini put, kažu, da izbjegnemo neopisive ljudske patnje koje su rezultat klimatskih promjena.

Trenutno se rađa 200.000 ljudi svaki dan, što je otprilike 80 milijuna ljudi godišnje. U izvještaju stoji - naš planet ne može održati sve ono što takvo rapidno povećanje nosi. Kako bismo ograničili količine stakleničkih plinova koje ispuštamo u atmosferu, znanstvenici tvrde da moramo limitirati taj eksplozivan rast ljudske populacije.

Ovo otvoreno pismo potpisalo je 11.000 znanstvenika iz 153 zemlje. Dakle, nije riječ o 'jednom ludom profesoru' ili jednoj 'čudnoj djevojčici'. Riječ je o - 11 tisuća znanstvenika iz gotovo cijelog poznatog svijeta.

Jedemo previše mesa, prekomotno putujemo

A evo što poručuju čime, svatko, ali svatko, od nas pomalo uništava ne Zemlju kao takvu, nego vlastitu atmosferu za život - prvenstveno nas samih.

Sve veća količina konzumacije mesa po 'glavi stanovnika', globalni gubitak šuma i korištenje fosilnih goriva zbog povećanih potreba za transportom vrlo će vjerojatno uništiti prirodne resurse našeg planeta.

Profimedia

"Jasno i nedvosmisleno proglašavamo klimatsko izvanredno stanje na planetu Zemlji", objasnio je rad objavljen u časopisu Bioscience.

Ova poruka dolazi točno 40 godina nakon što su se znanstvenici 50 nacija sastali na prvoj Svjetskoj konferenciji o klimatskim promjenama (u Genevi 1979.) na kojoj su se još tada složili da alarmantni trendovi zahtijevaju hitne i neophodne akcije.

Sada, 2019. znanstvenici tvrde da nije dovoljno učinjeno. Ovu globalnu grupu predvode cijenjeni profesor ekologije s državnog Sveučilišta Oregon William J. Ripple i istraživač Christopher Wolf.

"Unatoč 40 godina globalnih pregovora, nastavili smo se u poslu ponašati kao i do sad i nismo obratili pažnju na krizu. Klimatske promjene su stigle i ubrzavaju mnogo brže nego su znanstvenici to očekivali", kazao je profesor Ripple.

Ovih pet promjena treba se dogoditi, tvrde znanstvenici:

Smanjiti zagađivače: Moramo zaustaviti ili smanjiti emisiju metana, čađe i hidrofluorougljika (HFCs).

Zaštititi prirodne ekosisteme: Šume, pašnjake, močvare i ostale divljine koje hvataju i zadržavaju ugljik moramo zaštititi i obnoviti širom svijeta.

Promijeniti ljudsku ishranu: Ljudi moraju limitirati unos mesa i životinjskih namirnica, prebaciti se na pretežno biljnu prehranu.

Prebaciti fokus s gospodarskog rasta na poboljšanje ekosustava: Utrka za povećanjem nacionalnog BDP-a rezultira prekomjernom eksploatacijom resursa, što treba promijeniti na - prioritet trebaju postati osnovne potrebe i smanjenje nejednakosti.

Smanjenje svjetske populacije: Moramo se stabilizirati i "idealno uvelike smanjiti" svjetsku populaciju. Tako da metode politike planiranja obitelji budu dostupne svima, kao i uklanjanje svih barijera za postizanje punu ravnopravnost spolova, uključujući osnovno i srednje obrazovanje kao globalnu normu za sve, posebno djevojčice i mlade žene.

Marin Tironi / CROPIX

I točno u toj rečenici, tisuće i tisuće znanstvenika priznalo je - previše nas ima, živimo pohlepno i raskalašeno. Ako ovako nastavimo, nećemo uskoro nikako živjeti. "Klimatska kriza usko je povezana s pretjeranom potrošnjom i načinom života bogatih. Najimućnije zemlje uglavnom su odgovorne za ove najveće ikad emisije stakleničkih plinova i uglavnom imaju najveću emisiju po stanovniku", piše u istraživanju.

klimatske promjene

ekologija

Podijeli članak

newsletter

Prijavite se na Newsletter