10 pitanja....

Poznati ginekolog otkriva čega se Hrvatice srame, za što se ispričavaju te trebamo li se bojati smrti zbog tampona, a progovara i o utjecaju Crkve na seksualne stavove Hrvata


Mia Peretić
18.10.2019.08:00
Poznati ginekolog otkriva čega se Hrvatice srame, za što se ispričavaju te trebamo li se bojati smrti zbog tampona, a progovara i o utjecaju Crkve na seksualne stavove Hrvata
CROPIX

sažeto

'Još uvijek postoje ograničenja pod utjecajem religijskih struktura koje priječe medicinski utvrđene stvari. Primjer za to je kondom, koji je zaštita od spolnih bolesti, a s čijom se upotrebom crkva ne slaže', kaže Lepušić


Mia Peretić
18.10.2019.08:00

Odlazak ginekologu za mnoge žene nije najugodnija stvar na svijetu, ipak ležite na tom stolu koji ne izgleda baš primamljivo, a osjećate se nevjerojatno izloženo, što je zapravo poprilično dobar opis realne situacije tijekom pregleda. No, srećom, postoje liječnici koji i tu nelagodu mogu svesti na minimu, a ginekolog, doktor Dubravko Lepušić jedan je od takvih. S obzirom na to da je iskren i otvoren po pitanju struke, ali i komentara o temama koje često polariziraju društvo, a dotiču se medicine, odlučili smo ga ugostiti u naših '10 pitanja za...'.

Otkrio nam je kako je uopće odlučio postati ginekolog, čega se pacijentice najviše srame i za što se ispričavaju, koliko smo osviješteni po pitanju spolnog zdravlja i bolesti, trebamo li se bojati smrti zbog tampona, što je s novim Zakonom o pobačaju, a malo smo popričali i o poznatim vicevima o ginekolozima.

Kada ste se odlučili za specijalizaciju ginekologije?

Još tijekom studija i to negdje pri kraju, na završnim godinama.

Zašto baš ginekologija?

Zato što je to gotovo jedina specijalizacija koja pruža najveću mogućnost zaposlenja i rada, dakle može se raditi i na klinici, domu zdravlja i privatno. To je jedna od rijetkih specijalizacija koja nudi takav široki dijapazon mogućnosti pronalaska posla, a volio sam i kiruršku specijalizaciju. Naime, ginekologija spada u kiruršku specijalizaciju.

Koja su, po vašem iskustvu, najčešća pitanja koja se pacijentice srame postaviti?

Pa ja radim već skoro 40 godina i svoj posao volim sada kao i na početku radnog vijeka. Nisam se susreo s time da bi se žene nečega sramile, odnosno da bi im bilo neugodno pitati. Ovdje je važno pitanje povjerenja prema liječniku što je osnova svim liječnicima, dakle da pacijentica ima povjerenja prema svom liječniku te da se nema čega sramiti.

Arhiva / Cropix

Koliko su Hrvatice, ali i Hrvati osviješteni po pitanju svog zdravlja, posebno što se tiče zaštite od spolnih bolesti i brige oko reproduktivnog zdravlja?

To je veliki problem. Dugi niz godina radim ovaj posao, a zadnjih desetak, petnaestak godina sam se bavio edukacijom, prvenstveno mladih ljudi. U okviru svog projekta 'Znanje je užitak' sam stekao puno iskustva o tome kakva je informiranost. Nažalost, moram reći da je loša.

Kod nas se uglavnom vode rasprave o tome treba li zdravstveni odgoj i edukacija. Edukacija uvijek treba. Problem ovoga društva, a to sam nekoliko puta spominjao, očajnički je nedostatak znanja na svim nivoima, uključujući i znanje o zdravlju i to prvenstveno o prevenciji bolesti. Kod nas postoji takozvani oportuni način odlaska liječniku, a razlog je nedostatak edukacije. Pacijenti kod nas odlaze liječniku onda kada imaju problem, a ne zato da bi ga spriječili. I to nije dobro, jer medicina je prvenstveno preventiva, a tek onda kurativa.

Vidite li da je došlo do promjene u smislu da su neke bolesti ili problemi postali izraženiji nego prije?

Došlo je utoliko što je društvo postalo slobodnije po shvaćanju seksualnosti kao takve, no još uvijek postoje neka ograničenja ili dileme pod utjecajem religijskih struktura koje priječe neke stvari koje su znanstveno, medicinski etablirane. Primjer za to je kondom koji je zaštita od spolnih bolesti, a s čijom se upotrebom crkva ne slaže. Medicinski gledano, zna se da je to jedno od sredstava izbora u zaštiti od spolnih bolesti. Tu je stvar, recimo to tako, nekakvog nivoa ideologije i znanja hoće li netko konzumirati to sredstvo zaštite ovisno o svom pogledu na svijet, što u biti nije dobro. Jer, znanost je egzaktna, to su preporuke koje su desetljećima etablirane unutar medicine u sprječavanju bolesti.

Svi uzročnici spolnih bolesti, bilo da se radi o virusima ili bakterijama, jednako su zastupljeni. No, medicina i dijagnostika su u međuvremenu napredovale pa je otkriveno mnogo toga što se prije nije moglo otkriti. Od 2008. godine se mnogo govori o humanom papiloma virusu, HPV-u, koji je najčešća spolna bolest. Tri četvrtine žena u svijetu su sigurno njime inficirane, što ne znači da su bolesne jer ga kod velike većine žena organizam sam drži pod kontrolom. Kod puno manjeg broja se manifestira nekom bolešću. No, prije te 2008. godine se o HPV-u nije toliko puno znalo, nisu se znalo dijagnostičke metode, niti da uzrokuje zloćudnu bolest vrata maternice. Medicina napreduje, otkrivaju se novi uzročnici bolesti i adekvatno tome imate veću pojavu bolesti.

Trebamo li uvesti spolni odgoj u škole i jesmo li dovoljno obrazovani po pitanju spolnog zdravlja?

Mi u Hrvatskoj stalno otkrivamo toplu vodu, stalno smo najpametniji umjesto da iskoristimo najbolja iskustva drugih. Zdravstveni odgoj u Finskoj je etabliran četrdeset godina. Mlade Finkinje u prosjeku najranije u spolnu aktivnost stupaju s 15 godina. Dakle, neke i s 13 godina, a neke sa 16 ili 17, no prosjek je 15 godina. U Hrvatskoj je to dob sa 16 na 17 godina, dakle godinu i pol do dvije kasnije. A Finska u Europi ima najmanje problema sa spolnim bolestima i neželjenim trudnoćama među mladima. Zašto je tome tako? Jer su ti mladi u Finskoj kroz zdravstveni odgoj itekako dobro educirani kako da se zaštite. Dakle, naravno da nam treba spolni odgoj, no mi stalno miješamo ideologiju i pogled na svijet s egzaktnom znanošću koja je desetljećima, da ne kažem stoljećima, unaprijedila čovječanstvo.

Ovdje mogu povući paralelu s ovim ludilom da ne treba cijepiti djecu. Čovječanstvo je produžilo prosjek života zahvaljujući tri metode koje je etablirala medicina, a to su upotreba higijene, upotreba antibiotika i cijepljenje. Nekada u Rimskom carstvu ljudi su živjeli u prosjeku od 25-30 godina starosti, a danas je prosjek života 65, 70 godina. I zato je važna edukacija, ljudima to morate reći, jer, karikiram, Zemlja nije ravna ploča, daleko smo otišli od toga, a nažalost još uvijek o tome diskutiramo u 21. stoljeću.

CROPIX/arhiva

Zašto vam se žene najčešće ispričavaju prije pregleda, zašto im bude neugodno?

Često se znaju ispričavati ako se nisu depilirale, no to ni nije problem. Postoji jedna kultura da se prilikom odlaska k liječniku treba higijenski pripremiti. Postoje i situacije u kojima je to nemoguće, radi se o hitnim slučajevima, krvarenjima i jakim bolovima.

Pisalo se o sindromu toksičnog šoka uzrokovanog korištenjem tampona, jesu li oni opasni i što je važno istaknuti prilikom njihovog korištenja kako bi ih žene rabile na siguran način?

Tampon ima svoju ulogu u određenom razdoblju menstruacijskog ciklusa, ne možete ga upotrebljavati stalno i beskonačno. On, naravno, ne smije biti stalno unutra, a ako je žena educirana kada i koliko ga dugo smije držati u rodnici, neće niti biti septičkog šoka. On nastaje od predugog držanja, na to se nakaleme bakterije koje uzrokuju jaku upalnu promjenu. No, ako je tampon adekvatan, adekvatnog pakiranja i ako se ne drži predugo, neće biti nikakvog problema.

Pratite li što se događa sa Zakonom o pobačaju, ima li što novo?

Nema ništa novo. Nažalost, kod nas je sve politika pa između ostalog i Zakon o pobačaju. To bi trebalo biti pitanje civilizacijskog napretka, a ne određenog pogleda na svijet. Ono što znam, jer sam isto radio na jednom od tih zakona s ekipom nezavisnih stručnjaka, jest da smo prijedlog zakona dali u saborsku proceduru, no znam da je i SDP dao svoj vrlo sličan našem. Ima nekoliko zakona koji su u saborskoj proceduri, plus onaj koji je u nekakvom nacrtu i ne znam je li dovršen, a koji bi trebala dati ekipa trenutnog ministra zdravstva Milana Kujundžića. To sad sve stoji, dali smo nekoliko prijedloga, no saborske rasprave nema.

Mislim da to ide na tragu onoga što je prije otprilike godinu dana rekao ministar, da misli kako u mandatu ove Vlade novi zakon neće biti izglasan. Imam osjećaj da su razlozi za to ideološki. Tu se dobivaju ili gube glasovi određenih struktura. Ovaj stari zakon iz 1978. godine je trebalo modernizirati, ali u svojoj osnovi on govori sve i to je vrlo dobar i jednostavan zakon. Sve govori u nekoliko rečenica i daje ženama pravo na izbor. Nitko od nas koji zastupamo to pravo žena nije za abortus kao takav u smislu da ga propagiramo, mi smo za izbor i dostupnost abortusa kako on ne bi otišao u ilegalnu zonu jer to je ono najgore što se može dogoditi. Bilo kakve zabrane tog tipa dovest će do povećanja i pobola i smrtnih slučajeva žena.

Sandra Šimunović / Cropix

Uz svaku struku vežu se određeni vicevi, pa tako i uz ginekologe. Koji je najbolji ili najgluplji vic koji ste čuli o svojoj struci?

Ja sam uvijek za dobru zezanciju, no ne mogu se sad brzo sjetiti vica. Znam da ih ima puno, znam i one majice koje ljudi nose, a na kojima piše: 'Nisam ginekolog, ali mogu pogledati'. Zafrkancija je uvijek dobrodošla, ne smatram to zlim, jer kada se ljudi dobronamjerno šale, to uvijek vodi nečem pozitivnom. Imao sam iskustvo rada u školama, kada sam godinama promovirao projekt 'Znanje je užitak' i gdje sam s mladima razgovarao o spolno odgovornom ponašanju. Uvijek smo imali sistem da su na kraju predavanja oni postavljali anonimna pitanja, a velika većina njih bili su dobra zezancija. To znači da dobro barataju tom tematikom, jer nemoguće je zezati se s nečim o čemu nemate solidno znanje. 

10 pitanja za...

Dubravko Lepušić

ginekolog

Podijeli članak

newsletter

Prijavite se na Newsletter