VIDEO: Pet najvećih kriza

Pobrojali smo sve Scille i Haribde u političkoj odiseji Plenkovićeve Vlade


Mia Peretić
11.05.2018.17:00
Pobrojali smo sve Scille i Haribde u političkoj odiseji Plenkovićeve Vlade
Goran Mehkek / CROPIX

sažeto

Andrej Plenković je od samog početka mandata na sto muka, probleme mu prave politički protivnici, ali i ekipa iz vlastitih redova


Mia Peretić
11.05.2018.17:00

Premijeru Andreju Plenkoviću dosadašnji mandat nije bio lak, otkako je zasjeo u fotelju predsjednika Vlade, neprestano se suočava s nizom ozbiljnih kriza od kojih će ga neke pratiti i do sljedećih parlamentarnih izbora, bez obzira bili oni prijevremeni ili regularni. 

Izbori za Deveti saziv Hrvatskog sabora održani su 11. rujna 2016. godine, a bilo je izgledno da će se, nakon 'padobranca' Tihomira Oreškovića, rekordera po trajanju premijerskog mandata od samo 146 dana, s nestašnim Mostom baviti upravo Plenković. 

Na početku je situacija izgledala bolje nego za njegovog prethodnika, Božo Petrov je bio znatno pitomiji, a nova koalicijska vlada je brzo dogovorena. Međutim, nova idila ovog političkog braka kratko je trajala: nenadano je pukla samo pola godine nakon što je potvrđena u Saboru. 

Krize su hrvatskoj Vladi jedva ostavila tradicionalnih 100 dana mira jer je već u siječnju iduće godine izbila jedna od najvećih kriza koje Hrvatska pamti. No, to nije sve, bilo je tu i ideoloških rascjepa, subverzivnih djelovanja njegovih stranačkih kolega, a mi smo pobrojali sve te Scille i Haribde u političkoj odiseji Andreja Plenkovića.

1. Kriza u Agrokoru

Kriza u Agrokoru zasigurno je jedna od najvećih i najopasnijih kriza u povijesti neovisne Hrvatske države. Iako se dugo vremena šaptalo o lošoj situaciji u kompaniji Ivice Todorića, nepodnošljivo dugim rokovima u kojima plaća dobavljače i prezaduženosti firme, sve su dotadašnje vladajuće garniture navedene probleme gurale pod tepih. Ipak je Todorić bio najveći poslodavac u državi s kojim je povezan čitav niz malih i velikih tvrtki i poljoprivrednih proizvođača, pa se neprirodna sprega politike i gospodarstva održavala do točke pucanja. A puklo je već krajem siječnja 2017. kada je rejting agencija Moody's snizila Agrokorov rejting. 

Još tada je ministar financija Zdravko Marić tvrdio da je upoznat sa situacijom u koncernu, no da ne vjeruje u bankrot jer je to, po njemu, i dalje dobra kompanija. Uskoro ga je demantirao Moody's ponovno snizivši kreditni rejting. U ožujku su spekulacije o krizi u Agrokoru bivale sve glasnije, a tada je došlo i do sastanka između Andreja Plenkovića i Ivice Todorića. Na navedenom sastanku u Vladi su bili i Agrokorov šef financija Ivan Crnjac, tadašnji predsjednik Sabora Božo Petrov i ministri Zdravko Marić i Martina Dalić. Za to vrijeme, dionice Agrokorovih firmi su strmoglavo padale, a ruski kreditor, VTB banka, optuživala je Upravu za nepravilnosti u financijskim izvješćima. 

Tada je bilo kristalno jasno da Agrokoru prijeti bankrot pa je Vlada najavila donošenje posebnog zakona za "sistemski važne kompanije", a 6. travnja je izglasan famozni lex Agrokor. Ante Ramljak imenovan je za izvanrednog povjerenika. Nekoliko mjeseci kasnije krenula su spektakularna uhićenja bivših čelnika Agrokora, a Ivica Todorić odlazi u London gdje, u međunarodnoj pravnoj trakavici, i danas čeka izručenje Hrvatskoj. 

No, drami nije bio kraj. Nakon što su u javnost procurile fakture koje dokazuju da Agrokor za savjetničke usluge bivšoj tvrtki Ante Ramljaka isplaćuje golemu lovu, Plenković se morao baciti u potragu za novim izvanrednim povjerenikom, što sigurno nije očekivao. Na njegovo je mjesto došao Fabris Peruško, a na njemu ali i čitavoj Vladi, velik je pritisak da se finalizira restrukturiranje koncerna i nagodba s vjerovnicima.

Cropix

2. Pucanje koalicije s Mostom

Kriza oko Agrokora ubrzo se prelila i na koalicijske odnose između HDZ-a i Mosta koji su pukli kada Plenković na sjednici Vlade egzekutorski smijenio tri Mostova ministra zbog sugestije da bi se, zbog rada u Agrokoru i navodne upućenosti u falsificiranje financijskih izvještaja u koncernu, trebalo smijeniti ministra financija Zdravka Marića. 

Trojica Mostovaca, Vlaho Orepić, Slaven Dobrović i Ante Šprlje, glasovala su protiv prijedloga da Vlada odbije SDP-ov zahtjev za pokretanjem glasovanja o povjerenju ministru Mariću, pa je Plenković, hladan ko' špricer, tajnici naložio da pripremi papire za njihovo razrješenje. 

Naredni tjedan bio je buran, vrući krumpir prebacivao se iz jednog u drugo političko krilo, a sve je završilo tako da je Marić ostao ministar, a fotelju predsjednika Sabora izgubio je i zadnji preostali Mostovac u vrhu vlasti, Božo Petrov. Tako se Plenković gotovo bezbolno riješio 'nestašnog' Mosta, a otvorio čitav niz drugih problema: s kim sada tvoriti vladajuću većinu?

3. Pregovori s HNS-om i preslagivanje Vlade

Politički prostor se ovdje otvorio za novu, dotad tradicionalnu SDP-ovu 'udavaču', HNS, što su mnogi isprva smatrali nevjerojatnim. Čak je i tadašnji predsjednik HNS-a Ivan Vrdoljak uporno i kategorično odbijao ikakvu mogućnost koaliranja s HDZ-om, naglašavajući dosljednost i jasne poruke svoje stranke, tradicionalnog 'prišivka' lijevih koalicija. Na kraju je ipak morao dati ostavku jer, u laži su kratke noge a Vrdoljak je visok čovjek, a njegovo inzistiranje na dosljednosti ispalo je tragikomično. 

Plenković je u okrilje Vlade prigrlio HNS-ovce koji, s obzirom na postotak biračkog tijela, vjerojatno inače nikad u životu vlasti ne bi vidjeli vlasti. Kao dodatni bonus, uspio je i značajno oslabjeti tu stranku jer su je, ubrzo nakon potpisivanja koalicijskog sporazuma, napustili Anka Mrak Taritaš, Vesna Pusić, i Goran Beus Richemberg. 

Tako se Predrag Štromar, čovjek koji je izgubio čak i lokalne izbore, preko noći premetnuo u potpredsjednika Vlade i ministra graditeljstva, a Blaženka Divjak je zamijenila dotadašnjeg ministra obrazovanja Pavu Barišića nakon brojnih skandala vezanih za kurikularnu reformu i akademske plagijate. 

Plenković je tako uspio preživjeti preslagivanje Vlade uz minimalne gubitke i političku štetu.

4. Istanbulska konvencija

Baš nitko nije očekivao da će dokument koji propisuje zaštitu žena od svih oblika nasilja izazvati tolike ideološke rascjepe i podjele u društvu. Malo je koja stvar toliko polarizirala hrvatsko društvo koliko Konvencija Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, poznatija kao Istanbulska konvencija.

Održavali su se prosvjedi i kontraprosvjedi, inicijative desnice organizirale su okupljanja u Zagrebu i Splitu, muljalo se s brojkama prosvjednika, a glavni argument protiv ratifikacije dokumenta bilo je navodno prikriveno proturivanje rodne ideologije u hrvatsko zakonodavstvo. I sam premijer se, možda neočekivano, suočio s otporom unutar vlastite stranke, jer brojni hard core HDZ-ovci ni pod razno nisu željeli glasovati za ratifikaciju Istanbulske u Saboru. 

Plenković se našao u pomalo komičnoj situaciji, napadali su ga prirodni saveznici, njegovi stranački kolege i Crkva, a hvalio ga je oporbeni lider i predsjednik SDP-a Davor Bernardić. 

Istanbulska konvencija na kraju je usvojena sa 110 zastupničkih glasova ‘za’ naspram 30 ‘protiv’, a među protivnicima bilo je i 12, do jučer, vjernih HDZ-ovaca.

Boris Kovačev / Cropix

5. Mailovi Martine Dalić

Ministrica gospodarstva ponovno se našla na udaru javnosti nakon što su u medijima objavljeni njeni mailovi oko lex Agrokora iz kojih se vidi da je s pripremama navedenog zakona počela još u veljači, iako je tvrdila da se u izradu zakona kreće u ožujku, te da su u cijelom procesu sudjelovali vlasnici i predsjednici brokerskih kuća, konzultantskih tvrtki i odvjetničkih ureda.

Dalić se zamjera nekoliko stvari: službene i tajne mailove slala je sa svoje privatne mail adrese, a navedeni suradnici, očito uključeni u sam proces izrade zakona, iz toga su kasnije izvukli i osobnu korist jer su dobivali obilne honorare u ime savjetničkih usluga. Također, mailovi otkrivaju tko su sve mogli biti autori zakona o sistemskim kompanijama, te da se s njegovom izradom počelo puno ranije nego što su dosad tvrdili.

Premijer i dalje štiti ministricu Dalić i tvrdi da u ovom slučaju nije otkriveno ništa novo. S druge strane, na britanskom otočju ruke trlja Ivica Todorić, no upitno je koliko će mu ovo sve zaista ići na ruku. U čitav se slučaj uključio i DORH koji je potvrdio da će mailove detaljno pregledati. 

Ovo je zadnja u nizu afera s kojom se suočio Andrej Plenković, dosad je sve uspješno preživio, no mandat je dug, a čeka ga i dugo toplo ljeto tijekom kojeg bi se trebao rasplesti slučaj Agrokor, a možda i njegova politička sudbina.

Andrej Plenković

Vlada RH

kriza Vlade

Podijeli članak

newsletter

Prijavite se na Newsletter