SERIJAL KULT(NE) LIČNOSTI

Oženio je rođenu tetku koju je varao sa svojom nećakinjom. Na sve načine se pokušao dodvoriti Hitleru, ali ovaj mu nikad nije uzvratio ljubav


Daniel Radman
09.06.2019.13:30
Oženio je rođenu tetku koju je varao sa svojom nećakinjom. Na sve načine se pokušao dodvoriti Hitleru, ali ovaj mu nikad nije uzvratio ljubav
Profimedia

sažeto

Mussert je bio vođa nizozemske nacionalističke stranke NSB, a njegov cilj bio je restaurirati 'Veliku Nizozemsku', pa makar to bilo pod njemačkim pokroviteljstvom i čizmom


Daniel Radman
09.06.2019.13:30

Na neslavnom popisu Hitlerovih kolaboracionista diljem Europe posebno mjesto zauzima Nizozemski 'vođa' – u originali 'Leider' - Anton Mussert. Suradnici nacističkog režima odreda su imali, u najmanju ruku, sablažnjive psihoprofile, no ni jedan među njima nije bio tako asocijalan i kontraverzan kao Nizozemac. I za razliku od većine 'malih Hitlera', njemu je bio uskraćen svaki oblik vlasti, ma koliko se Mussert pokušao dodvoriti Füheru.

Restauriranje Velike Nizozemske

Profimedia

Mussert je bio vođa nizozemske nacionalističke stranke NSB, a njegov cilj bio je restaurirati 'Veliku Nizozemsku', pa makar to bilo pod njemačkim pokroviteljstvom i čizmom. Ideju o tome imao je i prije nego što će nacisti doći na vlast. Bujanje talijanskog fašizma i njemačkog nacionalsocijalizma samo mu je dalo ohrabrenje.

Nizozemska je u Prvom svjetskom ratu bila neutralna zemlja, a Mussertovo mišljenje bilo je da je zbog toga kažnjena. Odnosno, da se Belgija – kao žrtva njemačke agresije – okoristila i na njihov račun, a sve je to pripisao francuskim imperijalističkim težnjama koje su se manifestirale kroz belgijske interese. Poznato je da Belgija sastoji od flamanskog, 'nizozemskog' i valonskog, frankofonskog dijela, a prema Mussertovom mišljenju teritorij dominantno naseljen Flamancima - koji govore inačicom nizozemskog jezika - trebali su se spojiti s Nizozemskom u jedinstvenu državu.

Odbijen iz vojske, utjehu je našao u tetki

Profimedia

Mussert je rođen 1894. godine u provincijskom gradiću Werkendamu, roditelji su mu bili prosvjetni radnici, pa je i odrastao u intelektualno poticajnom okruženju. No, sa svojim vršnjacima u školi teško je sklapao prijateljstva. Imao je i jedan kompleks, uvijek je bio najmanji među svojim vršnjacima, a po uzoru na svog brata koji se odlučio za vojnu karijeru i sam je htio postati vojnikom. Kad je izbio Prvi svjetski rat čak mu se ukazala i prilika. Unatoč nedostacima primljen je u artiljeriju, ali je zbog bolesti bubrega razvojačen.

Upravo je zbog bolesti došlo do prvog skandala kojeg je izazvao. Naime, za njega se u tom razdoblju brinula njegova 18 godina starija tetka, majčina sestra, u koju se zaljubio. Kako je ljubav bila obostrana, na užas obitelji odlučili su se vjenčati. Prema zakonu, brak između tako bliskih rođaka bio je zabranjen i moguć tek uz odobrenje kraljice, što su na koncu i dobili te su se sklopili brak 1917. godine. Poslije će izazvati još jedan incestuozni skandal, suprugu je varao je s 29 godina mlađom nećakinjom.

Početak političkog aktivizma

Sa tetkom-suprugom preselio se u Haag i godinu poslije završio inženjerski studij. Zaposlio se u Kraljevskom vodovodu u kojem je strelovito napredovao. Trenutak koji ga je politički aktivirao bio je međudržavni sporazum iz 1925. između Belgije i Nizozemske o povezivanju luka Antwerpen i Moerdijk koji je – iz nizozemske perspektive – imao naličje oko korištenja rijeke Schelde. Kao stručnjak, Mussert se aktivirao oko prosvjeda – postao je i tajnik Nacionalnog akcijskog odbora – koji je rezultirao odbacivanjem ugovora u parlamentu i smjenom potpisnika ugovora, nizozemskog ministra vanjskih poslova Hermana Adriaana van Karnebeeka.

Ovo ga je usmjerilo prema političkom životu, no ipak je preloman događaj bio taj što je smatrao da je politički onemogućen za širenje svojih planova na području struke. Stoga će sa Ceesom van Geelkerkenom 1931. pokrenuti Nacional-socijalistički pokret (Nationaal-Socialistische Beweging/NSB), inspiriran više Mussolinijem nego Hitlerom, čije je rasističke i antisemitske ideje isprva odbio. Smatrao ih neprikladnim za nizozemski mentalitet, pa je naglasak stavio na veću povezanost s kolonijama, jačanju državne vlasti, težnji za stvaranjem 'Velike Nizozemske' te jačanju obrambenih kapaciteta države.

Jačanje crnokošuljaša

Profimedia

Stranka-pokret je jačao postepeno, s 1.000 članova u 1933. narasli su na čak 52.000 1936. godine, osnovali su i svoje paramilitarne 'crnokošuljaše', a dokopali su se i nizozemskog parlamenta. Od 1936. prihvatili su i prethodno odbačene Hitlerove ideje. Kad je izbio rat Musert i NSB podržavaju i njemački ekspanzionizam, barem na istoku, nadajući se da će Nizozemska, pod njihovom, NSB-ovom vladavinom, biti pošteđena.

Nije promijenio mišljenje ni kad je Hitler odlučio silom zauzeti Njemačku. NSB se nije direktno uključio kao peta kolona, no Mussert je čekao da mu prilike postanu povoljne i pod njemačkim patronatom preuzmu kontrolu. Međutim, kad su Nijemci slomili nizozemski otpor, došlo je do raspleta situacije kakvu nije očekivao. Hitler je Austrijanca Arthura Seyss-Inquarta imenovao za 'rajhskomesara', što je značilo da se će Nizozemska postati sastavni dio Njemačke. I sam je prošao kroz osobnu tragediju jer mu je brat, isti onaj koji mu je bio uzor, poginuo borbama s Nijemcima.

Nije imao karizmu

Kroz iduće četiri godine pokušat će na sve načine zadobiti naklonost Hitlera, no na čovjeka bez karizme, za kakvog ga je Hitler smatrao, ovaj nikad nije računao. Pokušao je Mussert uvjeriti naciste da će preko njega i NSB-a osigurati podršku Nizozemaca njemačkom režimu, pokušao je organizirati dobrovoljce koji će se priključiti SS-u, no sve odreda bili su to krajnje neuspješni pokušaji. Doduše, 1943. će mu dati titulu 'Leidera', vođe Nizozemskog naroda koji nije imao nikakve stvarne ovlasti, ma koliko se Mussert nadao da će biti korak prema uspostavi (marionetske) vlade.

No, u tom razdoblju ratna sreća ionako napušta Njemačku, pa je postalo sve izvjesnije da Mussert svoje ambicije nikad neće ostvariti... Kapitulaciju Njemačke u svibnju dočekao je u Utrechtu i dobrovoljno se predao novim vlastima. Pritvoren je, a suđenje je dočekao i u nama poznatom zatvoru Scheveningen. Suđeno mu je za veleizdaju, a nakon samo dva dana osuđen je na smrt za pokušaj predaje zemlje pod stranu vlast, rušenja legalne vlade i pomaganje neprijatelju. 

Zatražio je pomilovanje kraljice, no odbijen je. Sedmog svibnja 1946. izveden je pred streljački vod.

kult(ne) ličnosti

Nizozemska

nacizam

Hitler

Drugi svjetski rat

Anton Mussert

Podijeli članak

newsletter

Prijavite se na Newsletter