Ulje na vodu

Nove trzavice između Prištine i Beograda. Kosovski političari vode rat oko toga kako riješiti problem, Vučić prijeti kao i obično, a sad se u priču uključila i njemačka tvrda desnica. 'Kosovo treba vratiti Srbiji'


Robin Mikulić
07.09.2018.14:00
Nove trzavice između Prištine i Beograda. Kosovski političari vode rat oko toga kako riješiti problem, Vučić prijeti kao i obično, a sad se u priču uključila i njemačka tvrda desnica. 'Kosovo treba vratiti Srbiji'
Reuters

sažeto

Ova napeta situacija nije promaknula niti stranim tajnim službama čije su aktivnosti ovih dana na tom području značajno pojačane


Robin Mikulić
07.09.2018.14:00

Novi problemi na relaciji Priština-Beograd. Ovaj put se radi o svađi oko posjete srpskog predsjednika Aleksandra Vučića, koji bi se trebao odviti ovaj vikend. Razlog se možda na prvu može učiniti banalnim, Kosovari su Vučiću zabranili posjetu Gazivode zbog čega je ovaj zaprijetio otkazivanjem posjeta, no priča je sve samo ne jednostavna.

Riječ je, zapravo, o kosovskim unutarpolitičkim igrama u kojima se kosovski premijer na čijoj je strani i parlament bori protiv kosovskog predsjednika. Kao što smo pisali, Ramush Haradinaj uvjeren je da bi upravo on i njegov tim trebali s Beogradom pregovarati o sudbini Kosova. Trenutačno to čini kosovski premijer Hashim Thaçi koji se, baš poput srpskog predsjednika, zalaže za razgraničenje srpskog i albanskog stanovništva na Kosovu. Haradinaj je decidirano protiv toga.

Problemi sa svih strana, rješenja nigdje

Da stvar bude gora, Vučićev je posjet orkestriran od strane Zapada pa provokacije poput ove nimalo ne čude. Štoviše, Priština čak otvoreno prijeti da će srpskom predsjedniku zabraniti i ulazak u zemlju. Vučić je na to odgovorio prekidom komunikacije sa svim organima kosovske policije koji bi trebali osiguravati njegov posjet. Konačnu odluku o službenom posjetu trebao bi donijeti danas, no njegov je kabinet po tom pitanju izrazito polariziran.

Ova napeta situacija nije promaknula niti stranim tajnim službama čije su aktivnosti ovih dana na tom području značajno pojačane. Tako srpski mediji navode da je zbog visoke rizičnosti Vučićevog službenog posjeta Kosovu MI6, britanska obavještajna služba, povukao svoje agente iz Makedonije u Kosovo, a sve povodom brige o sigurnosnim uvjetima.

Situaciju ne olakšava niti činjenica što predsjednica srpske Skupštine rezolutno odbija javnu raspravu o pitanju Metohije, kako Srbi još uvijek zovu republiku koju veći dio dvijeta danas zna kao Kosovo. Ona tvrdi da bi otvorena rasprava u srpskom parlamentu naštetila Vučiću jer opozicija tu priliku ne misli iskoristiti da bi ponudila neko konstruktivno rješenje problema, već da bi blatila Vučićevu vanjsku politiku.

Sad se u priču upliće i AfD

A o tome koliko je ona problematična dovoljno govori činjenica što je i svijet podijeljen po pitanju podrške koju ulaže u jednu ili drugu stranu. Tako Trumpova administracija kratkovidno vjeruje da je razgraničenje dobra ideja, zaboravljajući pritom da se razgraničenjem Kosova otvara Pandorina kutija čiji bi sadržaj mogao uvesti nove nemire na ionako nestabilni Balkan – mislim ovdje prvenstveno na BiH i Milorada Dodika koji se zalaže za odcjepljenje Republike Srpske od BiH te njezinu naknadnu integraciju u sastav Republike Srbije.

Srećom, Trumpov tip rješenja zasad je prilično nepopularan kad je riječ o najjačem europskom igraču – Njemačkoj. Angela Merkel rezolutno odbija rješenje problema na Kosovu čiji je dio bilo kakvo prekrajanje granica. A s njom se, na opće čuđenje, slaže i parlamentarni zastupnik krajnje desnog AfD-a, Armin-Paul Hampel. On je ovih dana u velikom intervjuu poručio kako bi takvo rješenje bilo izuzetno negativno za stabilnost čitave regije, zbog razloga koje sam i sam naveo maločas.

Kosovo se mora vratiti Srbiji

No, on, za razliku o njemačke kancelarke, smatra da se Kosovo ponovno treba vratiti Srbiji, mirnim putem. Tvrdi kako je Kosovo državna tvorevina koja je nesposobna opstati sama, bez pomoći Zapada, te kako bi najbolje za sve uključene bilo da se narodi pomire. Nije spominjao lule mira, ali ovakav stav zasigurno nameće pitanje je li on sam, prije nego što je to rekao, povukao koji dim iz jedne od takvih lula.

Šalu na stranu, spomenuti njemački ustradesničar iznio je u tom svom istupu i niz drugih ideja. Jedna od njih je kako Njemačka premalo radi za stabilnost na Balkanu, misli ovdje prvenstveno na zategnute odnose Berlina i Beograda, te da bi kao najveća i najmoćnija od svih poznavateljica prilika na Balkanu (Hampel smatra da se Amerika, Britanija i Francuska ne razumiju u problematiku, za razliku od Austrije čiji imperijalizam ističe kao najmirotvorniji element u našoj bačvi baruta) trebala bolje iskorisiti svoj položaj. 

Kad pak je krenuo govoriti o utjecaju Europske unije na stabilizaciju ovdašnjih prilika, vrlo je jasno rekao da ne smatra da bi se EU trebala širiti na ostatak Balkana, barem ne u doglednoj budućnosti, već se zalaže, kao i ostatak njegove ksenofobne i antiimigrantske stranke, da Srbija, BiH te Makedonija zajedno s Turskom ostanu izvan službenih granica Unije iako u povlaštenom odnosu.

Što će se i kako odigrati, vidjet ćemo uskoro.

Podijeli članak

newsletter

Prijavite se na Newsletter