POMAŽETE LI I VI DILERIMA DA OPERU NOVAC OD DROGE?

Ne zamaraju se oni off-shore kompanijama. Neki zarađuju čak i kad idete na frizuru, a posebno vole kad koristite ove aplikacije na mobitelu


Daniel Radman
12.10.2019.16:00
Ne zamaraju se oni off-shore kompanijama. Neki zarađuju čak i kad idete na frizuru, a posebno vole kad koristite ove aplikacije na mobitelu
Profimedia

sažeto

Uspješnim se pokazalo pranje novca kroz poslove koji imaju veliki protok gotovine, a u zadnje vrijeme pere se novac i preko Ubera, Airbnba i eBaya


Daniel Radman
12.10.2019.16:00

Sin bivšeg obavještajca i predratnog pripadnika Državne sigurnosti, 32-godišnji Banjalučanin Armin Vidović uhićen je u jednoj od većih akcija u BiH usmjerenih na sprječavanje pranja novca. Informacije iz policije kažu da je bio njihov stari znanac – sumnja se da je još 2011. uložio između 15 i 25 tisuća eura u laboratorij za proizvodnju skunka, da bi potom novac zarađen od prodaje droge legalizirao kroz dvije tvrtke.

Koincidencijom, slučaj se poklopio sa svjetskom premijerom filma 'El Camino', nastavkom kultnog serijala 'Breaking Bad' ('Na putu prema dolje') koji je – uz svoju neospornu umjetničku vrijednost – ujedno bio svojevrsni 'tečaj za početnike' u pranju novca.

Sve je krenulo od Caponea

Profimedia

Sam termin 'pranje novca' stiže od najslavnijeg kriminalca prošlog stoljeća. Al Capone je, kako bi zataškao tragove, novac od prostitucije i ilegalne prodaje alkohola ulagao u automatske praonice rublja pa se s vremenom 'pranje' ('laundering') ukorijenilo u rječnicima.

Hrvatska se, znalo se tako pisati u medijima, nazivala 'malom zemljom za veliko pranje novca', uz napomenu da je dobar dio Caponeovih hrvatskih 'kolega' novac zarađen 90-ih uspio legalizirati. Kako je to slikovito prije dobrih 10 godina pojasnila bivša ministrica pravosuđa Ingrid Antičević Marinović, oni, mafijaši, 'izašli su van (iz podzemlja) i postali uvaženi likovi nadzemlja'.

"Danas su ugledni biznismeni(...). Prljavi novac plasiraju i brzo ga oplođuju, investirajući ga u lokalne vlasti, arhitekte, bankare, odvjetnike i lokalne medije koji pomažu i veličaju njihove djelatnosti", izjavila je ogorčena situacijom u Hrvatskoj.

Da su devedesete bilo zlatno vrijeme za pranje novca potvrdio je I jedan od najvećih autoriteta na ovom području, zadarski odvjetnik Šime Pavlović za Slobodnu Dalmaciju.

"Mislim da je upravo u vrijeme primitivne i divlje privatizacije društvenih poduzeća politička elita stvorila idealne uvjete za pranje novca i da nam je nanesena ogromna financijska šteta zbog koje nitko nije dospio u zatvor."

Kriminalci su uvijek dva koraka ispred

Profimedia

Nije ni u bijelom svijetu puno bolje. U 90-ima je objavljena procjena da se godišnje opere između 300 i 500 milijardi dolara, desetljeće poslije spominje se podatak da se u dvadeset najvećih ekonomija svijeta 'u crnoj i sivoj zoni' prosječno okrenulo 5,9 trillijuna dolara! Grube procjene Međunarodnog monetarnog fonda govore da je između 2-5 posto novca stečeno ilegalnim putevima!

Naravno, većina otpada upravo na trgovinu drogom. U Hrvatskoj, kažu procjene, od droge i prostitucije godišnje se utrži oko 2,5 - 3 milijardi kuna! S obzirom na količinu opranog novca, postavlja se pitanje koliko se uopće uspije oprati? Tu se možemo poslužiti podacima Europola, oni smatraju da je u EU nešto bolje nego što MMF prognozira za svijet, kažu da na 'sumnjivu financijsku aktivnost' otpada između 0,7 i 1,28 posto ukupnog godišnjeg BDP-a, a priznaju da se samo 10 posto toga stigne istražiti. 

"Kriminalci su uvijek barem za dva koraka ispred državnih tijela zaduženih za borbu protiv pranja novca", otkrio je Pavlović.

Tri faze pranja novca

Prema definiciji našeg ekonomista Predraga Bejakovića, postupak pranja novca odvija se u tri faze. Prva je faza ulaganja u kojoj se novac ulaže ili u financijsku ustanovu ili se njime kupuje određena imovina; potom slijedi faza prikrivanja u kojoj se pokušava prikriti ili naizgled promijeniti stvarno podrijetlo ili vlasnika sredstava, a postupak završava s fazom integracije u kojoj se novac uključuje u legalnu ekonomiju i financijski sustav.

Kad je izbila najveća afera pranja novca, tzv. 'Panama papers' mogla vas je zaboljeti glava od načina kako novac ide do poreznih oaza nazad na račune vlasnika. No, prljavi novac možete oprati čak i ako ne znate baratati pojmovi kao što su off-shore, shell kompanije, smurfing i sličnima. Dokazao je to i dubrovački profesor Ivan Jelčić koji je svojim studentima plastično dočarao kako se to najjednostavnije radi.

"Uspješnim se pokazalo pranje novca kroz poslove koji imaju veliki protok gotovine, a jako malo inventara što je važno jer se sirovine moraju pravdati što zna biti komplicirano. Najbolji su za to su parkinzi, kockarnice, kozmetički i frizerski saloni, te saloni za masažu i slično. U tim poslovima vrti se puno keš transakcija, a nema velikih troškova", pojasnio je Jelčić za Dubrovački dnevnik.

O tome da se u Hrvatskoj na primitivnije načine pere novac možemo se poslužiti još jednom starom izjavom Antičević Marinović.

"Nije čak ni potrebno imati off-shore kompaniju, nego je dovoljno novac ubaciti na depozite kompanija ili kroz netransparentno poslovanje između zaposlenika i partnera kompanije, kupnju nekretnina ili automobila."

Stiže i cyber-pranje

Profimedia

U međuvremenu je pranje novca postalo nešto teži posao, ne toliko zbog zakona, već kako je naglasio Jelčič, zbog transakcija koje se obavljaju putem kartica. No, tko želi uvijek pronađe načina.

"Dio se mora izgubiti, ali u jednom trenutku, kada se vrati u sustav, nemoguće je upratiti odakle su krenuli."

U tome je internet postao nova zona, cyber-pranje novca već je postalo novi termin. Tu mogu poslužiti svima pozante platforme poput eBaya, Ubera, Amazona ili Airnbnba. Nepostojeća putovanja, lažne knjige, astronomske cijene najma samo su neki od prilično jednostavnih načina da novac - uz prihvatljiv gubitak - postane legalan.

droga

prostitucija

pranje novca

Podijeli članak

newsletter

Prijavite se na Newsletter