10 pitanja za...Poznatog pagana

'Neupućeni katolički fanatici govore kako Halloween dolazi od riječi pakao. Da nije žalosno, bilo bi smiješno'. Za akciju udruge Vigilare kaže: 'Besposlen pop i jariće krsti'


Mia Peretić
31.10.2019.20:00
'Neupućeni katolički fanatici govore kako Halloween dolazi od riječi pakao. Da nije žalosno, bilo bi smiješno'. Za akciju udruge Vigilare kaže: 'Besposlen pop i jariće krsti'
iStock

sažeto

'Ovi današnji histerični katolički fanatici to očito ne razumiju pa su se okomili samo na bundeve. Jadne bundeve!'


Mia Peretić
31.10.2019.20:00

S obzirom na to da se ove godine, kao vjerojatno niti jedne do sada, lome koplja oko proslave Halloweena, odnosno Noći vještica u Hrvatskoj, odlučili smo se pozabaviti samom srži problema i saznati radi čega je nastala takva drama. Na bezazlen praznik, u nas najčešće samo izlika za dobar provod u zastrašujućim kostimima, u Facebook objavi obrušila se udruga Vigilare - neprofitna organizacije koja promiče konzervativne vrjednote i kulturu života.

Njima je, naime, posebno zasmetao prigodni praznični asortiman jednog trgovačkog lanca koji je reklamirao slastice poput čokoladnih očiju, svježi sok od 'vampirske krvi' i mješavinu za vještičje kolače. Stoga su pozvali građane da im se pridrže u zaustavljanju zastrašivanja i traumatiziranja djece, te da se suprotstave poganizaciji Hrvatske.

Upravo smo iz tog razloga 10 pitanja povodom 'stravičnog' Halloweena postavili, ni manje ni više, no stručnjaku za paganizam, indologu i turkologu, te autoru trilogije o paganizmu Dorinu Manzinu. Ispričao nam je sve o podrijetlu praznika, njegovim prvim obilježavanjima, odakle mu tolika popularnost, zašto se maskiramo, a zašto rezbarimo bundeve, kako komentira vapaje konzervativnih udruga, te kako će Noć vještica obilježiti pagani Hrvatske.

Tomislav Kristo / CROPIX

Možete li nam pojasniti podrijetlo Halloweena, je li on kršćanskog ili poganskog podrijetla?

Halloween je građanski, sekularni, blagdan u angloameričkoj kulturi, a utemeljen je u keltskom paganskom sezonskom blagdanu koji se zove Samhain. No, sam naziv Halloween je kršćanskoga podrijetla i nastaje kontrakcijom sintagme "All Hallow's Eve", što naprosto znači "Navečerje Svih svetih". Nažalost, neupućeni katolički fanatici govore kako taj naziv dolazi od "hell" pakao. Da nije žalosno, bilo bi smiješno.

iStock

Što je keltski Samhain?

Samhain (1. studenoga) starim je Keltima bio početak zime, samim time, početak nove godine. U to doba godine drevni su se narodi prisjećali svojih predaka i slavili misterij smrti kao sastavni dio života.

Iako su drevni Kelti još prije pet tisuća godina slavili Samhain, najstariji sačuvani zapisi potječu iz staroirske književnosti 10. stoljeća. Beltane Samhain za Kelte nisu bili samo puki počeci ljeta i zime nego prijelomni trenuci u poljoprivrednoj godini, kao i kod ostalih indoeuropskih naroda. U Slavena je to vidljivo u blagdanima Jarila i Morane (kasnije Jurjeva i Mitrova). U tim prijelomnim trenucima društveni poredak i struktura privremeno se dokidaju pa ljudi mogu raditi svakojake ludorije (tipično za liminalnu fazu svakog obreda prijelaza). Svaka je polovica godine trajala 180 dana, pa je preostalih pet dana umetnuto između njih. Očito, Beltane se slavio dva dana (danas su to 30. travnja i 1. svibnja), a Samhain tri dana (31. listopada, 1. studenog i 2. studenog), što se zadržalo čak i nakon kršćanskog preuzimanja.

iStock

Što su točno, kako i zašto kršćani preuzeli?

Dana 13. svibnja 609. papa Bonifacije IV. pretvorio je rimski hram Pantheon (hram svih bogova) u Crkvu Svete Marije od mučenika (posvećen svim svecima i mučenicima). Tako je nastao blagdan na kojem su se slavili svi katolički sveci i mučenici. Neki povjesničari smatraju da su crkveni oci izabrali taj datum kako bi se podudario s paganskim rimskim lemurijama (Lemuria) koje su se obilježavale 9., 11. i 13. svibnja. Posebnim noćnim obredima tada su se umirivali i tjerali negativni duhovi (lemuri ili larve). 

Međutim, emotivno nabijeni Samhain bio je snažno ukorijenjen u narodu, pa ga Crkva nikako nije mogla iskorijeniti. Tako se već početkom 9. stoljeća Dan svih svetih slavio 1. studenog diljem Europe. Konačno, franački kralj i rimsko-njemački car Ljudevit I. Pobožni (Ludwig der Fromme) po nalogu pape Grgura IV. i uz pristanak svih biskupa, godine 835. zakonski je odredio da se katolički Blagdan svih svetih ili Sisvete (latinski: Sollemnitas Omnium Sanctorum, engleski: All Saints' Day) obilježava 1. studenog.

Kako su pagani slavili Samhain tri dana (31. listopada, 1. studenog i 2. studenog), Crkva je preuzela i taj element; pa se 1. studenog slave svi sveci (koji su kanonizirani i oni koji još nisu), dok je 2. studenog Spomen svih vjernih mrtvih ili Dušni dan. Što se tiče 31. listopada, u katoličkim se crkvama tradicionalno održava molitveno bdjenje uoči Svih svetih koje se naravno podudara s Noći vještica, a u engleskoj se tradiciji naziva All Hallows' Eve "Navečerje Svih svetih". Sva tri dana zajedno nazivaju se Hallowmas.

Zapravo, paganski Samhain odrazio se u kršćanske blagdane: Blagdan svih svetih, Dušni dan, Mitrovo i Martinje, ali i u građanske blagdane: Halloween i Thanksgiving.

Ispričajte nam malo o detaljima, odnosno mitologiji tog slavlja - konkretno mislim na vjerovanje kako na taj dan nema barijera između našeg i 'onog' svijeta u kojem obitavaju duše preminulih, te jesu li se Kelti maskirali u životinje i čudovišta? 

Logično, kraj stare godine i početak nove spajaju se u jednoj točki. U paganskoj filozofiji, to je nešto kao "točka singularnosti", tj. točka prijelaza. Zato se u toj noći koja je onkraj vremena i prostora "vidi sve". Idealno je vrijeme za gatanje i magiju (što je sastavni dio paganizma). 

Drevni Kelti na Samhain su imali običaj rezbariti stočnu repu, korabu, tikvu, ciklu, krumpir ili jabuku. Površinu repe izrezbarili bi u obliku lica, a unutrašnjost bi izvadili. Unutra bi stavili svijeću i tako dobili dekorativnu lampu (fenjer) koji bi postavljali na prozore, pored kućnog praga ili u dvorištu. Strašno lice fenjera služilo je odvraćanju opasnih i zlonamjernih entiteta (pa možemo govoriti o amuletu). No isto tako, dobronamjernim duhovima fenjer će pomoći da nađu put do svojih negdašnjih kuća. 

Rezbarenje bundeva potječe tek iz 17. stoljeća kad su irski doseljenici u Americi spojili tu američku biljku s drevnim europskim paganskim običajem. Osim što je veća od repe, lakše se rezbari, estetski je privlačnija, a također dozrijeva baš u vrijeme Samhaina.

Ljudi se prerušuju u duhove kako bi se "zagubili" među njima. Naime, ako vas netko traži, a vi ste prerušeni, manja je vjerojatnost da ćete biti pronađeni. Zato su se Kelti u Noći vještica prerušavali kako bi umakli opasnim duhovima. Primjerice, neki sudionik proslave stavio bi masku kako ga ne bi pronašao duh pokojnog susjeda koji mu se želi osvetiti jer mu je ovaj svojedobno ukrao pet kokoši. 

iStock

Kada je Halloween postao popularan u angloameričkoj kulturi?

Halloween je u Engleskoj je popularan od srednjeg vijeka, a u Sjevernoj Americi otprilike od 19. stoljeća.

Profimedia

Zašto se na Halloween ljudi maskiraju u vještice, demone, duhove? Općenito, zašto baš u ta 'sablasna' bića, te zašto rezbarimo bundeve i tražimo slatkiše?

Za pagane, Samhain je vrijeme za suočavanje s konceptom smrti i spoznajom kako nakon nje dolazi novi život. Kad nam smrt više nije nepoznanica, iščezava i strah od bilo čega drugog. No, racionalna strana straha zapravo je oprez koji nam od najvećeg neprijatelja može postati najvjerniji životni saveznik. Kod takvog suočavanja, osjećaj jeze i užasa prirodno se budi. No, kao što ratnik mora preobraziti strah u oprez, tako ga i svatko od nas mora preobraziti u nadu, blaženstvo i spokoj. Suočavanje sa strahom također je suočavanje sa slabostima. Osim toga, kako je svaki sabat radostan, tako će nam i proslava Samhaina koristiti da se lakše nosimo s "najdepresivnijim dijelom godine". Čak će se i psihoterapeuti složiti s time da ikonografija ovog sabata i običaji poput izrezbarenih bundeva ili plesa mrtvaca pridonose rastakanju društveno uvjetovanog koncepta smrti i potisnutih emocija, što je zdravo iskustvo, kako za odrasle, tako i za djecu.

Na Samhain štujemo pretke. Odajemo počast onima kojih više nema. Uređujemo oltar za pretke, palimo svijeće njima na spomen, nudimo im hranu i piće. Slavimo ih jer su oni bili ovdje prije nas. Kao što mi želimo dobro svojim potomcima, na ovom sabatu pokazujemo da osjećamo ljubav svojih predaka koji su nama, svojim potomcima, također željeli samo dobro. Štujući njih, štujemo i sami sebe. Vrijeme je refleksije nad vlastitim životom i korijenima. Molimo ih za pomoć, vodstvo i mudre savjete.

iStock

Zašto se kod nas to naziva Noć vještica?

To je popularan naziv koji se u nas uvriježio i uopće nije sporan. Mnogi hrvatski pagani slave Noć vještica (31.10.) uoči sabata Samhaina (1.11.). Naime, neopagani svih osam sezonskih blagdana nazivaju sabatima. To su: Yule - 21.12. (početak zime), Imbolc - 1.2. (sredina zime), Ostara - 20.03. (početak proljeća), Beltane - 1.05. (sredina proljeća), Litha - 21.06. (početak ljeta), Lammas - 1.08. (sredina ljeta), Mabon - 23.09. (početak jeseni) i Samhain - 1.11. (sredina jeseni).

Treba li ga slaviti u Hrvatskoj i što kažete na kritike da je to preuzeti poganski običaj koji mi ne bismo trebali usvajati u svojoj kulturi? Što smo sve još preuzeli, a da ni ne znamo?

Zašto smo onda preuzeli kićenje jelke za Božić ili bojenje jaja za Uskrs? Sve su to paganski običaji koje su preuzeli kršćani u ranom srednjem vijeku. Naime, Božić, Svijećnica, Uskrs, Blagovijest, Jurjevo, Duhovi, Ivanje, Miholje, Blagdan svih svetih, Mitrovo, Martinje i još neki kršćanski blagdani imaju svoje podrijetlo u pretkršćanskoj europskoj duhovnosti koju su rani kršćani nazvali poganstvom ili paganizmom. No, ovi današnji histerični katolički fanatici to očito ne razumiju pa su se okomili samo na bundeve. Jadne bundeve!

iStock

Kako ocjenjujete akciju udruge Vigilare koja je digla hajku na prigodne Halloween proizvode iz jednog trgovačkog lanca?

Besposlen pop i jariće krsti.

Odvijaju li se i danas neki obredi za Halloween, pri tome mislim na Wicce ili neke druge pokrete o kojima ne znamo mnogo?

Postoje razni obredi. Pagnski krug Hrvatske već sedam godina organizira proslave svih osam paganskih sabata, pa tako i za Samhain - ne Halloween! Svake godine nas je sve više. Paganizam se polako, ali sigurno vraća u Hrvatsku.

povijest

Halloween

običaji

vještice

kršćanstvo

Demoni

paganizam

bundeve

kelti

Podijeli članak

newsletter

Prijavite se na Newsletter