SERIJAL KULT(NE) LIČNOSTI

'Krvavi vojskovođa' isticao se zbog okrutnosti, oslanjao se na proroke i astrologe, vojnicima je davao opijate i dopuštao nekrofiliju


100posto
25.08.2019.14:00
'Krvavi vojskovođa' isticao se zbog okrutnosti, oslanjao se na proroke i astrologe, vojnicima je davao opijate i dopuštao nekrofiliju
Profimedia

sažeto

Roman Von Ungern-Sternberg epitet krvavog vojskovođe zaradio je zbog svoje brutalnost, a protivnike je ubijao na najokrutnije načine


100posto
25.08.2019.14:00

Bijeli vladar Mongolije, čudnovati mistik, okrutni sadist i krvavi vojskovođa, sve od navedenog veže se uz Romana Nikolaja Maksimilijana Fjodorovića Von Ungern-Sternberga.

Sam barun potječe iz drevne plemićke obitelji koja se borila još u križarskim ratovima, a jedan njegov predak ostavio je svoje kosti pred zidinama Jeruzalema boreći se u vojsci Rikarda Lavljeg Srca.

U skladu s vojničkom tradicijom svoje obitelji upisan je na prestižnu carsku vojnu akademiju u St. Peterburgu. Jedva je čekao bilo kakav rat u kojemu bi pokazao svoje vojničke i organizacijske vrline, a prilika za ratovanje mu se pružila 1905. godine kada je počeo Rusko-japanski rat.

Profimedia

Razvijao ideje o militantom budizmu

No nije stigao ni do bojišta, a Japanci su već potpuno porazili ruske vojne snage. Za taj poraz, koji je pred očima svijeta ponizio carsku Rusiju, Roman je krivio ruske seljake i inteligenciju.

Vojska ga šalje 1913. godine u Mongoliju kako bi kao savjetnik pomogao mongolskim snagama koje su se borile protiv kineske intervencije. To je bio prvi Romanov susret s Mongolijom, zemljom koja će obilježiti cijeli njegov život.

Prvi svjetski rat proveo je u službi u Galiciji te je sudjelovao u surovim borbama protiv Nijemaca u Istočnoj Pruskoj. Tu je već počeo razvijati ideje o militantnom budizmu te je, između ostalog, završio i u zatvoru na dva mjeseca jer je u listopadu 1916. u alkoholiziranom stanju napao drugog časnika.

Likvidirao Židove i sve koji su mu se zamjerili

Nakon što je 1917. izašao iz zatvora Romana prebacuju na Kavkasko bojište, a nakon izbijanja Oktobarske revolucije s nekolicinom drugih oficira priseže na lojalnost caru. U revoluciji je vidio opasnost za duhovni razvoj Rusije i smatrao ju je najvećim zlom protiv kojega se mora boriti do zadnje kapi krvi. Za izbijanje revolucije krivio je Židove, koje je kasnije dok je vladao Mongolijom likvidirao do posljednjeg, kao i sve ostale koji su mu se zamjerili.

Kako su snage kontrarevolucije gubili bitku za bitkom od Crvene armije, Roman se sa svojim vojnicima povlači sve dalje u Sibir. Kako je prije rata već uspostavio veze u Mongoliji, odlučio je skloniti se s ostacima svoje vojske u tu zemlju.

U Mongoliju je ušao u rujnu 1920. godine, a u siječnju 1921. godine sa svojom vojskom opsjedao je kinesku vojsku u glavnom mongolskom gradu Urgi. Čitavi siječanj opsjedao je grad na temperaturi od ugodnih -40 stupnjeva, konačno ga je osvojio nakon velike bitke u veljači.

Bio opsjednut astrolozima i prorocima

U tu zadnju bitku krenuo je po savjetu svojih astrologa koje je često koristio za svoje odluke te s prorocima koji su kineskim vojnicima svojim sposobnostima utjerivali strah u kosti.

Roman je navodno bio opsjednut astrolozima, prorocima i šamanima, u bitkama je uz sebe uvijek imao tarot karte, a vojsku bi ponekad zaustavljao na određenim mjestima koja su povezana sa starim mongolskim proročanstvima.

Roman je s lakoćom porazio kinesku vojsku koja je okupirala Mongoliju, a nakon osvajanja Mongolija je proglašena nezavisnom monarhijom na čelu s Romanom kao vojnim diktatorom, a na prijestolje je vratio Bogdo Khana kojeg su Kinezi zatočili u manastiru Manjushri Khiid.

Nakon šest sati suđenja osuđen na strijeljanje

No, Bogd je bi samo lutak u Ungernovim rukama i zapravo se nalazio u kućnom pritvoru, dok je barun bi jedina prava vlast u Mongoliji. Bogd Kan ga je proglasilo za reinkarnaciju Boga rata, a Roman postaje budistički svećenik i kan Mongolije po uzoru na Džingis-kana.

No, njegova vladavina trajala je sve do kolovoza 1921. kada Boljševici upadaju u Mongoliju, a Roman ubrzo završava u njihovim rukama. Mjesec dana kasnije je Roman doveden pred boljševički sud koji ga nakon šest sati suđenja osuđuje na smrt strijeljanjem.

Profimedia

Prema pojedinim izvorima, Roman je epitet krvavog vojskovođe zaradio zbog svoje brutalnosti. Naređivao je ubijanje neistomišljenika, njegovi vojnici su im odrubljivali glave, palili ih žive, čupali im udove te ih strijeljali.

Vojnicima dopuštao nekrofiliju 

Roman je navodno čak opijao i drogirao vlastite vojnike, a svim unovačenim vojnicima prvog dana stupanja u njegove redove dao bi neograničene količine alkohola, hašiša i opijuma, te bi od njih očekivao da se sutradan otrijezne. Oni koji se nisu otrijeznili bili su ubijeni na licu mjesta, a za svako daljnje konzumiranje alkohola ili droge bila je propisana smrtna kazna.

Jedan detalj o njegovom životu koji treba uzeti s rezervom, govori kako je Roman svojim vojnicima uveo celibat, no kako bi zadovoljio njihove "životinjske nagone" uveo je jedan aneks.

Prema njemu, njegovi vojnici nisu smjeli općiti sa živom ženom, dok je s mrtvom to dopušteno. Bilo je mnogo slučajeva da su njegovi vojnici ubili djevojku pa bi je onda desetorica "uživala" dok je još topla.

Rusija

kult(ne) ličnosti

Roman Nikolaj Maksimilijan Fjodorović Von Ungern-Sternberg

Mongolija

newsletter

Prijavite se na Newsletter