slično se može dogoditi i nama

Kontinente su uništili požari i tsunamiji, padala je vatrena kiša, a sunce se zamračilo. Znanstvenici otkrili što se događalo na dan kada su izumrli dinosauri


Mia Mitrović
16.10.2019.12:00
Kontinente su uništili požari i tsunamiji, padala je vatrena kiša, a sunce se zamračilo. Znanstvenici otkrili što se događalo na dan kada su izumrli dinosauri
iStock

sažeto

Pvri dan kenozoika bio je jedan od najturbulentnijih u geološkoj povijesti zemlje 


Mia Mitrović
16.10.2019.12:00

Jedan od najvećih ožiljaka našeg planeta skriven je ispod poluotoka Yucatán i Meksičkog zaljeva. Zakopani krater promjera je oko 144 kilometra, a nastao je kada je golemi asteroid pogodio naš planet prije 66 milijuna godina i prekinuo vladavinu dinosaura.

Danas, zahvaljujući geološkoj analizi sastava tla na spomenutom području, znanstvenici su kreirali preciznu vremensku crtu događaja koji su uslijedili kobnog dana kada je asteroid udario Zemlju i uzrokovao apokalipsu velikih guštera, piše magazin američkog znanstvenog udruženja Smithsonian.

Masovno izumiranje 

Golemi krater Chicxulub svjedok je događanjima u jednom od najznačajnijih dana u cjelokupnoj povijesti zemaljske kugle. Asteroid koji je udario u to područje izazvao je masovno izumiranje na prijelazu geološkog razdoblja krede i paleogena, takozvano K/Pg izumiranje.

Katastrofa nije izbrisala samo dinosaure, čije naslijeđe u današnjem svijetu nastavljaju ptice, već i nestanak drugih oblika života poput letećih reptila (pterosaura), biljaka te triloglodita. Velik udarac pretrpjele su i vrste iz kojih će se kasnije razviti sisavci, zmije i gušteri. Najviše tragova o tome što im se točno dogodilo zakopano je u tlu na dubini od 19 kilometara.

Zahvaljujući uzorcima jezgre prikupljenima 2016. Sean Gulick, geolog sa sveučilišta Austin u Texasu sa svojim je timom znanstvenika uspio rekonstruirati što se događalo u prvim danima K/Pg izumiranja.

„Analizirani uzorak reprezentira prvi dan udara koji je ujedno i prvi dan kenozoika, jer je razdoblje krede završilo onog trenutka kada je asteroid udario u Zemlju”, objasnio je profesor Gulick koji je o proučavanim događajima početkom rujna objavio studiju 'Prvi dan kenozoika'.

Kaos u prvim minutama 

Događaje su znanstvenici proučavali na lokaciji, a bušilice su im neprestano donosile nove uzorke. Kada je toliko velik asteroid pogodio zemlju, a procjenjuje se da je ovaj bio širok najmanje devet kilometara, tlo s površine udarca podiglo se visoko u zrak što je uzrokovalo propadanje okolnih planinskih lanaca. To je pokrenulo niz prirodnih katastrofa poput golemih tsunamija u oceanima te izbacivanja ogromnih količina prašine i krhotina u atmosferu.

„Ovo nije bilo prvi puta da bušimo jezgru kratera Chicxuluba, no njegova pozicija u vanjskom prstenu planina koje je kreirao udar asteroida pruža nam jedinstven pogled na geološku dinamiku koja se u tim trenucima odvijala neuobičajeno brzo”, Kazao je James Witts, geolog sa sveučilišta u New Mexicu koji je također proučavao lokaciju.

Ovakav se događaj nije zbio nikada u povijesti ljudske vrste na Zemlji, dodao je, stoga su geološki podaci koje tamo prikupljaju od ključne važnosti za razumijevanje takvih događaja.

U prvim minutama nakon udara, doznali su znanstvenici, formiran je ogromni krater koji je prekriven ostacima stijena koje je otopiila jačina i toplina udarca. More je nahrupilo u novu pukotinu na planeti pa je u prvim satima nakon udaraca u krater dospjelo još stotinjak metara slojeva kamenja, šljunka, pijeska i ugljena. Sve to zbivalo se u prvih 24 sata od udarca asteroida.

Nestalo čak 75% vrsta 

Planetarni sudar ogromnih razmjera aktivirao je šumske požare na kopnu. One šume koje nije uništila vatra, potopili su golemi valovi tsunamija, a neke je uništio i nastanak kratera. Sve to je utjecalo na živa bića na bližim i udaljenijim lokacijama od udarca. Toplinski puls sraza zemlje s asteroidom podigao je temperature u područjima udaljenim tisućama kilometara od mjesta udarca.

Užareni materijal koji je prilikom sraza izbačen u atmosferu prouzrokovao je požare i drugdje na planeti jer je ubrzo počela padati užarena kiša krhotina udarca. Stijene u koje je udario asteroid bile su bogate sumporom koji je ispario u atmosferu i pomiješao se s vodenom parom pa je nastalo ono što su profesor Gulick i njegov tim nazvali sumpornom izmaglicom. Njihova istraživanja dala su novi značaj događanjima u atmosferi prilikom procesa izumiranja, a jedan od ključnih je pojava sumporne izmaglice koja je prekrila planetu toksičnim isparivanjima.

„Rezultat naših istraživanja pokazuju da je to najvjerojatniji scenarij. Najprije su ogromni požari devastirali značajne dijelove svih kontinenata. Potom se dogodilo globalno zatamnjenje Sunca što je drastično snizilo temperature u narednim godinama što je prouzrokovalo izumiranje 75% postojećih vrsta i kraj razdoblja krede.

Da je asteroid udario drugdje, primjerice negdje u oceanu gdje je voda dublja, proces izumiranja dogodio bi se drugačije ili ga uopće ne bi bilo”, objasnio je rezultate profesor Gulick. 

Najnoviji rezultati istraživanja Chicxulubove jezgre bit će predmet široke znanstvene rasprave jer još uvijek među znanstvenicima nema definitivnog konsenzusa oko onog što se dogodilo dinosaurima. Razlog tomu je što nam je još uvijek, bez obzira na tehnologiju, vrlo teško zaključivati o zbivanjima na Zemlji prije 66 milijuna godina. Jedini dokazi kojima raspolažemo tragovi su na tlu i u stijenama, no i oni su, kao i sve, podložni zubu vremena.

Apokalipsa

izumiranje

dinosauri

udar asteroida

Chicxulub

Podijeli članak

newsletter

Prijavite se na Newsletter