otpad se ne razvrstava, kazne nam prijete

Komunalna društva su najveći rezervoari uhljebljivanja stranačkih kadrova. Zato nam je smeće poskupjelo, i poskupjet će opet


Daniel Radman
21.11.2018.19:00
Komunalna društva su najveći rezervoari uhljebljivanja stranačkih kadrova. Zato nam je smeće poskupjelo, i poskupjet će opet
Boris Kovacev / CROPIX

sažeto

'Upoznao sam barem stotinjak ljudi koji vode komunalna poduzeća i točno vidite tko je 'nećak načelnika općine'. Imate ljude koji su propustili dva desetljeća da naprave išta', tvrdi aktivist Piršić


Daniel Radman
21.11.2018.19:00

Cijene odvoza smeća poskupjele su unatrag godinu dana u gotovo svim većim hrvatskim gradovima, a to je tek uvod u još lošiju vijest - vrlo je izvjesno da nas očekuju nova poskupljenja.

Za sve je krivo neuspješno gospodarenje komunalnim otpadom. Hrvatska je 2016., od ukupno 2,1 milijuna tona otpada razvrstala tek 26 posto, a do 2020. smo se obvezali Europskoj uniji da ćemo razvrstati - dakle, odvojeno prikupiti i reciklirati - čak 50 posto. U protivnom nas čekaju visoki penali, nešto slično su prošle i Grčka, Italija i Poljska, a kod njih su to na kraju platili građani na računima njihovih 'Čistoća'.

Da bi Hrvatsku približilo željenom cilju, a i stisnulo lokalne vlasti, Ministarstvo zaštite okoliša lani je donijelo Uredbu o gospodarenju komunalnim otpadom. Ona je uz sve odgode trebala biti primjenjena najkasnije do 1. studenog ove godine, no u praksi se to baš i nije ostvarilo. Neki još uopće nisu implementirali Uredbu ili su to učinili u zadnji čas.

Ne samo da se ne zacrtava ispunjeno, već građani imaju utisak da je pitanje odvoza smeća još lošije nego prije. Recimo, u Zagrebu i Varaždinu osvanuli su prizori prepunih kontejnera, a to se prije godinu-dvije i nije moglo vidjeti. Službene brojke kažu da je udio odvojenog otpada u 2017. skočio za svega 2 posto, pa bi tijekom 2019. trebali napraviti čudo.

Boris Kovacev / CROPIX

"Hrvatska nije bila spremna za Uredbu. Kad kažem Hrvatska, s jedne strane mislim na tehnologiju, a pogotovo građani. Ovo nije politički projekt ministarstva, niti tehnički projekt komunalnih društava, to je društveni projekt. Ako ga želite realizirati, vi morate mobilizirati i obrazovati građane", počinje priču aktivist Eko-Kvarnera Vjeran Piršić koji je na Krku, u suradnji s lokalnom vlasti, prije 15-ak godina započeo nešto slično. I rezultati se osjećaju, Krk je danas najuspješniji grad kad je riječ o odvajanju otpada.

"Druga stvar je ta što je Ministarstvo totalno zakazalo. Oni su napisali Uredbu, i mislili da su time odradili sve, sa stavom 'sad vi na terenu se mučite kako znate i možete'," dodaje Piršić.

Naravno, Piršić smatra kako ne treba abolirati ni lokalne vlasti.

"Siguran sam da su komunalna društva, uz turističke zajednice, najveći rezervoari uhljebljivanja stranačkih kadrova svih političkih opcija. Kroz svoj rad imao sam prilike upoznati barem stotinjak, ako ne i više ljudi koji vode komunalna poduzeća, i točno vidite tko je došao kao sposoban, tko je kadar riješiti problem, a tko je 'nećak načelnika općine' ili netko tko je u stranci već 20 godina. Vi imate ljude koji su propustili dva desetljeća da naprave išta", tvrdi Piršić.

Tea Cimas / CROPIX

Zašto je propušteno, nadovezuje se Marko Košak, voditelj Programa gospodarenja otpadom Zelene Akcije.

"Mi još od 2005. imamo Zakon o gospodarenju otpadom koji kaže da se sav otpad koji ima vrijedna svojstva mora odvojeno prikupljati, znači i ministarstvo, i gradovi, i općine su već tad znali u kojem smjeru treba ići, međutim nitko nije ništa nije poduzeo. Zašto? Očito jer na manipulaciji sa smećem i biznisu sa mješanim otpadom netko dobro zarađuje, a lokalne vlasti štite taj interes. I ova uredba je donešenja ishitreno zbog obveza prema Europskoj uniji, a isto tako su gradovi krenuli u zadnji čas donijeti svoje odluke o načinu prikupljanja otpada, sve je to na ho-ruk." 

Jedan od lošijih primjera gospodaranja je naš glavni grad, Zagreb, koji je umjesto oglednog primjera postao sinonim za neefikasno skupljanje otpada. Slike kanti su bile jedan šok, a najava o produljenja rada odlagališta Jakuševec drugi.

"Grad Zagreb je malo toga napravio, čak i od onog neambicioznog plana koji su usvojili. Dakle, planirali su uvesti samo djelomično skupljanje otpada na kućnom pragu te da se sustav bazira na javnim površinama, što su nekontrolirani prostori u kojima često dolazi do miješanja otpada. Upozorili smo odmah, a ta se upozorenja godinu poslije pokazuju točnim", kaže nam Košak.

Boris Kovacev / CROPIX

Društvene mreže su ovih dana preplavile slike punih kontejnera s plastikom, a to, na žalost, nije bio izolirani incident.

"Takve stvari nam se ponavljaju svaki par mjeseci. Imali smo proljetos istu situaciju i to će se opetovano ponavljati dok god sustav ne prilagodi građanima, i ne postave individualizirani spremnici na kućni prag, da svatko ima pristup spremniku s magnetskom karticom i da se točno zna tko je otpad odložio, koju količinu i da prema tome dobiva mjesečni račun. Imamo dobre primjere u susjedstvu, u Sloveniji. Čak i ne moramo iči preko granice – grad Prelog, zajedno sa susjednim općinama, već sad je ispunio norme koje Hrvatska treba ispuniti 2030., a ne 2020.", dodaje Košak.

Kad je već tako u Prelogu, nazvali smo najuspješnijeg hrvatskog direktora komunalnog društva, ing. Sinišu Radikovića, koji je otkrio njihovu tajnu.

"Nema kod nas tajne, učili smo od boljih i kopirali. Prijatelji smo sa slovenskom općinom u kojoj se nalazi centar za gospodarnje otpadom, nešto smo vidjeli na internetu, nešto uživo... Ključ su tri stupa, korisnici, s kojima morate dobro komunicirati, jedinice lokalne samouprave od kojih trebate imati podršku i sama komunalna društva. Ma, u gradu Prelogu i općinama koje pokrivamo imamo članove 6-7 političkih stranaka, svih većih, ali udružili su se i surađuju. Ja uvijek kažem, nije to stvar politike, to je stvar higijene", kaže direktor Pre-koma Radiković koji je nestranački čovjek.

Zeljko Hajdinjak / CROPIX

"Probali smo izgraditi sustav i pokazali smo da možemo. No, nemojte se previše zavarati ni s pričama aktivistima, oni često misle da sve završava odvajanjem, troškovi obrade korisnog otpada i prihodi od korisnog otpada su drastično pali otkako je Kina zatvorila tržište. Baš sam nedavno računao, nama je za devet mjeseci pao prihod od korisnog otpada za 48 posto, a istovremeno imamo rast troškova od 10 posto. Kad to sve zbrojimo, s uštedama na odlaganju, mi smo i dalje na gubitku. Treba biti oprezan s tim stavom 'odvajajte otpad pa će sve biti jefitnije', sad pogotovo. 2016. je bila najbolja godina kaj se tiče korisnog otpada, teško da će se ponoviti."

O samoj Uredbi kaže da ima puno nelogičnosti.

"Mi imamo obvezu skupljanja biorazgradivog otpada, a u 15 županija nemamo ni jednu kompostanu i bioplinsko postrojenje. Kako ćete postaviti sustav ako nemate sortirnicu, kompostanu, ako nemate nekakav pogon za obradu glomaznog otpada, centar za ponovnu uporabu, gdje ćete s tim otpadom? Mi idemo tri koraka naprijed, pa dva nazad, to je problem i ove Uredbe i općenito naše okolišne politike", zaključuje Radiković.

smeće

otpad

prikupljanje

Vjeran Piršić

Marko Košak

Siniša Radiković

Uredba o gospodarenju komunalnim otpadom

Podijeli članak

newsletter

Prijavite se na Newsletter