RAZOTKRIVAMO TAJNE VATIKANSKIH UGOVORA

Katoličku smo crkvu oslobodili poreza na sve milodare, plaćamo sve njihove institucije i osoblje, a nema nikakvih izvještaja o financijama. Tko kaže da ne postoji raj na zemlji?


Mia Peretić
29.01.2019.21:00
Katoličku smo crkvu oslobodili poreza na sve milodare, plaćamo sve njihove institucije i osoblje, a nema nikakvih izvještaja o financijama. Tko kaže da ne postoji raj na zemlji?
foto sinisa sunara

sažeto

Oslobođeni su poreza, ne znamo koliko i na što troše, a mi ih plaćamo


Mia Peretić
29.01.2019.21:00

Često se u javnosti, kada se razgovara o državnim rashodima, odnosno što i koliko kao porezni obveznici plaćamo, spominju cifre koje izdvajamo za Katoličku crkvu. Poznato je i da su naše obveze regulirane famoznim Vatikanskim ugovorima, odnosno četirima međunarodnim pravnim dokumentima potpisanim između Svete Stolice i Republike Hrvatske u razdoblju od 1997. i 1998. godine. 

Četiri ugovora iz devedesetih

Njima se bilateralno reguliraju odnosi dviju država i to na područku odgoja i kulture, zatim dušebrižništva katoličkih vjernika, pripadnika oružanih snaga i redarstvenih službi Republike Hrvatske, te na području pravnih i gospodarskih pitanja. 

Zaista, radi se o svega tridesetak stranica dokumenata, a kada smo rekli da su njima definirane naše obaveze spram Crkve, namjerno smo izostavili prava, jer u tim ugovorima navodi se samo ono što je Republika Hrvatska dužna ispoštovati.

istock

A toga je, vjerujte, zaista mnogo: od pitanja reparacija, odnosno povrata imovine, do plaćanja, odnosno neplaćanja poreza, finaciranja rada crkvenih institucija ali i same prirode pravne osobnosti Crkve u Hrvatskoj.

'Vatikansko lobiranje za našu nezavisnost je mit, ugovori su potpisani iz drugih razloga'

Postavlja se sasvim logično pitanje: zašto bismo potpisali ugovor u kojem se mi samo na nešto obvezujemo? Čak i kad ulazite u bankarsko "dužničko ropostvo", za podignuti kredit barem na korištenje, dok ju ne otplatite i dok ne postane i formalno vaša, imate nekretninu.

Jedna od teza koja je provlači već godinama glasi kako je nastanak ovih ugovora zapravo ustupak za diplomatsko lobiranje Vatikana po pitanju priznavanja neovisnosti Hrvatske države početkom devedesetih godina.

Luka Baričić, magistar arheologije i član Upravnog odbora udruge za zaštitu prava ireligiozniih osoba Protagora s tom se teorijom ne slaže u potpunosti, odnosno, on razloge za potpisivanje Vatikanskih ugovora vidi u političkoj krizi Tuđmanova režima:

"Moja je hipoteza, prvenstveno zbog datuma kada su sklopljeni, kao i tadašnjeg političkog konteksta, da su Vatikanski ugovori potpisani zbog političke situacije u Hrvatskoj. Jer, 1996. i 1999. godine javljaju se prvi prosvjedi protiv Tuđmanove vlasti, dakle tada nastaje prva velika kriza tadašnjeg režima. Vlast je tada shvatila da postoji dovoljna količina religijski potpaljenog nacionalizma, te su nabijenu nacionalnu atmosferu, povezanu prisutstvom Crkve, iskoristili kao pokušaj zadržavanja vlasti i smirivanja naroda".

foto sinisa sunara

Baričić dodaje i kako smatra da su zasluge koje se u procesu priznavanja Hrvatske pripisuju vatikanskoj diplomaciji pretjerane:

"Što se samog vatikanskog lobiranja tiče, prije bih rekao da je to više mit nego realnost. Oni su bili treći ili četvrti koji u priznali Hrvatsku. Tada je val priznavanja bivših država SFRJ bio u zamahu, Island je bio prvi po tom pitanju".

Zaista, Hrvatsku je prvi priznao Island, 19. prosinca 1991. godine, dok je Sveta Stolica to učinila 13. siječnja naredne godine, a San Marino dan poslije.

"Priznanje Svete Stolice možda jest potaklo neke zemlje poput Poljske da nas priznaju, no ne smatram da su Vatikanski ugovori potpisani kao nekakva velika recipročna zahvala za zasluge po pitanju hrvatske nezavisnosti. Po mom mišljenju, oni su bili samo političko korištenje religije u Hrvatskoj tijekom druge polovice devedesetih godina".

Međunarodni ugovori ili konkordat? 

Kao što smo već napomenuli, Vatikanski ugovori predstavljaju međunarodne ugovore sklopljene između dva subjekta međuanrodnog prava Republike Hrvatske i Svete Stolice. Prema radu , objavljenog na stranicama Ministarstva vanjskih i europskih poslova, Sveta Stolica uživa poseban status u međunarodnom pravu karakteriziran kao sui generis. Slične ugovore sa Svetom Stolicom potpisale su i druge europske zemlje kao Mađarska, Španjolska i Portugal, a pojedinačni Ugovori su novina u reguliranju odnosa između Katoličke crkve i države, predstavljajući odmak od tradicionalno reguliranog odnosa Crkve i države koji je stoljećima bio utvrđen kroz konkordat.

"Oni se zovu ugovor, no u realitetu ih je teško tako shvatiti. Prije bih rekao da se ovdje radi o konkordatu srednjovjekovnog tipa u kojem jedna država daje povlastice određenoj grupaciji, odnosno drugoj državi", komenitra nam Baričić.

Kako kaže, s vatikanske strane ovdje nikakvih obveza nema.

Na što smo se to obvezali? Pa ukratno, Katoličku smo crkvu oslobodili poreza na sve milodare, plaćamo sve njihove institucije i osoblje, a tu nema nikakvih izvještaja o financijama. Tko kaže da ne postoji raj na zemlji?

Podaci Eurostata iz rujna 2018. godine kažu da je Hrvatska na samom vrhu zemalja EU po izdvajanju za Crkvu: godišnje izdvajamo čak 0,6 posto BDP-a, po čemu smo drugi u Europi, a više izdvaja samo Mađarska: 0,7 posto. Europski prosjek je 0,1 posto, koliko za crkvene institucije godišnje izdvajaju katoličke zemlje poput Italije i Španjolske.

Hrvatska je Vlada u prosincu 2017. godine otkrila kako je u 2014., 2015., i 2016. godini iz državnog proračuna vjerskim zajednicama isplaćeno 1,123 milijarde kuna, od čega je Katoličkoj crkvi isplaćeno 1,066 milijardi kuna.

Iako službeni, ovi podatci su nevjerodostojni, smatra Baričić jer se Katoličkoj crkvi, naime, isplaćuje oko milijardu kuna godišnje, ne računajući pritom proračune lokalne i regionalne samouprave.

istock

Oslobođeni poreza

Članak 1. Ugovora između Svete Stolice i Republike Hrvatske o gospodarskim pitanjima glasi:

"Pravne osobe Katoličke Crkve, u skladu s odredbama kanonskog prava, mogu slobodno primati milostinju i darove vjernika te prihvaćati druge uobičajene oblike prinosa vjernika za uzdržavanje crkvenih ustanova. Na primanja iz stavka 1. ovoga članka ne primjenjuju se odredbe poreznoga sustava Republike Hrvatske".

Dakle, osim što su oslobođeni plaćanja poreza, oslobođeni su i od podnošenja financijskih izvješća državi. Što je vrlo zanimljivo, s obzirom da je, sukladno ugovorima, Hrvatska dužna financirati plaće vjeroučitelja, iako s njihovim izborom Ministarstvo obrazovanja nema baš ništa, a zanimljivo je pitanje povrata imovine nacionalizirane nakon Drugog svjetskog rata.

Republika Hrvatska se, naime obvezala da će Crkvi oduzetu imovinu vratiti, a kada to nije moguće, naći će zamjenu za dio dobara,, te će isplaćivati pravnim osobama Katoličke Crkve naknadu u novcu za ostalu imovinu koja neće biti vraćena.

"Ovdje imate zaista neobičnih slučajeva u kojima je nešto dva puta vraćeno, odnosno plaćeno. Evo, Zakon o povratu imovine napravljen je nakon Vatikanskih ugovora. Znam za slučaj u Splitu gdje su crkvi još za vrijeme SFRJ dali reparaciju za oduzetu nekretninu, a nakon neovisnosti Hrvatske još su natrag dobili i zgradu. Dakle, dobili su i reparaciju i objekt", kaže nam Baričić.

Kao kad plaćate radnike, no za vas ih bira netko drugi i vi tu ne možete ništa. To smo potpisali

Kad god govorimo o Katoličkoj crkvi, neizostavno je pitanje vjeronauka u školama i pitanja što se i kako se na njemu uči, te što s onima koji na njemu ne sudjeluju. Vatikanskim smo se ugovorima obvezali na jednu vrlo zanimljivu stvar: dakle vjeroučitelji su na platnoj listi Ministarstva znanosti i obrazovanja, no Ministarstvo, odnosno država se po pitanju njihovog zaposlenja nemaju pravo petljati, kao što ne mogu ulaziti ni u sadržaj udžbenika za vjeronauk. 

A da ne spominjemo da je samo ispisivanje s vjeronauka, pardon na izrazu ali prigodno je, "muka Isusova", jer to, naime, nije moguće učiniti kad god vama ili vašem djetetu padne na pamet, već samo i isključivo prije početka školske godine. A i za to je procedura dosta komplicirana, jer nije dovoljno reći samo "Neću". 

Možete li zamisliti da ste privatni poduzetnik koji plaća svoje radnike koje će vam, pak, izabrati netko drugi?

Teritorijalni hrvatski suverenitet? Pa policija ne smije u crkvu bez pitanja

Sjećate se one nemile scene, još za vrijeme prosvjeda branitelja koji su digli šator u Savskoj, u kojoj je, nakon što je policija njihove suncobrane, stolove i stolice nakon 22 sata pokušala ukloniti s Markova trga, dio branitelja pobjegao u crkvu sv. Marka? Drama je trajala do dugo u noć jer policajci nisu smjeli unutra, a prosvjednici van pa su se tako do kasno u noć držali principa "ista meta isto odstojanje". 

"Mi smo po Ustavu suverena i neovisna država, hvalimo se trodiobom izvršne, zakonodavne i sudske vlasti, te nezavisnošću pravosuđa, a na snazi imate četiri ugovora koji krše i neovisnost pravosuđa i neovisnost obrazovanja, ali i koja narušavaju teritorijalnu suverenost RH. Crkva sv. Marka je kulturno dobro i nalazi se na teritoriju Hrvatske, no tijekom prosvjeda branitelja policija u nju nije mogla ući. Dakle, ponavljam, policija nije mogla ući u crkvu koja se nalazi na teritoriju Republike Hrvatske", tvrdi Baričić.

Članak 7. ugovora o pravnim pitanjima glasi:

1. Republika Hrvatska jamči Katoličkoj Crkvi slobodu obavljanja bogoštovlja.
2. Republika Hrvatska jamči nepovredivost mjesta za bogoštovlje: crkava, kapela te crkvenih prostora.
3. Samo zbog posebno važnih razloga, te s izričitim pristankom crkvene vlasti, ta mjesta mogu biti namijenjena u druge svrhe.
4. Nadležna tijela Republike Hrvatske mogu poduzeti sigurnosne mjere u tim mjestima i bez prethodne obavijesti nadležnih crkvenih vlasti, ako je to hitno zbog zaštite života i zdravlja ili zbog spasavanja dobara posebne povijesne i kulturne vrijednosti.

Upravo ta nepovredivost je nekako uspjela hrvatsku policiju ostaviti s one strane željeznih barikada s Markova trga.

istock

"Važno je naglasiti kako ovim ugovorima RH priznaje Katoličkoj crkvi javnu pravnu osobnost, što je iznimno problematično. U osobe javnog prava obično se ubrajaju države, jedinice lokalne samouprave i uprave, javna poduzeća i ostali. To dopušta crkvi da se ponaša kao tijelo javne uprave, a ne kao religijska ili vjerska zajednica. Zanimljivo, katolička crkva, koje se sama definira kao zajednica svih svojih vjernika, nije registrirana i ne nalazi se u registru vjerskih zajednica u RH", kaže Baričić. 

Pravosuđe: policija prilikom pokretanja istrage protiv klerika mora obavjestiti crkvu

S obzirom na to da Hrvatska nije vjerska država, državni se zakoni moraju jednako odnositi na sve fizičke i pravne osobe, pa je tako i Crkva dužna poštivati pravni poredak Republike Hrvatske pa tako i Kazneni zakon.

No, Baričić se pita:

"Kako je naše pravosuđe neovisno ako prilikom pokretanja istrage protiv člana klera policija mora obavjestiti Crkvu. Dakle, vi nekoga obavjestite da se o njemu vodi istraga, a time ga nemate mogućnost zadržati. I onda vam se dogodi slučaj kao u Bibinju, gdje je za kazneni progorn župnika zastupila zastara. Crkveni sud u Zadarskoj nadbiskupiji proglasio ga je krivim za pedofiliju. Dakle Crkveni sud, ne državni".

Vojni ordinarij

Vojnim ordinarijat se financira iz budžeta MUP-a i MORH-a, a ovdje ponovno možemo postaviti pitanje koliko smo kao država zaista neovisni, smatra Baričić:

"Kažemo da u određenom smislu policija i vojska nisu demokratski sustavi, odnosno vi tamo dobijete naredbu i ne možete ju odbiti. Vojni ordinarij je prisutan u svakoj kasarni. I sada, ako vi, recimo, kao vojnik dobijete zapovjed da idete na misu ili što već, pa vi to ne možete odbiti. Naglašavam, to se baš i ne događa, no ako i postoji i sama činjenica da je to moguće, to je sramota".

Možemo li ih raskinuti ili barem preokrenuti da nam imalo idu u korist?

"Te se ugovore može revidirati, vi imate članak u kojem stoji da se ugovori mogu raskinuti ako se promijene okolnosti", kaže Baričić.

Taj članak glasi:

"Ako bilo koja od visokih ugovornih Strana bude smatrala da su se bitno promijenile prilike u kojima je sklopljen ovaj Ugovor, tako da ga treba mijenjati, započet će pregovore o njegovoj prilagodbi novim okolnostima".

"Problem je što se Vatikanski ugovori vode kao međunarodni ugovori, a za to imate Bečku konvenciju o pravu međunarodnih ugovora, koje je Hrvatska potpisnica. Mi smo od 1999.-te godine te ugovore mogli promijeniti tisuću puta. Kao promijenjene okolnosti mogli smo navesti i ekonomsku krizu iz 2008. godine, no za to nije postojala tada, a ni sada ne postoji politička volja. Jedini je zaključak da s njima treba sjesti i lupiti šakom o stol ili uvjete iz ugovora pokušati promjeniti lobiranjem", smatra Baričić.

Lana Svilar Dominic / HINA / POOL / CROPIX

"Revizija ugovora je pravilniji put: treba navesti radi kojih stvari oni nama više ne odgovaraju i napraviti njihovu reviziju. No, rezultat te revizije mora biti raskid, nikako izmjena. Ja nisam protiv međunarodnih ugovora, no ovo nisu ugovori. Međunarodni ugovori moraju regulirati odnose među državama bez da narušavaju Ustav određenih država. Ovdje treba politička volja, a nitko od velikih stranaka na hrvatskoj političkoj sceni to neće napraviti. Mi trebamo doći do faze da imamo nekoga tko je dovoljno jak i lud da se upusti u taj zadatak revizije, a kamoli raskida ugovora koji su za nas krajnje nepovoljni i štetni. Nešto se po pitanju svijesti o tome kod nas mijenja, no čini se da političarima odgovara ovaj status quo", komenitira Baričić.

Dugoročno riješenje ipak vidi u obrazovanju:

"U Hrvatskoj imate problem, uzrokovan prvenstveno prisustvom vjeronauka u školama, a to je da je došlo do poistovjećivanja pravog Hrvata s katolikom, te ukoliko ne spadate u taj obrazac, vi ste u problemu. Mi moramo mijenjati obrazovanje jer jedino tako mijenjamo društvo i jedino tako možemo odgojiti generacije građana koji će biti svjesni štetnosti Vatikanskih ugovora te smoći znanja i odlučnosti za raskid istih," zaključuje Baričić.

Darko Tomas / CROPIX

Vatikanski ugovori

financiranje

Podijeli članak

newsletter

Prijavite se na Newsletter