Zašto nam društvene mreže izgledaju kao poziv na linč?

Hrvatski digitalni stručnjaci: 'Ljudi nisu svjesni da napisano ostaje na internetu i nakon brisanja, kao i da mogu odgovarati pred zakonom'


Valerija Bebek
29.10.2019.08:00
Hrvatski digitalni stručnjaci: 'Ljudi nisu svjesni da napisano ostaje na internetu i nakon brisanja, kao i da mogu odgovarati pred zakonom'
Profimedia

sažeto

Razgovarali smo s dvije djelatnice iz digitalnih medija koje većinu svog radnog vijeka vode društvene mreže različitim klijentima, ovo su njihova iskustva


Valerija Bebek
29.10.2019.08:00

Najnoviji slučajevi koji su obilježili protekli mjesec i njihov odjek na društvenim mrežama potaknuli su mnoga pitanja. Jedno od onih bitnijih je pitanje odgovornog ponašanja na internetu. Bez obzira koliko je netko ojađen, ljut i bespomoćan kada primjerice čuje da je maloljetnu djevojku silovala skupina starijih mladića, trebalo bi znati da djelovanje u smjeru 'njihova prokazivanja' niti je dopušteno zakonom, niti će djevojci donijeti išta dobro.

"Mislim da u Hrvatskoj još uvijek nije razvijena svijest o važnosti društvenih mreža. Svi imamo ogromnu odgovornost od trenutka kad smo napravili prvi profil na Facebooku ili Instagramu, otkad smo stavili prvu objavu ili komentirali nečiju. Svi smo 'influenceri' i svi utječemo na sve. Jer smo online. Cijelom društvu je potrebna kolektivna psihoterapija i vraćanje na tvorničke postavke. Našem društvu je kronično potrebno da nauči konstruktivno komunicirati i svoje nezadovoljstvo i neslaganje iskazati na primjeren, argumentiran i kulturan način", kazala je medijska djelatnica Katarina Dropulić u razgovoru za 100posto. Pristala je podijeliti s nama svoja iskustva koja je stekla tijekom višegodišnjeg rada digitalnom marketingu i PR-u u kojem ima raznoliko iskustvo od vođenja društvenih mreža ua privatne poslove, do agencijskog iskustva, uz rad na društvenim mrežama Katarina i piše sadržaje za različite projekte.

S njom se slaže i naša druga sugovornica Kornelija Vukasović, specijalistica za digitalni marketing, koja je nakon dugogodišnjeg rada u community managmentru i internetskom marketingu otvorila vlastiti obrt putem kojeg pomaže klijentima iz različitih industrija da se predstave svojim kupcima na različitim digitalnim platformama.

Profimedia

"Iz mog iskustva, malo ljudi je svjesno da sve što pišu na internetu, ostaje zabilježeno zauvijek bez obzira što to možda naknadno obrišu. I nevažno je gdje su to napisali – komentar na članku, na javnoj Facebook stranici, zaključanom profilu, privatnoj poruci… Sve je sačuvano na backupu na nekom serveru ili kao screenshot na nečijem pametnom telefonu ili računalu", kazala je na početku razgovora Kornelija Vukasović. Dodala je da postoji i velik broj ljudi koji ne znaju ili ne smatraju da za napisano mogu snositi posljedice iako je to u Kaznenom zakonu regulirano. 

"Iako, prošle godine smo bili svjedoci da je nekolicina bila čak pozvana na obavijesne razgovore upravo zbog svojih riječi napisanih istaknutim osobama na nekoj od društvenih mreža. No, s obzirom na ogroman broj nesankcioniranih komentara i komentatora, ljudi ne smatraju da čine nešto neodgovorno", istaknula je Kornelija Vukasović.

Tri slučaja koja su se dogodila samo u listopadu ponovno su u prvi plan pogurala pitanje odgovornog ponašanja na društvenim mrežama i internetu. Ne, tu nije riječ o 'verbalnom deliktu', nego o izbjegavanju verbalnog zlostavljanja, zastrašivanja ili poziva na linč.

Slučaj grupno silovanje iz okolice Zadra

Ona kap previše, u ispoljavanju gnjeva i nemoćnosti Facebook ratnika, iako u nastojanju da se pomogne žrtvi (16), bilo je objavljivanje fotografija i imena mladića koji bi trebali biti počinitelji. Iako je tajnost identiteta žrtve apsolutni prioritet, ipak se dogodilo da su bijesni građani u pravednom gnjevu objavili i dijelili foto-popis šestorice (od ukupno sedam) muškaraca, za koje se na društvenim mrežama tvrdilo da su upravo oni optuženi za silovanje.

Ne treba ni posebno naglašavati koliko je lako u zemlji veličine Hrvatske preko imena šestorice ljudi doći do mjesta u kojem svi zajedno žive, a zatim i do identiteta djevojke. Osim toga, dogodilo se očekivano - putem svojih odvjetnika nekoliko osumnjičenih mladića prijavilo je više počinitelja za kazneno djelo povrede privatnosti.

Slučaj prijetnje Aleksandru Stankoviću i njegovoj obitelji

Slučaj iz Zadra dirnuo je javnost na mnogo dubljoj razini nego dosadašnji, nažalost brojni, slučajevi nasilja. Što je rezultiralo, drugim po redu, mirnim prosvjedom inicijative SpasiMe, nakon kojeg je njegova 'frontwoman' gostovala u HRT-ovoj emisiji 'Nedjeljom u 2'. Jelena Veljača i autor Aleksandar Stanković zaključili su emisiju debatom o hollywoodskoj glumici Salmi Hayek i njezinoj (prema mišljenju Stankovića) zakašnjeloj prijavi seksualnog zlostavljanja. To mišljenje, koliko god se ne slagali s njime, izazvalo je i apsolutno degutantne komentare upućene voditelju i članovima njegove obitelji.

"Jučer je bilo i prijetnji kako bi mi bliske članove obitelji trebalo silovati pa bih drukčije razmišljao kao i fizičkih prijetnji . Molim vas da ne ostavljate takve komentare", napisao je među ostalim Aleksandar Stanković na Facebook profilu emisije NU2.

Slučaj Lažne vijesti o nestalom kapetanu

Osim spomenutog slučaja iz Zadra doživjeli smo još jedan slučaj nepromišljenosti i neodgovornosti - lažnu vijest da je turski brod pronašao splav s nestalim pomorcima među kojima je i šibenski kapetan Dino Miškić. Informaciju je objavila jedna gospođa na svom Facebooku da joj je te informacije javio muž kapetan nakon čega je grupa 'Bourbon Rhode rescue' doslovno eksplodirala od - lažne nade.

Nakon što su i službene stranice objavile kako se radi o lažnjaku, gospođa je zbog pritiska javnosti izbrisala profil. Niti je ona bila u pravu kad je htjela 'pomoći' rekla-kazala informacijama, niti oni koji su je natjerali d ana kraju obriše profil.

"Konkretni slučajevi poput silovanja u Zadru, Stankovićeve izjave Jeleni Veljači i slično, poprimili su ogromne razmjere jer su to teme o kojima se kod nas gotovo nikad nije pričalo. Jelena je iskoristila svoj utjecaj na pravilan način, kako bi potaknula priču i iskustva žena koje se događaju stoljećima i kako bi maknula stvari s mrtve točke. Pravo žene da progovori, pobuni se i izbori za sebe upravo je degradirano komentarima koje smo mogli čitati ispod članaka o slučaju u Zadru, o Jeleni Veljači... U takvim komentarima možemo još uvijek naići stare predrasude kako je žena kriva jer je popila, obukla se izazovno", rekla je Katarina Dropulić koja vodi društvene mreže i upravlja sadržajem raznim kompanijama.

Goran Mehkek / CROPIX

"U Hrvatskoj, ali i u svijetu, često se na situacije poput zlostavljanja, silovanja, ubojstava reagira po principu linča. Mislim da je glavni razlog tome što nitko od nas ne želi živjeti u takvom svijetu niti želi da se tako nešto dogodi nekom njemu bliskom, a pravosuđe je sporo. U tim trenutcima ljudi reagiraju instinktivno i ne biraju riječi. Imaju potrebu preuzeti stvar u svoje ruke jer, čitajući vijesti, vide da se „zločinci“ često ne tretiraju kako oni misle da bi se trebali tretirati.

No, tu dio krivnje moraju preuzeti i mediji koji informacije plasiraju. Senzacionalistički naslovi, nedostatak činjenica, nagađanja raznih stručnjaka… sve to samo podiže tenziju i potiče korisnike da se aktiviraju, barem na svojim profilima", komentirala je Kornelija Vukasović.

Društvene mreže kao karijera

Iako ističe pozitivne strane društvenih mreža, Katarina ističe i ogroman minus to što nekoga samo jedan klik dijeli od izrade lažnog profila i prosipanja salve uvredljivih komentara, od ustaša i partizana do Severine i vlasnika medija.

"Često čujem ovu rečenicu: 'E zašto je on/ona tamo,ako mu smetaju komentari i vrijeđaju ga?'. Mislim da je tu zamka. Ljudi ne shvaćaju da je njihova odgovornost podjednaka kao i odgovornost onoga tko kreira sadržaj. U društvu se jako malo govori o psihičkom/verbalnom zlostavljanju za koje smatram da je dalo maha otkad je društvenih mreža", kazala je Katarina Dropulić.

Za prirodu svog posla Katarina kaže da je takva da se tijekom jednog dana načita svakakvih tekstova i komentara. Ponekad je, kaže, slučaj o čistom jalu, zavisti, srdžbi i užasnim uvredama koje šokiraju i nju samu, iako nisu njoj upućene. Druga vrsta ljudi takvim komentarima privlače pozornost na sebe jer se osjećaju usamljeno i zapostavljeno.

"Kada i s jednim i drugima stupim u komunikaciju, vrlo brzo se nasluti tko je s kavom namjerom nešto komentirao i ako je drugi slučaj u pitanju, ljudi i sami popuste i ispričaju se. Ovi prvi ne traže ništa, ne žele normalno komunicirati i na svaku uspostavu bilo kakve komunikacije odgovaraju uvredama", kazala je Katarina.

Osnovno je pravilo u njihovom poslu je da se komentari ne brišu osim u slučajevima koji podliježu Kaznenom zakonu kada i medij tj. vlasnik određene stranice može pravno odgovarati. Uklanjala je kaže, Kornelia Vukasović i komentare s psovkama.

"Ono što bih istaknula da je specifično za komunikaciju na internetu je da, s obzirom da u biti komuniciramo s ekranom, zaboravljamo da neprimjereni komentar šaljemo živom biću, osobi s osjećajima. Možda će se neki sjetiti svojih dječjih svađa u kojima se često vodila rasprava 'A što bi ti napravio da sam ja tebi tako…' pa bi se znali pomiriti jer su si mogli pojmiti koliko bi to bilo neugodno. Ekran ne pita ništa, a korisnik smatra da je potpuno u pravu. Mislim da brojni nisu svjesni ni 'trollova' koji će zakuhavati situaciju radi vlastite zabave i dovesti korisnike do toga da napišu nešto što je rezultat trenutne iživciranosti i zbog čega bi mogli jednom požaliti. Svi smo se našli u svađama licem u lice kada smo izgovorili stvari koje ne mislimo i požalili ih, zar ne?", iznijela je svoje viđenje Kornelija.

Noćne more CM-a, od ucjena do nagradnih igara

Na stranicama koje vodi Katarina Dropulić kaže da uklanja takve komentare, jer, unatoč zajamčenom pravu govora i pisanja ne želi širiti mržnju i uvrede. "Svakome je dostupno i slobodno iskazati nezadovoljstvo, no vrijeđanjem nitko ništa nije dobio-dugoročno". Osim što 'češlja' uvredljive komentare na dnevnoj bazi, istaknula je i slučajeve koji su joj ipak ostale dublje urezane sjećanju.

Profimedia / Ilustracija

"Imala sam slučaj gospođe koja se bunila na tretman u stomatološkoj ordinaciji nakon kojeg smo je kontaktirali zajedno s klijentom. Unutar par dana je došla kod njega, tretman su joj napravili onako kako je htjela, no ona je i dalje nastavila s uvredama i kletvama u inboxu. Trajalo je nekoliko mjeseci. Nakon svakog tretmana bi otišla zadovoljna iz ordinacije nakon čega je pisala nama u inbox. Pisala je da je stomatolog najgori ikad, kako će svima sve reći i krenuti komentirati na objavama, kako proklinje i sebe i dan kad je došla u kliniku... E sad, prijetnje poput loših komentara nije ostvarila, no tko zna kad će.. Trenutno miruje", opisala je Katarina situaciju s klijenticom koja je očito svjesna jačine koju ružna riječ ima.

Osim uvreda upućenih njezinim klijentima, Katarina je doživjela i osobni napad na internetu. Podijelila je s nama priču koja je vezana uz njezin hobi - pleše latinoameričke plesove salsu, bachatu i slično. Kazala je kako je jednom s prijateljem otplesala upravo ta dva plesa, što je on stavio na svoj YouTube kanal.

"Nakon čega su dolje stajali komentari da kako to plešem, sigurno tražim dobru j..., treba mi pokazati kako se to radi, kako bi oni ovako ili onako. Iskreno, tko god ima imalo opće kulture i zdrave pameti zna kakva je to vrsta plesa, iako vrlo senzualna, ljudi uživaju u njemu kao takvom. A primisli, želje i mogućnosti su ionako ostvarive (ako netko želi) van podija. Frend je snimku izbrisao zbog mene, no to je samo primjer vrijeđanja i omalovažavanja mene kao žene bez ikakve osnove. Srećom da sam izgrađena kao osoba, pa me takve stvari ne diraju, no pomislite kako bi isti komentari utjecali na mladu i još neizgrađenu ličnost?!", prisjetila se Katarina.

Prijetnja da će nešto objaviti 'u novinama' odnosno objelodaniti javnosti je situacija s kojom se i Kornelija često susreće. 

"Noćna mora svakog CM-a su nagradni natječaji tj. nagradne igre. To su situacije kad se ljudi teško mire s gubitkom, naročito ako su pronašli 'zaobilazni' način kako nešto napraviti. Nemalo puta sam se kroz privatne poruke dopisivala s nezadovoljnim korisnicima, a često su se znali prijetiti da će 'sve dati u novine'. Tu je ključno ostati smiren i, kroz razgovor, smiriti i drugu stranu pa mi se znalo događati da krenu s napadom, a razgovor završe s 'Ugodan dan i vama!'. S tim da sam u svakom trenutku svjesna da moj komentar može biti screenshotan i poslan bilo kome", kazala je Kornelija Vukasović.

Naša sugovornica je zaključila razgovor činjenicom da tzv. Facebook aktivizam često ne ide dalje od neprimjerenih komentara, no da se nitko ne osjeća ugodno razmišljajući hoće li stvarno netko pokušati ostvariti svoje prijetnje.

društvene mreže

odgovornost

Podijeli članak

newsletter

Prijavite se na Newsletter