BLIŽE SE DANI KRUHA I SITUACIJA SE OPET ZAHUKTALA

Djecu gotovo prisiljavaju da sudjeluju u tom vjerskom obredu. Majka osnovnoškolca pokušava spriječiti diskriminaciju, ministarstvo pere ruke, a što radi ravnatelj?


Mia Peretić
09.10.2019.20:00
Djecu gotovo prisiljavaju da sudjeluju u tom vjerskom obredu. Majka osnovnoškolca pokušava spriječiti diskriminaciju, ministarstvo pere ruke, a što radi ravnatelj?
Ilustracija / Andrija Lucic / CROPIX

sažeto

Naša sugovornica nam kaže kako njezino dijete ove godine na Dan kruha neće u školu


Mia Peretić
09.10.2019.20:00

U listopadu se svake godine obilježavaju Dani kruha čime se zapravo iskazuje zahvalnost za plodove zemlje. Na priredbama koje su organizirane u vrtićima, školama, učeničkim domovima i drugim institucijama koje se bave djecom postavljaju se izložbe plodova zemlje, kruha i drugih krušnih proizvoda. Simpatična je to tradicija kojom se kod djece podiže svijest o zdravoj prehrani i ekološkoj proizvodnji, a škole tada mirišu na kruh koji mališani donose od kuće kako bi dali svoj doprinos toj zgodnoj proslavi.

iStock

Na proslave Dana kruha u škole dolaze i svećenici. To ljuti roditelje djece koja nisu katolici ili vjernici: 'Ne smatram da ga je trebalo 'škropiti' vodom i blagoslovom'

I tu ne bi bilo ništa sporno da se tijekom godina nije uspostavila paralelna tradicija koja smeta određenom broju građana Republike Hrvatske. Naime, na priredbe povodom Dana kruha u škole redovito dolaze svećenici, čime proslava dobiva i vjersko obilježje što predstavlja posebnu neugodnost roditeljima i djeci koji ne pripadaju katoličkoj većini, dakle ateistima ili onima koji su druge vjeroispovijesti, a koji su indirektno prisiljeni sudjelovati u tom katoličkom vjerskom ritualu.

ŠKOLA U SLUŽBI CRKVE? 'Djecu izravno silite da sudjeluju u vjerskom ritualu, a na koncu se događa da vršnjaci jedni drugima prijete paklom i umiranjem'

S tim nam se problemom još lani javila J. B. (podaci poznati redakciji), majka učenika osnovne škole A.G. Matoš iz Zagreba. Žalila se što je na proslavi Dana kruha prisustvovao i svećenik koji je s djecom molio i djecu blagoslivljao. 

"To ne bi bilo nimalo neobično da se radilo o katoličkoj školi. Ali nije. Radilo se o javnoj ustanovi koju pohađaju sva djeca, bez obzira na vjersku ili nacionalnu pripadnost ili bilo kakve druge razlike koje mi odrasli mnogo ozbiljnije doživljavamo", napisala nam je tada.

Posebno ju je naljutilo što su o takvoj proslavi roditelji jedva bili obaviješteni: večer prije Dana kruha u informativki su dobili malu ceduljicu u kojoj piše što će se događati tijekom sutrašnje proslave, potpisanu od vjeroučiteljice, supotpisanu od strane učiteljica. Isprva je mislila da se radi o nečemu što će se događati na satu vjeronauka, no vrlo je brzo shvatila da se radi o "službenom" djelu priredbe u auli škole, na kojem sudjeluju svi učenici.

"Moje dijete ne ide na vjeronauk, a mi nismo vjernici. Ne smatram da ga je trebalo 'škropiti' svetom vodom i blagoslovom. Školu pohađaju djeca drugih vjeroispovijesti, kako je tek bilo njima. Maltene vas prisiljavaju da sudjelujete u tom obredu, bez obzira na vaše vrijednosti kojima ne vrijeđate nikoga i koje su vam, kao i prava, zajamčene Ustavom RH", rekla nam je sugovornica.

Majka osnovnoškolca pisala ravnatelju: 'Zašto se u školi, koja je prvenstveno obrazovna ustanova, umjesto učenja o znanosti kod djece potiče podložnost i iskazivanje zahvale nekom imaginarnom biću?'

Kako se slična situacija ne bi ponovila i ove godine, ravnatelju je još 14. rujna pisala e-mail s upitom kako će se, s obzirom na prošlogodišnju praksu, slavlje odvijati ove godine.

"Kao što sam već istaknula, samu priredbu ni po čemu ne smatram spornom, dapače. Problematično mi je dovođenje svećenika na istu, kao i vjerski rituali koje on tamo provodi nad svom djecom, bila ona katolici ili ne. Zašto se u školi, koja je prvenstveno obrazovna ustanova, umjesto učenja o znanosti i poticanja djece na istraživanje i razmišljanje, kod njih potiče podložnost i iskazivanje zahvale nekom imaginarnom biću? U 21. stoljeću, usred Zagreba? Zašto, na primjer, na priredbu ne pozovete pekara, koji bi djeci pričao o tome što i kako radi svaki dan?", upitala je naša sugovornica.

Facebook

Ravnatelj i dalje bez odgovora na pitanja

S obzirom na to da se ravnatelj nikako nije očitovao, uputila mu je i urudžbirano pismo, no ni na to nije dobila odgovor. Sukladno, kako nam je rekla, poprilično neugodnom prošlogodišnjem sastanku, ni ovaj put ne očekuje značajan pomak. Sjeća se, tada joj je kao rješenje predložio da ove godine učenici koji ne žele sudjelovati u takvoj proslavi mogu ostati u učionicama. Ravnatelja Antonija Jurčeva pokušali smo dobiti na telefon, poslali smo i e-mail, no do zaključenja teksta nismo uspjeli stupiti u kontakt. 

Privatna fotografija

Udruga za prava ireligioznih osoba: 'Pozivamo Ministarstvo da Dani kruha i ove godine ne budu povod za diskriminaciju djece koja ne idu na vjeronauk i njihovu indoktrinaciju u katoličku vjeru'

No, kako će se odvijati ovogodišnje proslave ne zanima samo roditelje djece koja u tome sudjeluju, već i sve one koji smatraju da "tradicionalna" koncepcija Dana kruha de facto predstavlja kršenje prava na jednakost, kao i da je duboko diskriminatorna. S obzirom na trend održavanja svečanosti uz sudjelovanje katoličkih svećenika te nazočnost svih učenika i učitelja bez obzira na njihovu vjersku pripadnost, što je bio povod brojnim pritužbama roditelja, iz Protagore, Udruge za Zaštitu prava ireligioznih osoba i promicanje ireligioznog poimanja svijeta, Ministarstvo znanosti i obrazovanja pozivaju da poduzmu potrebne mjere kako bi se vjerski dio svečanosti održavao isključivo u sklopu nastave katoličkog vjeronauka.

"Pozivamo Vas da ih bez odlaganja poduzmete na način da osigurate da održavanje svečanosti 'Dani kruha – dani zahvalnosti za plodove zemlje' ne bude i ove godine povodom za diskriminaciju djece koja ne pohađaju nastavu katoličkog vjeronauka i njihovu indoktrinaciju u katoličku vjeru", stoji u njihovom dopisu na koji, potvrdio nam je Alan Sorić, još nisu dobili nikakav odgovor. 

Naša se sugovornica prošle godine obratila i Pravobraniteljici za djecu iz čijeg je dopisa, koji nam je dala na uvid, sasvim jasno njezino stajalište.

"Prijave ove vrste ukazuju na nespremnost i neučinkovitost odgojno-obrazovnog sustava da osigura poštovanje propisa, učenje djece poštovanju različitosti i toleranciji, uvažavanju prava i potreba drugih manjinskih zajednica te osposobljavanje djece za život u pluralističkome društvu", mišljenje je Pravobraniteljice za djecu.

Cropix/arhiva

Iz Ministarstva prebacuju lopticu na škole i roditelje, a zapravo "peru ruke" od problema

No, Ministarstvo znanosti i obrazovanja na čelu s Blaženkom Divjak odlučilo je "oprati ruke" od ovog problema. Naime, u odgovoru na naše upite o njihovom stavu i preporukama, iz Ministarstva se pozivaju na "autonomiju koju ima svaka škola u izradi i donošenju školskih dokumenata".

Kažu da se sva događanja u školama planiraju i realiziraju u skladu s dokumentima škole, tj. godišnjim planom i programom i školskim kurikulumom, te u skladu s nastavnim programima/kurikulumima.

"U kurikulumu za nastavni predmet katoličkog vjeronauka za osnovne škole i gimnazije u Republici Hrvatskoj te u Nastavnom planu i programu za osnovne škole iz 2006. godine u navedenom izbornom programu i programima drugih nastavnim predmetima predviđene su aktivnosti vezane uz Dane kruha. Većina škola planira aktivnosti vezano uz Dane kruha, a to znači da se s aktivnostima vezanima uz Dane kruha usuglasilo učiteljsko vijeće, vijeće roditelja i školski odbor. 

U skladu s propisima ni jedna aktivnost osim redovite nastave nije obvezna za sve učenike. Roditelji imaju pravo odlučivati o uključivanju svoga djeteta u izborni program, sudjelovanju na izvannastavnim aktivnostima, izvanučioničkoj nastavi pa stoga mogu odlučiti hoće li njihovo dijete sudjelovati i na priredbama, izložbama ili drugim aktivnostima koje se provode u školi.

Sukladno članku 28. stavka 6 Zakona o odgoju i obrazovanju- za sudjelovanje učenika u izbornim i fakultativnim predmetima, aktivnostima, modulima, programima i projektima koji nisu obvezni potrebno je informirati roditelje i pribaviti njihovu pisanu suglasnost."

Bozidar Vukicevic/CROPIX

Neće dati dijete u školu

Našoj se sugovornici ovakav stav Ministarstva, blago rečeno, ne sviđa. Kako tvrdi, na Vijeću roditelja o tome nije bilo ni riječi, te da osnovni problem nije suglasnost ili izostanak iste, već činjenica da svećenik uopće dolazi na priredbu namijenjenu svima, a ne vjeronaučni sat.

"Većina roditelja će potpisati jer ne žele izdvajanje djece ili jer naprosto nemaju kamo s njima ako ih ostave doma cijeli dan".

Roditelji u raznim grupama raspravljaju o tome kako bi to dijeljenje učenika na one sa i bez suglasnosti u praksi moglo izgledati:

"Učiteljica: Ajmo djeco, idemo na priredbu! Ti Maja ne, ti ostaješ u razredu, mama ti nije dala dopuštenje da ideš", napisala je jedna majka u prepisci koju smo dobili na uvid.

Naša sugovornica ove godine na Dan kruha svog mališana neće poslati u školu. Kaže nam, uzet će slobodan dan s posla i provesti ga s njim u šetnju zoološkim vrtom ili u kinu, iako joj se nimalo ne sviđa "izbor" koji joj je ove godine ponuđen.

crkva

svećenik

vjera

osnovna škola

dani kruha

Podijeli članak

newsletter

Prijavite se na Newsletter