Tim znanstvenika Sveučilišta u Kölnu uspio je oživjeti 46 tisuća godina starog parazita za kojeg se ranije smatralo da jedna od vrsta koja je izumrla, prenosi The World News.
Istraživačica Anastasia Shatilovich otkrila je dvije nematode u kriptobiozi koje su se nalazile u sibirskom permafrostu i godinama preživljavale na ekstremno niskim temperaturama.
Kriptobioza je sposobnost isključenja sustava dok se parazit nalazi u neprikladnim uvjetima okoline, što znači da su zapravo u dubokom snu tijekom kojeg se ne pomiču ili razmnožavaju, a njihov metabolizam se također zaustavlja.
Još tijekom 2018. godine, Anastasia Shatilovich odnijela je nematode natrag u laboratorij, gdje su ih pomoću hrane i vode s vremenom izvukli iz stanja kriptobioze i oživjeli.
Genetska analiza pokazala je da se radi o crvima Panagrolaimus kolymaensis, vrsti za koju se prethodno smatralo da je izumrla.
Njihova starost od 46 tisuća godina također je potvrđena pomoću analize biljnog materijala kojeg su paraziti jeli prije ulaska u kriptobiozu, budući da se prethodno vjerovalo da valjkasti crvi mogu održati stanje kriptobioze samo oko 40 godina.
Voditelj istraživačke grupe na Sveučilištu u Kölnu, dr. Philipp Schiffer, za Reuters je rekao da je fascinantno odjednom vidjeti žive životinje kako gmižu iz komada tla koje je bilo duboko zamrznuto desetcima tisuća godina.
- Živimo u vremenu globalnih promjena i ove životinje prilagođene su vrlo ekstremnim okruženjima tako da se mogu potpuno smrznuti, objasnio je Schiffer.
Znanstvenici su u svom radu napisali kako ovo otkriće pokazuje da su nematode razvile mehanizme koji im potencijalno omogućuju da obustave život tijekom dužih perioda i nepovoljnih uvjeta.
- Ova otkrića imaju implikacije na naše razumijevanje evolucijskih procesa, budući da se starost generacije može protegnuti od nekoliko dana do tisućljeća, a dugoročno preživljavanje jedinki vrste može dovesti do ponovnog utemeljenja inače izumrlih loza, stoji u znanstvenom radu.
Ishod istraživanja mogao bi biti koristan za razumijevanje dugoročnog preživljavanja organizama i procesa ljudske evolucije, kao i korak naprijed u otkrivanju kako vratiti izumrle vrste.
- Mislim da proučavanjem ovih vrsta, usporedbom genoma i uvidom u to kako su se prilagodili ovim ekstremnim uvjetima, možemo naučiti puno o biologiji očuvanja. Možemo naučiti stvari koje bi nas mogle informirati kako da spasimo ugrožene vrste i razmislimo o mjerama zaštite, nadodao je Schiffer.
Od njihovog odmrzavanja, izvorna dva crva uspjela su uz pomoć znanstvenika reproducirati 100 generacija vrste Panagrolaimus kolymaensis, vrativši je iz stanja izumiranja.