PRVIH 65 GODINA NASA-e

Agencija ima proračun od 23 mlrd. dolara za istraživanje Zemljine klime, Sunčevog sustava i razvoj astronautike

Ilustracija

 Gorodenkoff Productions/science/Science Photo Library Via Afp
Među najveće NASA-ine uspjehe spadaju dva svemirska teleskopa: Hubble i James Webb

Prije 66 godina osnovana je NASA, civilna svemirska agencija američke vlade i jedna od najvažnijih institucija u svijetu posvećenih čovjekovu prodoru u svemir. Agencija ima proračun od 23 milijarde dolara i zapošljava 18.000 ljudi. Ima 20 centara diljem SAD-a koji su posvećeni širokom spektru istraživanja, uključujući Zemljinu klimu, Sunce, Sunčev sustav te istraživanje i razvoj astronautike.

Kako je osnovana NASA?

Kad su 4. listopada 1957. godine Rusi lansirali prvi umjetni satelit Sputnjik 1, čovječanstvo je ušlo u svemirsku eru. Lansiranje Sputnjika, za koje su u SAD-u saznali preko sovjetske agencije Tass, bilo je razočaranje za američku naciju, uvjerenu u tehnološku superiornost nad Rusima. No, ubrzo je uslijedio novi udarac jer je mjesec dana poslije lansiran i Sputnjik 2 u kojem je bila moskovska kujica lutalica Lajka, prvo živo biće poslano sa Zemlje u svemir. Amerikanci su 31. siječnja 1958. lansirali svoj prvi satelit Explorer 1, a zatim je u Senatu donesena odluka da Nacionalni komitet za aeronautiku (NACA), utemeljen još 1916., bude polazište za buduću američku svemirsku agenciju.

Uredbom predsjednika Eisenhowera 29. srpnja 1958. godine utemeljena je NASA koja je s radom počela tri mjeseca poslije, a jedan od glavnih ciljeva bio je uputiti prvog Amerikanca u svemir. No, opet su Rusi bili brži pa je tako prvi čovjek u svemiru bio kozmonaut Jurij Gagarin koji je u putanju oko Zemlje poletio 12. travnja 1961. godine. Prvi Amerikanac u svemiru bio je Alan Shepard kojeg je NASA u svemir poslala 5. svibnja 1961. I prva žena u svemiru bila je Ruskinja, kozmonautkinja Valentina Tereškova, lansirana 16. lipnja 1963. u svemirskom brodu Vostok 6. Prva Amerikanka u svemiru bila je Sally Ride 1983. godine u space shuttleu Challenger.

image

Lansiranje rakete

Paul Hennessy/Anadolu Agency Via Afp

Kako je rođen program Apollo?

- Vjerujem da se ova nacija samoj sebi treba obvezati da postigne cilj kojim bi prije kraja ovog desetljeća dovela čovjeka na Mjesec i vratila ga sigurno na Zemlju - rekao je u Kongresu 25. svibnja 1961. predsjednik John F. Kennedy, označivši tako rađanje programa Apollo. Osam godina nakon tog povijesnog govora misija Apollo 11, koju su činili Neil Armstrong, zapovjednik, Edwin Buzz Aldrin i Michael Collins, ispunila je Kennedyjevo obećanje i spustila se na Mjesec. - Ovo je mali korak za čovjeka, a veliki za čovječanstvo - rekao je Neil Armstrong kad je 21. srpnja u 3.56 sati prema našem vremenu napravio prvi korak na Mjesečevoj površini. Taj je spektakularni trenutak uživo putem TV ekrana gledalo oko milijardu ljudi diljem svijeta, koji su pratili prijenos koji je vodio legendarni CBS-ov voditelj Walter Cronkite. Na našoj televiziji čovjekovo spuštanje na Mjesec komentirao je dr. Josip Kotnik. Tijekom programa Apollo, koji je okončan 1972. godine zbog manjka sredstava, na Mjesecu je boravilo 12 astronauta koji su na Zemlju donijeli ukupno 380 kilograma kamenja za istraživanje.

Zašto su važni Hubble i James Webb?

Među najveće NASA-ine uspjehe spadaju dva svemirska teleskopa: Hubble i James Webb. Svemirski teleskop Hubble lansiran je 24. travnja 1990. godine. Velik je poput autobusa i težak 12,5 tona, što je ekvivalent dva afrička slona. Njegovo srce čini 2,4-metarsko zrcalo, a postavljen je u kružnu orbitu oko Zemlje. Dosad je obavio više od 1,5 milijuna astronomskih opažanja, zahvaljujući kojima je objavljeno više od 19.000 znanstvenih radova. Među najpoznatijim rezultatima Hubblea svakako su mjerenja koja su dovela do otkrića ubrzanog širenja svemira, za što je 2011. godine dodijeljena Nobelova nagrada za fiziku. Oko deset milijardi dolara vrijedan svemirski teleskop James Webb (JWST) lansiran je na Božić 2021. godine na svoje odredište, Lagrangeovu točku L2, udaljenu 1,5 milijuna kilometara od Zemlje. Taj najsofisticiraniji instrument u astronomiji prije svega je usmjeren na infracrvenu svjetlost koja je idealni dio spektra za promatranje hladnih nebeskih objekata: od međuzvjezdanih oblaka prašine i plinova te čestica oko zvijezda iz kojih nastaju planeti do planeta u orbitama oko udaljenih zvijezda. Otkako smo u srpnju prošle godine vidjeli njegovu prvu znanstvenu sliku, galaktičko jato SMACS-0723, JWST nam je poslao niz spektakularnih slika koje uključuju supernovu WR 124, maglicu Tarantulu, prvu izravnu sliku egzoplaneta koji kruži oko svoje zvijezde itd.

image

James Webb teleskop

Pictorial Press Ltd/Alamy/Alamy/Profimedia/Pictorial Press Ltd/alamy/alamy/profimedia

Što su otkrili NASA-ini roveri na Marsu?

NASA je dosad na Mars spustila pet rovera. Prvi je bio Sojourner koji je u sklopu misije Mars Pathfinder sletio na Mars na američki Dan nezavisnosti, 4. srpnja 1997. godine. Rover je radio samo dva mjeseca, ali je prikupio mnogo važnih podataka i slika. Opportunity je na Mars sletio početkom 2004. godine. Bilo je predviđeno da radi 90 dana (zemaljskih), no bio je aktivan 14,5 godina. Opportunity je na "crvenom planetu" proputovao 45 kilometara te nam poslao 217.594 fotografije. Spirit se na Mars spustio početkom 2004. godine. Posljednji put javio se 2010., a tijekom šest godina prevalio je gotovo osam kilometara i poslao 124.838 fotografija na Zemlju. Rover Curiosity se 6. kolovoza 2012. godine spustio u krater Gale koristeći vlastite kotače kao podvozje. Dosad je proputovao 22,72 kilometra i poslao 693.792 fotografije. NASA je u ljeto 2018. godine objavila da je Curiosity na dnu kratera Gale pronašao organske molekule koje bi mogle ukazivati na to da je jednom davno na Marsu bilo života. Rover Perseverance uspješno se spustio na lokaciju, krater Jezero, 18. veljače 2021. godine. Robot veličine automobila traži dokaze o životu mikroba u prošlosti i prikupio je nekoliko desetaka uzoraka koji čekaju povratak na Zemlju. Njegovo je najuzbudljivije otkriće da je krater Jezero prije 3,5 milijardi godina bio ispunjen vodom.

Što donosi program Artemis?

Program Artemis, povratak Amerikanaca na Mjesec, formalno je utemeljen 2017. godine tijekom Trumpova mandata, ali ga je podržala i Bidenova administracija. U grčkoj mitologiji Artemis (Artemida) je bila blizanka Apolona (Apollo) i boginja Mjeseca, zvijeri i lova. Za znanstvenike povratak na Mjesec ima puno smisla. Kamenje koje su prikupili astronauti tijekom programa Apollo promijenilo je razumijevanje planetarnih znanstvenika o Sunčevu sustavu. Analiza radioaktivnih izotopa omogućila je precizno datiranje različitih područja Mjesečeve površine. Stijene su također otkrile da je Mjesec vjerojatno nastao od krhotina izbačenih u svemir kada je objekt veličine Marsa udario u Zemlju prije 4,5 milijardi godina. Temelj programa Artemis je raketa Space Launch System (SLS), koja nosi svemirsku letjelicu Orion. Zamišljene su tri misije Artemis. Prva, let Oriona do Mjeseca i natrag s testnim lutkama umjesto ljudske posade, uspješno je završena krajem prošle godine. Misija Artemis II. s ljudskom posadom, koja leti do Mjeseca i natrag, planira se za 2024., a misija Artemis III., s posadom koja se spušta na Mjesec, trebala bi biti lansirana 2025. godine. NASA je u travnju objavila da su prvi astronauti koji će krajem 2024. godine letjeti do Mjeseca i natrag biti Reid Wiseman, Victor Glover, Christina Koch i Jeremy Hansen.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
07. svibanj 2024 15:04