Trebaju li muzeji vratiti predmete iz svojih zbirki u zemlje njihova porijekla. To je pitanje na koje ne postoji jednostavan odgovor, a posebno je aktualno u Velikoj Britaniji gdje se zadnjih godina sve više zaoštrava debata oko toga trebaju li se mramorne skulpture iz Britanskog muzeja koje su nekad krasile znameniti grčki hram Partenon, tzv. Elginovi mramori, vratiti Grčkoj.
Znakovito je da većina Britanaca smatra da se skulpture trebaju vratiti kući. Nedavna anketa u kojoj je sudjelovalo gotovo 2000 ljudi, pokazuje naime da 16 posto britanske javnosti misli da skulpture trebaju ostati u Britaniji, a čak 54 posto misli suprotno.
Najjači razlog za podršku povratku bio je taj što one "s pravom pripadaju Grčkoj". Stoga, kako bi se konačno razriješio slučaj Elginovih mramora i okončala više od 200 godina duga svađa između Londona i Atene ovih su dana učinjeni i neki konkretni koraci - oformljeno je, naime, savjetodavno tijelo nazvano Projekt Partenon koje planira voditi kampanju za "win-win" dogovor. Na čelu inicijative je Lord Edward Vaizey, bivši ministar kulture i voditelj Projekta Partenon koji je rekao za BBC: "Uvjeren sam da je dogovor nadohvat ruke. Podrška javnosti, a posebno glasača konzervativaca, za ponovno ujedinjenje Partenonskih skulptura u Ateni je jasna." Dodao je da bi bilo "u najboljem interesu Britanskog muzeja i vlade Ujedinjenog Kraljevstva da započnu značajan angažman po ovom pitanju". Lord Vaizey najavio je i raspravu u Domu lordova o reviziji Zakona o baštini iz 1983., koji ograničava određene muzeje da raspolažu predmetima u svojim zbirkama zbog stava vlade da ga nema nikakvu namjeru mijenjati. Govoreći za BBC uoči rasprave u četvrtak, izjavio je da je uvjeren da je "dogovor nadohvat ruke". Međutim premijerka Liz Truss rekla je da neće podržati dogovor o povratku Elginovih mramora Grčkoj.
Partenonske skulpture koje se uglavnom pripisuju kiparu i arhitektu Fidiji i njegovim pomoćnicima u ranom 19. stoljeću odnio je u Veliku Britaniju diplomat Lord Elgin u vrijeme kada je Grčka bila pod vlašću Osmanskog carstva. Klasični hram koji su izgradili stari Grci, bio je, krajem 18. stoljeća u ruševnom stanju, djelomično uništen od strane ranih kršćana, zatim je pretvoren u džamiju i kasnije korišten kao skladište oružja od strane Otomanskih Turaka. Oko 40% skulptura s Partenona starih 2450 godina bilo je uništeno u trenutku kada je Elgin preuzeo svoju diplomatsku dužnost u Carigradu. Elgin, ljubitelj umjetnosti, tvrdio je da je skulpturama bolje u Britaniji nego u opasnom okruženju u kojem ih je pronašao.
Godine 1801. ispregovarao je, kako je tvrdio, dopuštenje od Turaka - koji su tada kontrolirali Atenu - da se uklone kipove s Partenona. Nakon stjecanja neovisnosti 1832. godine Grčka je odmah od Velike Britanije zatražila povrat skulptura i do dandanas smatra da je cijela akcija bila čista pljačka. Elginov prijenos umjetnina bio je sporan i u Velikoj Britaniji u vrijeme kada se dogodio, pjesnik Lord Byron je otvoreno govorio o pljački kao i pripadnici filohelenskog pokreta koji je sredinom 19. stoljeća bio dosta utjecajan među europskom kulturnom elitom.
I dok Britanski muzej drži da je Elgin bio službeni diplomat i da je djelovao uz dopuštenje turskih vlasti, Grci smatraju da su Turci bili strana sila koja je djelovala protiv volje naroda koji su napali.
Bivši britanski premijer Boris Johnson prošle je godine rekao svom grčkom kolegi Kiriakosu Mitsotakisu da pitanje vraćanja mramornih skulptura iz antičkog hrama Partenona treba uputiti Britanskom muzeju, a ne njegovoj vladi.
"Premijer je rekao da razumije snagu osjećaja grčkog naroda u vezi s time, ali je ponovio poznato stajalište Velike Britanije da se to tiče Britanskog muzeja koji skrbi o umjetninama". S druge strane u Britanskom muzeju smatraju da je vlada ta koja treba odlučiti o njihovoj sudbini.
U svakom slučaju, suprotstavljene strane slažu se u jednom – da Elginovi mramori čine jednu od najvažnijih zbirki klasične umjetnosti koja postoji na svijetu.