Stari Poreč konačno doživljava veliku obnovu spomenika, muzeja i starogradske jezgre koja se čekala desetljećima. Nikada se u zadnjih 20 godine perjanice turizma Hrvatske i jedan od najbogatijih gradova države nije toliko ulagalo u njegovu starogradsku jezgru i spomenike kulture. Riječ je o investicijama od nekih stotinjak milijuna kuna, odnosno 13 milijuna eura, koje su počele prije same korone i koje bi se trebale okončati u narednih pet godina.
Trenutno je starogradska jezgra drugog najvećeg grada u Istri pravo gradište – uređuje se najstarija zgrada u gradu - Romanička kuća, nedavno je obnovljena ogromna barokna palača Sinčić u kojoj je sjedište Zavičajnog muzeja Poreštine, već godinu dana sređuje se najzahtjevniji i najstariji trg u gradu - rimski Marafor, nekadašnji antički forum, a uskoro se kreće s obnovom zgrade Dva sveca te crkve Gospe od Anđela na porečkom glavnom Trgu slobode koja hitno treba make over, pojašnjava nam porečki gradonačelnik Loris Peršurić.
Investicije
A najveće su investicije u Zavičajni muzej Poreštine koji doživljava totalnu rekonstrukciju. Muzej je za posjetitelje zatvoren još 2008. godine, a kada se sada ponovno otvori, najprije s izložbama, a kasnije sa stalnim postavim bit će prava porečka atrakcija. I ne samo to, dobiva i niz dodatnih sadržaja u drugim objektima. Naime, trenutno su skele i radnici na starim palačama i kućama kojima upravlja Zavičajni muzej Poreštine. On dosad, bez obzira na to što se Poreč može pohvaliti iznimnom arheološkim nalazima, nije mogao pokazati sve što je na ovom području pronađeno i kakva je zapravo povijest grada. I bio je zatvoren predugo. Jer barokna palača Sinčić jednostavno nije bila uvjetna za veći i moderniji stalni postav. Njezine međukatne konstrukcije nisu podnosile veće težine, a fasada je vapila za obnovom. To je sada riješeno i ova je velebna zgrada je uistinu postala najljepši detalj u najpoznatijoj porečkoj ulici Decumanus. A kada se konačno uredi i stalni postav, koji se trenutno rađa, Poreč će konačno imati jedan respektabilan muzej raspršen po cijeloj starih jezgri gdje će na moderan i iscrpan način biti predstavljena njegova bogata povijest - od prapovijesti do danas.
- Ovo je povijesni trenutak u obnovi kulturne baštine našega grada. Palača Sinčić je nekada bila privatna palača, da bi pedesetih godina prošlog stoljeća obitelj Sinčić zgradu donirala gradu kako bi se ovdje osnovao muzej. I ta se palača od tada samo "krpala". Ovo je prvi put u njenoj novijoj povijesti da smo sustavno krenuli u obnovu. A to se godinama projektiralo, i to u najmanji detalj. Prvo projektiranje počelo je još davne 2008. godine i tek sada vidimo prve plodove našega rada. No, nismo gotovi. Sada se situacija tek zahuktala i svi smo time okupirani, kako mi tako i konzervatori. Brojni konzervatori sada su stalno u Poreču, gotovi svi iz Konzervatorskog odjela u Puli jer se istražuje jako puno toga, a i radi se po prvi put konzervatorska podloga za cijeli grad, veli nam elokventna ravnateljica Zavičajnog muzeja Poreštine Elena Uljančić. U palaču Sinčić dosad je uloženo oko 10 milijuna kuna, odnosno 1,3 milijuna eura kroz sve te godine. Srećom, najzahtjevniji dio posla je završen, no još predstoji zamjena škurnica i ugradnja sustava za grijanje i hlađenje. A to će koštati još minimalno devet milijuna kuna, ili 1,2 milijuna eura. Tu se i porečki gradonačelnik Loris Peršurić i Uljančić ipak nadaju nekim sredstvima iz Europske unije.
Istodobno se smišlja stalni postav koji će Poreču donijeti toliko nužan muzej. Jer trenutno osim Eufrazijeve bazilike jedan od najposjećenijih hrvatskih gradova s bogatom kulturnom baštinom nema što pokazati svojim gostima u smislu muzeja.
- Imamo toliko predmeta u našem fundusu da niti nećemo imati dovoljni prostora sve izložiti iako je zgrada ogromna. Po idejnom rješenju postava pod nazivom "Poreč - grad mnogostrukih identiteta", muzej će imati osam tema. Imamo primjerice prapovijesnu građu svjetske važnosti i prapovijesne gradine u okolici Poreča kao što su Picugi. Nalazi s tog područja bit će nam jako važni. Druga tema bit će Poreč kao rimski grad jer smo bili sjedište kolonije. Imamo iznimno sačuvan rimski raster grada, a jedan njegov dio čini i trg Marafor koji se također trenutno projektira i uređuje. Klasičan smo rimski grad i gdje god zagrebemo, nailazimo na rimsku ostavštinu, priča nam Uljančić dok nam pokazuje prostore ove velebne palače koja ima predivan atrij, ali i svoj kafić gdje se okuplja struka. Primjerice, sada su arheolozi kod kopanja na Maraforu naišli na jedan nalaz koji je značajan u svjetskim razmjerima.
- Naišli smo na jedinstveni primjer natpisa na podu, odnosno fragmentirane trake s popisom donatora. Kako se na tom trgu u srednjem vijeku iskopa cisterna, jednim dijelom je ta traka oštećena. Imamo očuvan njen prvi i zadnji dio. Takvi nalazi su jedino dosad u cijelosti očuvani u Italiji, a Zadar je uspio očuvati samo jedno slovo. To je jedinstven i svjetski važan nalaz, ističe ravnateljica muzeja. Naime, takav je natpis sačuvan na 24 antička trga nekadašnjeg Rimskog carstva, a Poreč je sada jedan od njih.
Objašnjava nam dalje da će treća tema novog velikog postava biti Poreč kao biskupski grad, ali i Poreč kao plemićki grad.
- Sve istarsko plemstvo je krenulo iz Poreča kao što su obitelji Polesini ili Vergotini koje su imale svoje palače u starogradskoj jezgri. Oni su bili najmoćniji istarski plemići kroz novovjekovno razdoblje. Zatim ćemo predstaviti Poreč kao glavni grad jer smo u 19. stoljeću bili glavni grad Istre i sjedište Istarskog sabora. Kroz temu razorenog grada donijet ćemo priču o Poreču u Drugom svjetskom ratu kada je bombardirano 25 posto gradskog tkiva i kada je primijenjena demografska slika našega grada. I na kraju završavamo s temom Poreča kao perjanice hrvatskog turizma, navodi Uljančić.
No, tu muzeju neće biti kraj. Po prvi puta Zavičajni muzej Poreštine svojim postavima izlazi iz Palače Sinčić. Odmah do palače Sinčić u palači Dva sveca porečki muzej namjerava otvoriti veliku izložbu o srednjem vijeku. Rješenje obnove zgrade koja datira u 14./15. stoljeću je već napravljeno, a ona će koštati oko 50 tisuća eura, odnosno 375 tisuća eura. Malena jednokatnica dobila je po dvama kamenim reljefima svetaca uz prozore na katu. Zbog položaja u blizini nekadašnjeg benediktinskog samostana sv. Kasijana, neki su autori smatrali da je riječ o ostatku samostanskog kompleksa. Zadnji put je restaurirana 1936. godine, a u njoj je niz godina bio smješten lapidarij, u sklopu kojeg su izloženi kameni spomenici, urne, uljanice i keramika iz doba antike. Ovaj je postav ostao izložen i neko vrijeme nakon Drugog svjetskog rata, a kasnije su predmeti uklopljeni u stalni postav porečkog Muzeja u baroknoj palači Sinčić. Bio je sjedište konzervatora kojima se sada traže novi prostori.
Najstarija zgrada
Treća lokacija muzeja bit će najstarija očuvana zgrada u Poreču uz Eufrazijevu baziliku gdje je dosad bio depo muzeja. To je Romanička kuća iz 13. stoljeća gdje će biti prikazana kultura stanovanja u Poreču. Oko ove specifične zgrade kraj Marafora s drvenim balkonima što su mnogi miješali s orijentalnom kulturom, trenutno je "obučena" u skele. Zadnji je put veliku restauraciju doživjela tijekom talijanske uprave prošlog stoljeća, a preživjela je i bombardiranje tijekom Drugog svjetskog rata iako je bila kuća u nizu. Ostale su nestale s bombama.
Obnova najstarije porečke kuće završava u veljači iduće godine kada se kreće s uređenjem stalnog postava koji bi trebao biti gotov kroz godinu dana. Peršurić veli da je investicija samo u ovu zgradu oko 730 tisuća eura s postavom, odnosno 5,4 milijuna kuna.
-Romanička kuća je jedinstveni primjer arhitekture u Istri. Talijani su je obnovili između dva svjetska rata. Posebna je jer ima jedan drveni balkon. Iduće godine će se raditi idejno rješenje za stalni postav, a kuća će biti otvorena za javnost 2025. godine. Vidjet ćemo još na koji način ćemo prezentirati kulturu stanovanja, hoće li to biti kronološki ili tematski. Sve će ovisiti o predmetima i našim rezultatima istraživanja, pohvalila nam se Uljančić. Peršurić dodaje da su stalni postav kandidirali na EU fondove i u ovom se slučaju nadaju financiranju. Naime, kako nam kaže, za sve ove projekte nisu dobili niti eura iz Europskih fondova jer ne prolaze na natječajima budući da se Poreč smatra razvijenim gradom.
Istodobno se u selu Rakovci uređuje i spomen-kuća Joakima Rakovca koju je Zavičajni muzej Poreštine još sedamdesetih godina prošlog stoljeća dobio na upravljanje od udruge antifašista. Otvorenje se očekuje u ljeto iduće godine, nakon čega će ova kuća postati punkt na karti ekskurzija svih škola Istarske županije u kojoj će se na najsuvremeniji mogući način predstaviti ova jako važna temu za Poreštinu, u originalnom izgledu rodne kuće. U nju Grad Poreč ulaže oko 100 tisuća eura.
- Dužni smo to napraviti. Poreč je u Drugom svjetskom ratu imao više od 700 poginulih što logoraša, što žrtava nacifašizma koji su bili u partizanima. Dokumentirali smo sve spomenik, a u toj kući koja će se otvoriti za javnost iduće ljeto, a sada je u obnovi ćemo na jedan moderan muzeološki način prezentirati javnosti da se taj čin nikada ne zaboravi, zaključuje ravnateljica muzeja Elena Uljančić. Rodna kuća narodnog heroja Joakima Rakovca 1975. godine otvorena je za javnost, a godinu dana kasnije dobila je svojstvo spomenika kulture.