Bili su potres, pandemija, no nekako sam se ipak uspjela naći s Borivojem Dovnikovićem Bordom, u Dubravi, u lokalnom kafiću. Par mjeseci nakon tog je preminuo. Najpoznatiji je u svijetu animacije, no bavio se i karikaturom, za koju je govorio da je način življenja. Ali i reklamama, dizajnom, ilustracijom. Brojne reklame, ispostavit će se, kojih se možda i sjećate iz tog razdoblja, radio je upravo Bordo. Kad ih ovako vidite zajedno na okupu, pravo je čudo da nije već ranije obuhvaćen taj dio njegova opusa. Kustos je izložbe voditelj galerije Marko Golub, uz Veljka Krulčića koji se godinama bavi opusom autora, a naziv je prema spomenutom radu "Svako jutro jedno jaje - dizajn, reklama i ilustracija".
Najpoznatija od njih možda je ona "Svako jutro jedno jaje", za Agrokoku, preko OZEHA-e, Zagreb 1968. godine. Raspon je tih ilustracija velik: od apstrakcije, preko čovjeka u pidžami koji nosi jaje, do nasmiješenih jaja... Široj će publici biti poznati, a nastali su u sličnom razdoblju: reklamni film Eva sardina, Adria Zadar, Ozeha, Zagreb film (1968 – 1972.). Maskotu mornara napravio je Jovan Dodig. Inspirirana je Popajem, bazirana na dosjetci: mornar je prvo slab, nakon što pojede sardinu ojača, sve je napravljeno stripovski. Oba su rezultat suradnje s RTZ-om i oglašivačkom agencijom Ozeha.
Bordo je i autor znaka Zagreb filma, Svjetskog festivala animiranih filmova, Croatia osiguranja, tvrtke Podravka i niza drugih. Za Agrokoku dizajnira i logo, kao i maskotu, nasmiješeno, u skladu s vremenom gotovo "psihodelično" jaje koje se pojavljivalo i u animiranim reklamama, a 1969. Zagreb film počinje koristiti i njegov redizajn vlastitog znaka.
Golub, uz izložbu, tumači: "Karikatura i strip otvaraju mu vrata novina i časopisa i narudžbe za oglase tvrtki poput Saponije i reklamne stripove za Segesticu i Sljeme, pa i ilustracije Disneyevih likova za tvornicu Biserka, no Bordova glavna odskočna daska prema reklami i dizajnu zapravo je bila animacija. U tom smislu, sve su Bordove kreativne aktivnosti – animacija, reklame, grafički dizajn, ilustracija, karikatura, strip – međusobno povezane, dio su iste priče".
Te: "Sigurno najuspješnija knjiga koju je Bordo ilustrirao je Ilustrirani bonton & protokol Đorđa Zelmanovića koja je od 1963. do kraja osamdesetih doživjela čak deset izdanja, dosegnuvši ukupnu nakladu od oko 150.000 primjeraka (standardna naklada jednog izdanja bila je petnaest, u nekim slučajevima deset tisuća). Unutar tih 300 stranica nalaze se stotine njegovih ilustracija koje, naravno, s obzirom na temu knjige, imaju strog, instruktivan karakter, ali i jako mnogo duha, humora i lakoće".
Ilustrirao je i naslovnice nekih knjiga, ponajprije za Mladost.
