Neki sam dan gledala susjeda na zagrebačkom Trnju kako pokušava u kantu za smeće baciti - kauč. Frustracija zbog smeća i količine smeća oko nas zajednička je svima na ovim prostorima, priči se, nažalost, ne nazire kraj. Među studentskim radovima u zagrebačkoj Laubi, gdje se pokazuje najbolje od hrvatskog dizajna posljednje dvije godine, a u organizaciji HDD-a, našao se rad Za(greb) trash, koji se bavi upravo problemom smeća. Potpisuju ga Karlo Drvar, Rea Franković i Matej Varzić s Tehničkog veleučilišta u Zagrebu. Mentorica im je bila Vesna Uglješić.
Kako se situacija s otpadom u gradu čini nerješivom konvencionalnim načinima, trebalo bi naći sasvim nova rješenja. Matej Varzić nam govori: "Početkom ljeta 2022. s najavama u medijima o rješavanju problema sa smećem, palo nam je na pamet da se bavimo ovom idejom. Naravno, ništa bez pomoći mentorice." Mentorica Vesna Uglješić odmah je prepoznala rad, a sve je proteklo u veseloj atmosferi i brzo je dovršeno. Oni, dakle, predlažu da se golubovi dresiraju kako bi čistili smeće, da se izgradi žičara nad Jakuševcem, a poticalo bi se bacanje ulaznica kroz prozor, te da Grički top ispucava - smeće.
Kako piše uz ovaj rad koji je prethodno predstavljen i na Zagreb Design Weeku: "Prikazane su neke metode kojima se Grad i pretpostavljeno komunalno poduzeće koristi, načini djelovanja građana te je time stavljen naglasak na paradoksalnu činjenicu da je odgovornost za održivo zbrinjavanje otpada prije svega individualna. Dani scenariji rezultirali su artefaktima - materijaliziranim objektima posuđenim iz budućnosti, relevantnim za lokaciju. Oni su upozorenje sadašnjoj generaciji na ono što potencijalno slijedi. Lokacija prije poznata kao Jakuševac sada je obujmom ozbiljan konkurent Medvednici. Suživot ljudi i otpada trenutna je nužnost. Dugo iščekivana kriza nepravilnog zbrinjavanja otpada je kulminirala. Gradske vlasti kroz organizaciju ‘Zagrebačko komunalno poduzeće‘ čine sve kako bi sanirale situaciju. S druge strane, građani prilagođavaju svoje svakodnevice i pronalaze korist u sveprisutnom otpadu. Uvođenjem zbrinjavanja otpada putem Gričkog topa, golubova smećonoša i žičare ka vrhu Jakuševca Zagrebačko komunalno poduzeće osvješćuje građane o kvalitetnim i održivim procesima zbrinjavanja otpada. No, naposljetku, individualno djelovanje građana jedini je put prema održivom i odgovornom gospodarenju otpadom."
Predlažu, dakle, tri scenarija. Prvi je Golubovi smećonoše: "Zagrebačko komunalno poduzeće je kroz dugotrajne konzultacije s relevantnim stručnjacima uspjelo educirati golubove diljem grada da sudjeluju u čišćenju ulica. Ova inteligentna avijacija leti iznad prometnih područja grada te svojim budnim okom traži naše otpatke kako bi ih propisno zbrinuli. Ovim putem količina nezbrinutog smeća drastično pada, i sve veći broj golubova sada ima posao te nisu više teret zajednici. Nekadašnji leteći štakori danas su jedni od temeljnih stupova na kojima društvo počiva, s obzirom na to da život u gradu čine značajno ugodnijim." Drugi je Grički top: "Jedna od najprepoznatljivijih znamenitosti grada Zagreba prenamijenjena je u pouzdani alat u borbi protiv smeća. Svaki dan, u podne, iz kule Lotrščak proviruje svima poznati Grički top koji sada ispaljuje značajne količine otpada. Kompresijom spomenutog otpada optimizirana je uporaba ove metode. U posebne ‘čahure‘ stane 3,78 kg mješovitog komunalnog otpada koji je prikupljen na dnevnoj bazi. Ispaljivanjem iz topa otpad izgori prije no što dodirne tlo. Dodana vrijednost ovoj metodi je što kula Lotrščak postaje svjetski simbol održivosti zbrinjavanja otpada, paralelno uz status turističke atrakcije." Treći je Jakuševečka žičara: "Medvednica više nije jedina planinarska lokacija u okolici Zagreba. Odlagalište za otpad ‘Jakuševac‘ sada nudi turističke obilaske u obliku žičarskih tura na vrh zavidne količine nastalog smeća. Pogon žičara izveden je putem vrhunskog inovativnog uređaja nazvanog Vatroslav Plinski sr. Pogon koristi otpad kao primarni izvor energije, te na taj način zaokružuje priču o održivosti ove turističke atrakcije. Gledanje kroz prozor gondole omogućava Vam jedinstveni uvid u povijest otpadaka naših predaka. Vremenski slojevi otpada koji čine ovu veličanstvenu planinu su označeni svakih 150 m. Potiče se bacanje ulaznice za žičaru kroz prozor. Ako ste posebno vješti, možete ostaviti svoj trag na odabranom vremenskom sloju smeća."
Među predstavnicima je građana Vatroslav Plinski Junior, robot čija je uloga biti kućni palionik smeća za osobnu upotrebu. "Kada god zatražite, on će doći do Vas i radosno prihvatiti Vaš otpad. Nakon što ste osigurali da se u spremniku nalazi potrebna količina krutog goriva, senzori skeniraju komoru za spaljivanje. Ako je poklopac potpuno zatvoren, Vatroslav počinje s procesom spaljivanja. Ispušni plinovi su uklonjeni putem ventilatora, te procesom depozicije plin pretvara u malene ‘grumene‘ smeća koji se koriste kao gorivo za pretpaljenje uređaja. Vatroslav ima četiri emotivna stanja prikazana patentiranim emotikonima." Predlažu se i heklani tabletići: "Kao što su građani pronašli modele korištenja sveprisutnog otpada, tako su i neki savjesni obrtnici pristupili i odgovornoj prenamjeni istoga. Predstavljena je nova linija gotovo iščeznulih članova naših kućanstava u obliku heklanih tabletića. Izrađeni su isključivo od pomno probranih komada otpada, koji zadovoljavaju najviše standarde kvalitete. Ovim putem otpad udiše novi život svima omiljenoj (i često zaboravljenoj) tradicionalnoj kućnoj dekoraciji."