Francusko ministarstvo kulture u petak poslije podne u posljednji je čas zaustavilo rušenje Pavillon des Sources, jednu od tri zgrade koje su činile pariški laboratorij Marie Curie (1867. - 1934.), najpoznatije znanstvenice u povijesti. Kako piše Guardian, ta je zgrada u Latinskoj četvrti, odnosno u Rue d‘Ulm broj 26, bila predviđena za rušenje u sklopu razvojnog projekta koji također prijeti lipama i platanama koje je posadila dvostruka nobelovka Marie Curie. No, u petak poslijepodne, francuska ministrica kulture, Rima Abdul Malak, rekla je da se rušenje "obustavlja" nakon konzultacija s Institutom Curie koji je vlasnik zgrade kako bi se "dalo vremena za ispitivanje ... svih mogućih alternativa".
- Rušenje koje se trebalo dogoditi u ponedjeljak je blokirano, ali prijetnja nije potpuno nestala sve dok zgrada ne bude klasificirana kao povijesni spomenik. Stoga moramo nastaviti s pritiskom – izjavio je Baptiste Gianeselli koji je pokrenuo akciju kako bi se zaustavilo rušenje zgrade koja je simbol francuske znanstvene baštine. - Ako Emmanuel Macron ne razumije da to nije samo povijesna građevina već jedan od posljednjih simbola Marie Curie, najslavnije žene našeg doba, to je vrlo ozbiljna pogreška. To je nezamislivo. Cijelo mjesto treba klasificirati kao povijesno. Zgrade povezane s Louisom Pasteurom zaštićene su 1981. godine, ali ne i one povezane s Marie Curie. Cijelo mjesto treba zaštititi - dodao je Gianeselli.
Pavillon des Sources jedna je od tri zgrade koje su činile Institut za radij, koji se u međuvremenu spojio sa Zakladom Curie kako bi se formirao Institut Curie. Taj institut, koji još uvijek posjeduje zgradu, odlučio je srušiti Pavillon des Sources kako bi stvorio uredski prostor i sobe za sastanke istraživača.
- Ovo je svjetska baština. Mislim da ne shvaćaju što to simbolički znači. Marie Curie najpoznatija je znanstvenica na svijetu, referenca je i inspiracija. Institut Curie ne treba uništavati te povijesne građevine. Ima mjesta drugdje – rekla je za Guardian Claudine Monteil, povjesničarka i bivša francuska diplomatkinja te autorica knjige o Marie Curie, i njenim kćerima: Irene i Eve. Irene je sa suprugom Fredericom Joliotom dobila je Nobelovu nagradu za fiziku 1935. godine, a Eve je bila priznata pijanistica i književnica.
Marie Curie rođena je 1867. godine u Varšavi kao peto dijete poljskih patriota Bronislawe i Vladislava Sklodowskog. Diplomirala je kemiju i fiziku na Sorboni gdje je kasnije postala prva žena - predavač. Sa svojim kolegom i profesorom Henryjem Becquerelom i suprugom Pierreom, 1896. godine otkrila je radioaktivnost. Zatim su Marie i Pierre 1898. godine otkrili elemente radij i polonij, koji je nazvan po njezinoj domovini Poljskoj. Za otkriće radioaktivnosti Becquerel i supružnici Curie su 1903. godine dobili Nobelovu nagradu za fiziku. No, sreća bračnog para Curie bila je kratkog vijeka jer je 1906. godine Pierre preminuo od ozljeda dobivenih kada ga je pregazila kočija. Tako je Marie u dobi od 38 godina ostala udovica s dvije male kćerke, devetogodišnjom Irene i dvogodišnjom Eve. Za otkriće radija i polonija Marie Curie je 1911. godine dobila Nobelovu nagradu za kemiju. No, dodjela nagrade bila je u sjeni skandala jer je Marie Curie tada bila meta francuskih medija zbog ljubavne veze s oženjenim kolegom, pet godina mlađim kolegom Paulom Langevinom. Stoga su joj iz Stockholma poslali poruku kako bi bilo najbolje da ne dođe na svečanu dodjelu. Ipak, Marie Curie se nije predala nego je otputovala u Stockholm i primila nagradu.
Umrla je 1934. godine, a njezini kao i posmrtni ostaci njezina supruga Pierrea kasnije su preneseni u Panteon gdje počivaju s francuskim nacionalnim ikonama poput Voltairea, Rousseaua, Zole i Hugoa.