U prosincu 1991. gradonačelnik ponovno ujedinjenog Berlina odlučio je da je vrijeme da skine kip Lenjina s njegovog masivnog postolja. Dva desetljeća ranije, ogromna skulptura visoka 19 metara otkrivena je povodom obilježavanja stote obljetnice rođenja sovjetskog vladara. Bilo je to na Leninplatzu, u srcu glavnog grada Njemačke Demokratske Republike. No izvođači ga nisu mogli nikako maknuti: beton se pokazao pretvrdim te su ga morali razbiti u 129 dijelova. Od golemog kipa sačuvana je jedino Lenjinova četiri tone teška glava, koja je bila bačena u jamu, a danas je jedna od najvećih atrakcija stalne izložbe koja je postavljena u nekadašnjem arsenalu tvrđave Spandau na periferiji Berlina.
Pod nazivom "Otkriven: Berlin i njegovi spomenici" izložba donosi gotovo stotinu javnih spomenika koji su se nekad nalazili u tome gradu, ali su ih uslijed političkih previranja u 20. stoljeću, nove vlasti s javnih prostora uklonile smatrajući ih problematičnim podsjetnicima na ne baš slavnu prošlost. Ukratko, kipove koje više nitko ne želi.
"Muzej nudi priliku da se suočite s velikim simbolima Njemačkog carstva, Weimarske Republike, nacionalsocijalizma i DDR-a, koji su trebali biti pokopani i zaboravljeni – a sada imaju novu funkciju kao svjedočanstva njemačke povijesti. Umjesto da izazivaju štovanje, oni povijesne događaje čine opipljivima u pravom smislu te riječi. Jer iako obično nije dopušteno u muzeju: ovdje je dodirivanje u većini slučajeva dopušteno", stoji na stranicama muzeja koji poziva djecu da se slobodno penju po Lenjinu. Jedna je izraealska balerina plesala na jednom od eksponata iz razdoblja nacizma, njemački industrial metal bend Rammstein ovdje je snimio spot.
Neki su kipovi izgubili glave; drugima nedostaju detalji lica. Tragovi njihove demontaže – lomovi, rupe od metaka – vidljivi su.
Postav prati i karta koja pokazuje gdje su se spomenici izvorno nalazili. Mnogi su bili izloženi oko središnjeg berlinskog parka, Tiergartena: među njima, kipovi Friedricha Wilhelma III i njegove žene, kraljice Luise koja je jedina žena na izložbi, odlikovanih generala ili mislilaca poput Immanuela Kanta i prirodoslovca Alexandera von Humboldta.
Izložen je i čuveni kip atlete koji je ususret Olimpijskim igrama 1936., izradio omiljeni nacistički kipar Arno Breker a predstavljao je oličenje arijevske ljepote. Nakon rata, Britanci su ga držali u vrtu svoje vojarne i tek godinama kasnije, kada je kip morao biti premješten zbog radova na cesti, shvaćen je njegov značaj. Posveta Hitleru masnim slovima je u međuvremenu prekrivena. Izložba je otvorena još prije osam godina, no, navodno vrlo malo Berlinčana zna za nju.