U Rakovom potoku, malom naselju u blizini Samobora, nalazi se jedinstveni kokošinjac koji nosi ime Kokošvaroš. Riječ je o projektu arhitektonskog ureda SKROZ, farmi za ekološki uzgoj peradi, ali i projektu koji ima turističko-edukativnu svrhu prezentacije uzgoja svim njegovim posjetiteljima. Izravan poticaj investitoru za pokretanje samog projekta i izgradnju Kokošvaroši bio je razgovor s lokalnom djecom vrtićke dobi, koja nisu znala kako točno "nastaju jaja", što je bilo posebno neočekivano s obzirom na to da se radi o ruralnom okruženju.
KOKOŠVAROŠ je interdisciplinarni urbanističko-arhitektonski-dizajnersko-poljoprivredni rad, kojeg sada možemo pogledati i na izložbi u Zagrebu, u Galeriji Bernardo Bernardi. O projektu čiji je vlasnik Željko Franja već smo pisali. Njihovo naselje ima sve što jedno pravo naselje treba - glavnu aveniju, Aveniju Kukuruza, trgovinu Chick Boutique, međunarodni Kokakoledž, Trg Zlatne koke i Trg Prvog jajeta s dva spomenika, Mami Koki i Jajetu Drozda, Koka-rodilište, Pileći vrtić te nekoliko stambenih četvrti, kao što je Lohmann Brown kvart. Franja nam je tom prigodom rekao: "Vani svaka kokica ima osiguranih pet kvadrata u zajedničkom dvorištu, dok je u kućici njih 25, s tim da svaka unutra ima pola metra za stajanje, sa sjenom. U svakoj su kućici gnijezda. Kućice imaju i posebno izrađene prečke na kojima spavaju postavljene u određenom nagibu. Za njih je to sve raskoš! Kokošvaroš je uređena prema najnovijim propisima Europske unije za ekološki uzgoj i po najvišim standardima".
Zadatak je bio stvoriti farmu za uzgoj raznih sorti kokoši i kokošjih jaja po ekološkim principima uz dodatnu edukativno-turističku funkciju u Rakovom potoku kod Samobora.
Kako se navodi uz izložbu: "Ova ambivalentna funkcija tj. dovođenje posjetitelja u kokošinjac usmjerila je ideju o formiranju kokošinjca kao malog naselja sa svim osnovnim funkcijama u vidu smještajnih jedinica, servisa, trgova, ulica i javnih građevina. Kako bi se omogućio pristup posjetitelju, formirana je "javna" ulica kojom je stvoren centralni prostor u neposrednom vizualnom kontaktu s kokošinjcem, ali bez ometanja njegove osnovne funkcije".
Kao nadogradnja na samu arhitekturu kokošinjca, radi korištenja u turističke svrhe, ali i radi lakše orijentacije u "naselju" izrađen je i vizualni identitet Kokošvaroši koja dobiva svoj grb, zastave, imena trgova pa čak i kućne brojeve.
Ideja projekta je bila preklopiti /pomiriti funkcionalne zahtjeve eko uzgoja, obiteljskog gospodarskog prostora, a kroz suvremeno oblikovanje i primjenu tradicijskih materijala zadržati duh i šarm seoskog kokošinjca".