U posljednje vrijeme primijećuje se lagano usporavanje prometa na tržištu nekretnina, tvrde stručnjaci koji kažu kako pojedini kupci više nisu voljni kupovati nekretnine po nerealno visokim cijenama, nego su na tragu najava o padu cijena - koje dolaze iz razvijenijih europskih zemalja - odlučili odgoditi kupnju i pričekati razvoj situacije.
Boro Vujović iz zagrebačke agencije Opereta nekretnine ističe kako mnogi kupci i prodavatelji trenutačno imaju nerealna očekivanja: dok jedni čekaju pad cijena na jesen, drugi pokušavaju prodati svoje nekretnine, posebice one rabljene, po cijenama koje formiraju prema nekim glasinama.
U Zagrebu je, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, već došlo do neznatnog pada cijena: u prvom ovogodišnjem kvartalu stanovi su se prodavali 0,3 posto jeftinije u odnosu na period od listopada do kraja prosinca 2022. godine. Može li se očekivati daljnji pad cijena?
- Hrvatsko tržište nekretnina, u odnosu na globalno, kasnije reagira, ne bih govorio o padu cijena na jesen, eventualno bismo mogli govoriti o određenim promjenama krajem ove ili početkom iduće godine. No, ne možemo reći da će cijene generalno pasti, nego će se za pojedine nekretnine one morati korigirati. Prvenstveno mislim da dobar dio sekundarnih, odnosno rabljenih nekretnina. Ne očekujemo da će se korigirati prosječna realizirana cijena, nego samo tražene cijene koje su često nerealno visoko postavljene - kaže Vujović, dodajući kako razvoj situacije ovisi i o turističkoj sezoni, odnosno domaćim kupcima koji često s gotovinom nakon sezone kupuju stanove u glavnom gradu.
Ipak, to ne znači da izostaje aktivnosti. U Zagrebu je potražnja i dalje veća nego ponuda, u agenciji Euro-interijeri već imaju klijente koji dolaze iz turističkih gradova u potrazi za nekretninom, a kad se na tržištu općenito pojavi dobra prilika, primjerice stan koji zadovoljava većinu najčešće traženih kriterija, od lokacije, površine, orijentacije, rasporeda i pripadajućeg parkirnog mjesta, i ima realno postavljenu početnu traženu cijenu, na nju dolazi i nekoliko potencijalnih kupaca. Nerijetko se u takvim situacijama nekretnina proda i po većoj cijeni od početne.
Primjerice, Diana Perger iz agencije Euro-interijeri prije dva tjedna posredovala je u kupoprodaji stana površine 41 kvadrata s pripadajućom garažom, kojem je početna cijena bila 135.000 eura, a u konačnici je prodan kupcu za 140.000 eura u gotovini jer su uz njega postojala još dva potencijalna kupca koja su davala ponude.
I Jasna Biliškov Barun iz agencije Biliškov nekretnine prepričava sličnu situaciju.
- Na Jarunu smo imali slučaj renoviranog trosobnog stana površine 65 kvadrata s dobrim rasporedom i parkirnim mjestom, čija je tražena cijena bila 190.000 eura. U četiri-pet dana javilo se pet, šest kupaca i na kraju je prodan za 193.000 eura. No, takvih je situacija manje jer prodavatelji uglavnom kreću s većom početnom cijenom, razmišljajući kako će ju s vremenom spustiti, ali ne uspiju oprodati. No, kad se postavi realna tržišna cijena interes je svakako veći - kaže Jasna Biliškov Barun.
Zbog nedovoljne ponude nekretnina u brojnim agencijama postoje liste čekanja za određene tipove nekretnina, a najviše se traže mali rabljeni stanovi u zoni javnog gradskog prijevoza do 150.000 eura, jednoipol sobni stanovi u novogradnji često bez limita u iznosu, trosobni i četverosobni stanovi za obitelj do 200.000, pa čak i do 300.000 eura.
- Dvije su vrste potencijalnih kupaca na listama čekanja; prvi s agencijama potpisuju Ugovor o posredovanji, te joj time daju ovlaštenje i nalog da ista aktivno traži nekretninu prema njihovim željama i mogućnostima; i drugi koji taj Ugovor ne žele potpisati, nego samo ostave svoje kontakte i zamole da ih se kontaktira kada se u ponudi pojavi nekretnina prema njihovim parametrima. Kod prvih potencijalnih kupaca želje i mogućnosti su daleko realnije i njima se svakako daje prednost pred ovim drugima koji su odabrali uslugu "pasivne" potražnje. Zvuči grubo, međutim u situaciji nedostatka nekretnina to je jedini način kojim možemo zaštititi interese našeg kupca na već ionako kaotičnom tržištu - kaže Diana Perger.
Kod prvih, dodaje, najčešće dolazi jedan kupac na jedan stan, dok kod drugih vlada popriličan kaos i za kupce i za agenciju.
- Takve je kupce potrebno obavijestiti u isto vrijeme, osigurati im obilazak nekretnine što prije i prodati je kupcu koji ponudi najbolje uvjete i najvišu cijenu. Tu se dolazi do brojke od tri do četiri potencijalna kupca na jednu nekretninu, a ukoliko se dogodi da ta nekretnina bude oglašena brojka se penje na pet do šest potencijalnih kupaca - kaže.
Boro Vujović dodaje pak kako interes za najtraženijim tipom nekretnina, malim stanom u širem centru grada, raste i do brojke od 100 potencijalnih kupaca, a zainteresirao nas je i nedavni podatak koji je iznijela Jasna Biliškov Barun, da na novogradnju u Zagrebu čeka čak 300 kupaca. Taj je interes, kaže, danas ipak nešto manji.
- Potražnja za novogradnjom posljednjih je mjeseci malo oslabila, jer su cijene visoke. Na rubnim dijelovima grada su na 2500 eura po kvadratu, u Klari su već na 2600 eura po kvadratu. U ovom trenutku ne možemo reći da se proda se sve "čim se zakopa lopata" - kaže.
Što se tiče rabljenih stanova, dodaje kako u bazi podataka njezine agencije trenutačno ima 500 kupaca samo za Zagreb, koji su u zadnjih mjesec, dva aktivni u potražnji. Međutim, ako govorimo o malim stanovima, oni se, ukoliko nisu u suterenu ili potkrovlju, prodaju u rekordnom roku, i to bez obzira na APN, inflaciju i povećane troškove života, a često se niti ne stignu oglasiti preko agencije.
