Na zadnjem katu stambene zgrade, građene početkom 20. stoljeća, u praškoj četvrti Vršovice, koja se opisuje kao leženo područje u čijim su se secesijskim zgradama smjestili nezavisni butici i osebujni kafići, nalazi se jedan mali stan prepun iznenađenja. Projekt njegova preuređenja potpisuju Petra Ciencialová i Kateřina Průchová iz arhitektonskog studija Plus One Architects, koje su ispričale kako je tekao cijeli proces.
Riječ je stanu površine 63 kvadrata kojeg su karakterizirali visoki stropovi i prozori s višestrukim stupovima. Takvi stanovi, opisale su, uvijek su šarmantni, ali su često neprikladnog rasporeda za današnju upotrebu. Projektom su željele sačuvati njegov povijesni šarm, ali su prioritet dale prostranosti, zajedničkim područjima i funkcionalnosti.
"Vlasnici su željeli stvoriti prozračan, prostran i udoban dnevni boravak u kojem će se moći okupljati. Istovremeno, izazov je bio stvoriti manje privatne kutke za sve članove kućanstva. Dugo smo tražili idejno rješenje, izrađen je veliki broj varijanti, ali smo kroz dug i uporan proces došli do konačne verzije koja je zadovoljila i vlasnike i nas", rekle su autorice projekta.
Od izvornog tlocrta ostali su samo nosivi zidovi, ali ni oni nisu bili lišeni intervencija. Stan je podijeljen na dvije zone: dnevnu i dječju, koje su odvojene središnjim nosivim zidom. Pritom dnevni dio nudi fleksibilnost za proširenje, dok dječji prostor kreativno iskorištava visinu prostora, protežući se na središnji hodnik.
"Od ulaza, dnevni prostor se prelijeva preko cijelog rasporeda i lako se može povećati i proširiti na spavaću sobu, koja može biti i u funkciji ureda", rekle su, dodajući kako je ta soba kružnom vezom povezana s ostatkom stana. Naime, do nje se pristupa se s dvije strane, a skrivena je zavjesama kako bi se osigurala intima. Druga polovica stana pripada dječjoj sobi i kupaonici. Površina dječje sobe nije velika, ali taj nedostatak dovoljno nadoknađuje prostor za spavanje skriven iznad ormara. Prozor uz krevet služi za bolju cirkulaciju zraka, ali i komunikaciju s ostalim članovima obitelji koji su "dolje".
Još jedno malo iznenađenje pri ulasku u stan može biti nepostojanje gornjeg svjetla - jedina iznimka je luster iznad blagovaonskog stola. Sva ostala svjetla ugrađena su u namještaj, s tim da izvor svjetlosti nije vidljiv, a intenzitet se prilagođava dobu dana ili noći.
"Rasvjeta, tako često podcijenjena u ovom stanu, odabrana je s velikom osjetljivošću, uz veliku inicijativu vlasnika, a nastala je atmosfera ugodna u svako godišnje doba i doba dana", zaključuju arhitektice.
