Slovenska povjesničarka umjetnosti Špela Golčer stoji iza jako popularnog Instagram profila Made in Yugoslavia i istoimenog Etsy profila na kojem prodaje predmete iz doba bivše države. Skupila je ona na jednom mjestu tako pravo malo vintage blago koje na najbolji mogući način svjedoči o dobrom dizajnu, kvaliteti i estetici koju su ti uporabni predmeti imali, a svih tih vrijednosti ljudi tada i nisu bili svjesni. Sa Špelom Golčer razgovarali smo o ideji koja stoji iza tog profila, dragim stvarima koje je pronašla, njenom pogledu na to vrijeme i još mnogo toga.
Predstavite se našim čitateljima. Tko je Špela Golčer, privatno i poslovno?
- Ja sam Slovenka, živim u Ljubljani. Studirala sam povijest umjetnosti, ali već tijekom studija počela sam raditi u području marketinga, kasnije i u reklamnim agencijama. Prije četiri godine pokrenula sam projekt Made in Yugoslavia, a prije dvije godine napustila sam redovni posao i danas se posvećujem samo razvoju brenda Made in Yugoslavia. Budući da mi je hobi ujedno i posao, privatno i profesionalno su za mene jako isprepleteni. Radim od kuće, tako da je moj radni dan vrlo dinamičan i mogu ga prilagoditi kako mi odgovara. Osim toga sam i majka pa veliki dio vremena posvećujem svom skoro trogodišnjem sinu Otu.
Kako je nastao Instagram profil Made in Yugoslavia?
- Vintage namještaj, stara glazba, odjeća, estetika i dizajn bliski su mi otkad znam za sebe. Prve komade počela sam skupljati kad sam se prije deset godina uselila u stan koji je bio potpuno prazan. Zbog ograničenog budžeta odlučila sam ga opremiti kombinacijom vintage namještaja i namještaja iz Ikee. S vremenom se nakupilo dosta vintage komada pa sam ih krenula prodavati. Paralelno s online trgovinom na Etsyju napravila sam Instagram profil i počela objavljivati što sam imala. Polako sam izazivala interes ljudi koji su me počeli pratiti.
Jeste li odrasli u Jugoslaviji? Kakva su vaša sjećanja na nju, draga i ne tako draga?
- Kad se Jugoslavija raspala, imala sam šest godina, tako da definitivno imam manje uspomena na Jugoslaviju nego primjerice moja majka. Ipak, sjećam se mnogih stvari iz svog djetinjstva. To su crtići, slatkiši, namještaj, predmeti za svakodnevnu upotrebu, odjeća, činjenica da su se cigarete pušile puno i posvuda. Nemam baš loših uspomena na Jugoslaviju, ali događaji vezani uz rat bili su nezaboravni. Iako je to u Sloveniji kratko trajalo, sjećam se da smo majka i ja morale napustiti stan i otići u zajedničko sklonište koje smo imale u kvartu gdje smo živjele.
Gdje ste nabavili predmete koje imate u svojoj kolekciji?
- Predmete nalazim na buvljacima, na internetskim oglasnicima, a rijetko i na krupnom otpadu. Ponekad me ljudi sami kontaktiraju s ponudom da kupim njihove retro stvari. Neke je potrebno obnoviti, posebice svjetla.
Što sve imate od tih predmeta?
- U početku sam se fokusirala na stropne i stolne lampe, pisaće strojeve, satove, telefone, emajlirano posuđe. Kasnije sam počela skupljati i veće komade namještaja, poput stolaca, noćnih ormarića, stolova. Zasigurno u mojoj kolekciji ima najviše predmeta koji su nastali u vrijeme Jugoslavije u Sloveniji. Meblo, Emi Poljčane, Sijaj Hrastnik, Stol Kamnik, Iskra, Saturnus i drugi. Trenutno sam fascinirana Jugokeramikom u kojoj se za vrijeme Jugoslavije pilo i jelo po hotelima.
Koji vam je predmet najdraži?
- Vjerojatno je to Iskrin tirkizno zeleni telefon, koji me prati otkad sam krenula sa svim ovim. To je ujedno bio prvi proizvod koji sam objavila na Instagramu Made in Yugoslavia i prvi proizvod koji sam prodala. Otišao je u Italiju. Tirkizno zelena je također moja omiljena boja, tako da ovaj telefon ima vrlo posebno mjesto u mom srcu.
Kako ide prodaja na Etsy profilu? Koji je artikl najprodavaniji?
- Trenutačno imam svoju online trgovinu na platformi Etsy, ali vlastita internet trgovina je u izradi. Prodaja je proporcionalna vremenu koje posvećujem svom poslu. Budući da imam malo dijete, to se jako osjeti u tempu mog rada. Najprodavaniji artikli su svjetla i telefoni, no u novije vrijeme to su postali plakati Made in Yugoslavia.
Imate li nešto od ovih vintage predmeta u svom domu?
- Imam. U prethodnom stanu imala sam kombinaciju vintage stila i nekih modernih dodataka. Prije godinu dana uselili smo se u kuću koja je već bila namještena. Sada joj polako dodajem vintage štih.
Usporedba produkt dizajna danas i nekad?
- Pedesetih godina prošlog stoljeća, zbog naglog razvoja industrije u Jugoslaviji, počelo se postavljati pitanje dizajna proizvoda. Tada se stvaraju prve robne marke, a neke tvornice prvi put dobivaju i vlastite odjele dizajna. Koliko mi je poznato, pionir u tom području bila je tvornica Iskra, koja je 1962. godine dobila prvi odjel dizajna i bila među rijetkim jugoslavenskim poduzećima koja su sustavno razvijala područje industrijskog dizajna. Unatoč velikom dizajnerskom nasljeđu koje je ostavila iza sebe, ostala je nezapažena i po strani na karti europskog i svjetskog dizajna. Baš kao i ostatak dizajna za vrijeme Jugoslavije. Šezdesetih godina prošlog stoljeća u Jugoslaviji su stvorene prve institucije koje su se zalagale za razvoj i promicanje dizajna u državi. Godine 1964. Ljubljana je prvi put bila domaćin Međunarodnog bijenala industrijskog dizajna (BIO), iste je godine u Zagrebu osnovan CIO (Centar za industrijski dizajn), a 1972. u Beogradu je osnovan Centar za dizajn. Jedan od aspekata koji mi je zanimljiv, osim dizajna, je i kvaliteta proizvoda, koja je bila viša nego danas. Predmeti za kućnu upotrebu izrađivani su kvalitetnije i samim time bili su trajniji. To je svakako važan aspekt na koji bismo se trebali ugledati i danas, kada su potrošači bombardirani robom široke potrošnje kojoj rok istječe nakon nekoliko godina ili čak i prije. Unatoč činjenici da je dizajn u Jugoslaviji bio praktički izbrisan sa svjetske karte dizajna, jedno od najvećih priznanja jugoslavenskom dizajnu i modernizmu u arhitekturi svakako je bila izložba poslijeratne jugoslavenske arhitekture koja je okupila mnoštvo posjetitelja u njujorškom Muzeju moderne umjetnosti (MoMA) prije nekoliko godina. Nju je posjetio velik broj ljudi i probudila je interes svjetske arhitektonske i dizajnerske javnosti.
Koje su tvornice tada bile jake? Ali što danas nedostaje?
- U mojoj kolekciji možete pronaći komade koji su nastali u mnogim istaknutim jugoslavenskim firmama. Nekoliko ih postoji i danas, ali većina ih je, nažalost, već propala. Tvrtka Meblo iz Nove Gorice proizvela je, između ostalog, za talijansku tvrtku Guzzini dizajnerske lampe od pleksiglasa koje su danas vrlo tražene. Tvrtka Stol Kamnik i tvrtka Mundus iz Varaždina proizvodile su namještaj od savijenog drva. Tvrtke Elektroterma Zagreb, Emi Poljčane, Sijaj Hrastnik i Lesna industrija Litija proizvele su izuzetne lampe. Tovarna Stekla Prokuplje Jugoslavija proizvodila je proizvode od ručno puhanog stakla, poput vaza i pepeljara. Istaknuo bih i neke tvrtke koje su proizvodile keramičke proizvode, poput Jugokeramike u Zaprešiću, Tvornice keramike FP Zaječar te tvornice Jugoporculan Titov Veles i KIL Liboje. Nažalost, većina navedenih tvrtki je prestala poslovati, ali nekoliko ih se reformiralo i još uvijek proizvode srodne proizvode. Tvrtka Insa iz Beograda, koja se bavila proizvodnjom satova, radi i danas. I danas proizvode emajlirane proizvode pod robnom markom Emo Celje. Hrvatska tvrtka Inker naslijedila je legendarnu Jugokeramiku, koja je također bila vrlo jaka na području industrijskog dizajna. Na moju veliku nesreću, nedavno sam otkrila da i ona zatvara svoja vrata. Propadao je i legendarni stolac Kamnik u kojem su nastajali mnogi legendarni komadi namještaja, poput svjetski poznate stolice Rex dizajnera Nike Kralja. Stolice Kamnik danas više nema, ali Rexe i dalje proizvodi slovenska tvrtka koja je otkupila autorska prava za proizvodnju stolice.
Što mislite o trendu "retro is back"?
- Na Instagram profilu Made in Yugoslavia primjećujem da se većina ljudi koji komentiraju moje objave prisjeća dobrih starih vremena, mladosti i djetinjstva. Predmeti koje fotografiram i objavljujem podsjećaju ih na bezbrižne dane, prvi stan u kojem su živjeli, baku, djeda, pojedine događaje iz djetinjstva... U njima, poput Proustovoa madeleinea, otključavaju uspavane uspomene i ugodne osjećaje koji ih vraćaju u bezbrižnu mladost i bolja vremena. Inače, da, budućnost se više ne čini tako svijetlom kao što je bila, a i to je razlog zašto se ljudi žele vratiti u ‘dobra stara vremena‘.
