Pojava afričke svinjske kuge na istoku Hrvatske, gdje je gotovo 70 posto domaće proizvodnje svinjetine, dodatno je u velike probleme stavila svinjogojce. Proizvodnja svinjetine u Hrvatskoj već godinama pada, a iako bismo u potpunosti mogli pokrivati domaće potrebe, danas uvozimo već 50 posto potrebnih količina. Istodobno, cijene svinjetine nikada nisu bile više. Trenutnu situaciju za HTV-ov Dnevnik komentirao je Damir Jagić, predsjednik Središnjeg saveza udruga uzgajivača svinja Hrvatske.
Tom prigodom, piše HRT, rekao je da je prošle godine bila enormno visoka cijena žitarica, a enormno niska cijena svinjskog mesa.
"Uslijed tih poremećaja došlo je do velikog uništavanja stočnog fonda, posebice krmača i sada imamo takav rezultat kakav imamo. Hrvatska se bazirala na veliki uvoz odojaka za tov, Europa se isto bori s manjkom svinjetine jer su uništili svoj stočni fond, negdje oko milijun krmača. Mi sudjelujemo s manje od 1% u europskoj proizvodnji i na cijenu ne možemo utjecati. Velikim dijelom utjecat će uvozna svinjetina, a nažalost cijena ide gore", rekao je Jagić i istaknuo da bi se cijene mogle povećati za 20-tak posto.
Jagić je objasnio da su se zemlje u okruženju s afričkom svinjskom kugom susrele mnogo prije pa kod njih sve normalno funkcionira pa dodaje da će i Hrvatska to morati prihvatiti.
Inače, domaća proizvodnja svinjetine u Hrvatskoj u stalnom je padu, a Jagić objašnjava da je do toga došlo jer se Hrvatska bazirala na kupnji viška europske svinjetine.
"Naša zdrava proizvodnja cjenovno to nije mogla pratiti i mi smo iz dana u dan propadali da bi došli na brojku ispod 50 posto samodostatnosti. Govorili smo uvijek da je hrana strateška, nismo si to smjeli dozvoliti, ali jesmo. Možda je krajnje vrijeme da se otrijeznimo i da probamo dići tu proizvodnju na samodostatnost pa da svjetski i tržišni poremećaji i ratovi ne utječu na građane RH", rekao je Jagić.
Na kraju, dodao je da je svinjetina glavni prehrambeni proizvod u Europi kada govorimo o mesu pa tako i u Hrvatskoj i zaključio: "Proizvodnja svinjetine pada, cijene nikada više".
Čini se da ćemo o delicijama od svinjetine, kao što su špek, šunka, pršut, čvarci, kulen ili, primjerice, pečenje, maštati.
No, situacija nije ništa bolja ni s drugim proizvodima. U posljednjih šest mjeseci za osnovne namirnice poput kruha i mlijeka, moramo izdvojiti sve više novca, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku. Cijena kruha rasla je 3, svježeg mlijeka 1, bijele riže 4, a tjestenine 8 posto. Jaja su poskupjela za 9 posto, koliko i majoneza, dok je šećer "otišao gore" za 24 posto. Jeftinije je jedino postalo suncokretovo ulje (za 17 posto) što i ne čudi kad znamo da smo ga za litru plaćali po 22 kune.