Ove su godine to bila putovanja, pod geslom “Od Bola do Južnog pola”, a slavi se i gastronomija te se dio festivala odvija na bolskom pazaru pod nazivom “Trudna teća”. Naime, skupina neumornih entuzijasta predvođenih producenticom Majom Dukom godinama radi na tome da se čuje bračka priča. Jer, vjerujte, Brač doista ima što ispričati. Taj multimedijalni festival promovira kulturu i kulturnu baštinu, a 2015. godine izdali su i knjigu “Bračka marenda”, koja se sljedeće godine našla na popisu finalista Gourmand World Cookbook Awards.
Bogati program
Cilj im je suvremenu umjetnost postaviti kao nezaobilaznu i novootkrivenu bit otoka, a manifestaciju su oplemenila brojna imena, poput Jasena Boke, Nikoline Urode, Tanje Mravak, Igora Rajkija, Davora Rostuhara, Amalije Baraone i Dinka Stipaničeva, a odnedavno ih je podržala bolska Turistička zajednica. Osim toga, udahnuli su novi život pomalo zaboravljenom predmetu “spara”, jastučiću koji se stavljao između glave i posude, te ga revitalizirali u obliku kolača pod nazivom “Kolačnica”, dostupnog u okusima bajama, limuna, kamilice i lavande te komorača i anisa.
Otočnom brendu pridonosi i “najmanja etiketa na svijetu” vinarije Stina, koju su osmislili u suradnji s Bruketom&Žinićem te Brandoctorom. Riječ je o svojevrsnom kontrastu otoka “Škrta zemlja, bogat duh” koji aludira na predrasudu da su Bračani škrti, a zapravo je riječ o škrtosti zemlje koja ih je naučila da se ničim ne razbacuju, a ipak proizvedu veliko vino. Vodeći se time, došli su i do spomenute najmanje etikete na svijetu, smatrajući da velika vina ne trebaju velike etikete, a riječ je o liniji Brač 1903 koju čine bijelo vino Godiment, crni Bogondon i ružičasta Noda.
Vrijedno je spomenuti i Muzej uja u Škripu, gdje je prikazana povijest maslinarstva na otoku, kao i cjelokupni proizvodni proces koji se sastoji od toća s orlom, presom sa starim športama, peći za grijanje vode te svi tradicionalni alati koji su se koristili za transport, proizvodnju i skladištenje maslinova ulja. Na istom mjestu gdje je danas Muzej, davne 1864. osnovana je uljara koja je 2013. preuređena, a na Festivalu su se predstavili zanimljivim zalogajima od crnih i zelenih maslina.
Ovaj otok koji je nastao prije više od 100 milijuna godina, a sagrađen je od karbonatno-vapnenačkih stijena, prava je riznica starih zaboravljenih recepata, umjetničkih duša, životnog elana i ponajprije prirodnih ljepota. Budući da je tema ovogodišnjeg festivala bila putovanja, i naš suradnik Mario Kučera zaplovio je bračkim putovima s kojima je ostvario posebnu vezu, iz kojih se potom iznjedrila izložba fotografija pod nazivom “Otok” u Galeriji “Branislav Dešković”. Putovanje okusima nastavilo se na bolskom pazaru, gdje su lokalni ugostitelji pripremali pravu dalmatinsku spizu, a za neke od njih otkrili su i svoje recepture.
Mediteranska prehrana
Vrijedno je spomenuti i da je mediteranska prehrana dio reprezentativne liste svjetske nematerijalne kulturne baštine, čije su potpisnice Portugal, Španjolska, Maroko, Italija, Cipar, Grčka, a od 2013. godine i Hrvatska. “Trudna teća” zapravo je još jedan element Festivala kojim se želi popularizirati duh marendavanja tipičnog za područje obale koje zapljuskuje Jadransko more.
Taj čin druženja uz pjat “nečeg na žlicu”, kužinavanja i dijeljenja, smijeha, šala, zadirkivanja, pjesme i jednostavno radosti, iznimno je važan i zato što je duboko usađen u kulturu i genetski kod tog kraja. Svi prethodno navedeni elementi njihov su način borbe protiv zaborava nečeg što je oduvijek tu, što ima dušu i što je vrijedno ponijeti dalje. Držimo palčeve da Bračani još bolje ujedine snage u etabliranju svog otoka kao turističke i enogastronomske destinacije projektima poput “IMENA”.
Njoki s rikolom i dimljenim lososom
Brudet od domaćih liganja
Matejin šug od sipe i muzgavaca s palentom
Domaći njoki sa šugom od sipe
