Frank Kurtis je bez ikakve sumnje najznačajniji Hrvat u povijesti automobilskih utrka, pa ipak, do pred koju godinu njegov je rad bio gotovo posve nepoznat kod nas. Rođen je 1908. u mjestu Crested Butte u američkoj saveznoj državi Colorado kao Frank Peter Kuretic, no prezime je ubrzo dodatno amerikanizirano. Otac Franjo, kovač iz sela Razdrto, nedaleko Brod Moravica u Gorskom kotaru, emigrirao je u SAD nekoliko godina ranije, a majka Apolonija podrijetlom je iz Siverića kraj Knina.
U kući se govorilo isključivo hrvatski, a obitelj se 1913. i vratila u Gorski kotar, samo da bi sljedeće godine, pred nadolazećim velikim ratom, neplanirano pobjegla natrag u Ameriku. Ondje je Frank uz oca izučio kovački zanat, te su se, kada mu je bilo samo četrnaest godina, zajedno zaposlili u kalifornijskoj radionici Dona Leeja, specijalista za izradu posebnih karoserija za Cadillace filmskih zvijezda.
Dizajner tih karoserija bio je Harley Earl, otac automobilskog dizajna, koji će od Leeja otići u General Motors i otvoriti prvi dizajnerski odjel u povijesti automobilske industrije.
Earl je uočio Kurtisov talent i podučavao mladića, koji je imao iznimno oko za dizajn i proporcije, što će biti karakteristika svih njegovih kreacija. Radio je i za Howarda ‘Dutch’ Darrina, još jednog velikog dizajnera, no već od ranih 1930-ih počeo je u fušu konstruirati male trkaće automobile, tzv. midgete, a 1938. pokrenuo vlastitu tvrtku, nazvanu Kurtis Kraft. Izgradio je oko 550 midgeta i prodao još oko 600 kitova, iz kojih su ih ljudi sami sklapali.
Ti su minijaturni bolidi dominirali američkim utrkama sve do 1960-ih, najčešće s Offenhauserovim motorima, te učinili prezime Kurtis poznatim diljem SAD.
Uz midgete je paralelno pokušavao napraviti i poneki cestovni automobil, počevši od jednog spektakularnog roadstera za Tommya Leea, sina svog prvog poslodavca. Tijekom rata vodio je tvornicu alata u Burbanku, koja je radila za potrebe američke vojske, a ondje je kreirao i neobičnu trokolicu Californian, iz koje će nakon rata nastati spektakularni maloserijski automobil Davis Divan.
U drugoj je polovici 1940-ih složio još nekoliko prekrasnih cestovnih automobila, među kojima se posebno ističu dva Omohundro Cometa. Pravi serijski automobil, sjajni Sports Car, našao se na naslovnici prvog broja danas legendarnog časopisa Road & Track, no nakon samo nekoliko desetina proizvedenih primjeraka, prodao je projekt Earlu ‘Madmanu’ Muntzu, koji će ga u znatno blažoj izvedbi prodavati pod nazivom Muntz Jet.
Valja spomenuti da je Kurtis bio i među pionirima upotrebe tada novog materijala, stakloplastike, a s njegovog posljednjeg ozbiljnog cestovnog projekta 500M nekadašnji mentor Earl za Chevrolet Corvette neće “posuditi” samo materijal izrade nego i inovativno dizajnersko rješenje konkavnog bočnog dijela u kontrastnoj boji…
Uspjesi u midgetima doveli su Kurtisa do narudžbi i za ozbiljnije, veće kategorije, a kada im se posvetio, pokorio je američki svijet utrka: od 1949. do 1965. 120 je njegovih bolida nastupilo ondje, uz pet pobjeda, a smatra ga se i ocem klasičnog indy roadstera. Kao i kod midgeta, snizio je težište i spustio ukupnu liniju bolida.
Tijekom dobrog dijela pedesetih Kurtis Kraft je bio dominantna marka na velikoj utrci, a posebno se pamte pobjede nenadmašnog Billa Vukovicha 1953. (na toj su utrci Kurtisovi bolidi zauzeli prvih sedam mjesta!) i 1954, kao i, nažalost, njegova smrt dok je vodio u utrci 1955.
No prvi automobil na koji će većina poznavatelja utrka pomisliti kada čuje ime Kurtis nije iz svijeta ovalnih utrka, nego prekrasni cestovni trkač 500S. Mada je bio sposoban i za vožnju u svakodnevnom prometu, ovaj je model ponajprije proslavljen pobjedama nad europskom konkurencijom na trkaćim stazama u SAD, ali i nastupima na utrci Carrera Panamericana u Meksiku.
Kurtis je prestao proizvoditi trkaće automobile početkom 1960-ih i rano se povukao u mirovinu, koju je uglavnom provodio uz obale rijeka i jezera, pecajući, sve do smrti 1987. Tvrtka je pod vodstvom njegovih nasljednika, pogotovo sina Arlena, nastavila uspješno raditi dijelove za zrakoplovnu, pa čak i svemirsku industriju, kao i vrlo uspješne glisere. Kada je oldtimerska nostalgija zavladala, Arlen je na bazi preostalih šasija nastavio raditi i kontinuacijske modele i replike, poglavito vizualno upečatljivog modela 500S.
Danas je Frank Kurtis zasluženo prepoznat kao velikan naše sportske i tehničke kulture, uvršten u neke domaće enciklopedije, na očevoj rodnoj kući u Razdrtom postavljena je spomen ploča, a na skretanju za Brod Moravice info ploča… no još nam preostaje dokazati njegov možda i najneobičniji utjecaj na svijet utrka. Tvrtku je nazvao Kurtis Kraft, sa slovom “k”, u počast svojim hrvatskim korijenima.
Njegov je zaposlenik Art Ingels ondje izradio prvi karting, a Kurtis-Kraft bio jedan od prvih proizvođača te nove, instantno popularne jurilice. Izrazi “go-kart” i “karting” sa slovom “k” umjesto “c” u engleskom su jeziku besmisleni, te nije teško pretpostaviti (ali još uvijek tražimo i nepobitni dokaz za to) kako su nastali kao hommage slovu “k” iz naziva Kurtis-Kraft. To bi značilo da već desetljećima najmasovnija grana oktanskog sporta na svijetu svoj naziv duguje – jednom hrvatskom prezimenu.
